Ukratko, pored obavezne procene kreditne sposobnosti građana, banka svakog od potencijalnih korisnika mora da kategorizuje u jednu od pet kategorija - A, B, V, G i D – koje su određene trajanjem docnje u plaćanju obaveza.
Takođe, banka sva potraživanja od jednog korisnika klasifikuje u jednu kategoriju, onu najgoru, prema potraživanju koji je u najvećoj docnji.
Dakle ukoliko ste npr. uredni u korišćenju dozvoljenog minusa i kreditne kartice, ali ratu kredita niste platili tri meseca, banka će sve vaše plasmane kategorizovati u V kategoriju.
U skladu sa tom kategorizacijom, banka mora i da obračuna rezervu za procenjene gubitke i to naravno, prema kategorizaciji.
KATEGORIJA DOCNJA REZERVA
A do 30 dana nema
B do 60 dana 2 odsto od svih potraživanja
V do 90 dana 15 odsto od svih potraživanja
G do 120 dana 30 odsto od svih potraživanja
D do 180 dana 100 odsto od svih potraživanja
Ovo u suštini znači da banka prema kategorizaciji klijenata i njihovih potraživanja, mora da odvoji dodatna sredstva kao rezervu kojom će se eventualno pokriti gubitak banke u slučaju nenaplativosti plasmana.
Između ostalog, upravo je i ovo jedan od razloga zašto su banke neumoljive prema neurednim platišama kada je u pitanju odobravanje novih plasmana.
Naravno pored nepobitne činjenice da je neko neuredan u izmirivanju obaveza prema banci, samo odvajanje dodatnih sredstva prema klasifikaciji plasmana je ono što banke stvalja u poziciju da nas glat odbiju bez obzira na razloge našeg kašnjenja u plaćanju.
Praksa većine banaka je pokazala da se plasmani neurednim dužnicma ne odobravaju. Dakle svi oni koji imaju registrovane aktivne ili izmirene docnje biće odbijeni od strane banke ili finansijske institucije.
Odstupanje od ove prakse može da se desi u slučaju da je izveštaj Kreditnog biroa pokazao da je u pitanju materijalno beznačajna docnja (npr. do 1.000 dinara), jer su pojedine banke spremne da izađu u susret klijentu i odobre plasman.
U svakom slučaju, potrebno je znati da samo banka ima diskreciono pravo da odobri ili odbije neki zahtev.