Šta je novo?

Banka Intesa

prvi tranfer je free ^_^ posle 1,5e
 
Ja mislim da pita za banku a ne za alternative.
 
Ima sigurno u cenovniku za stanovnistvo samo treba iskopati.
 
Kopam ali nisam nasao, zato reko mozda neko zna. :D Ne verujem da je vise od par procenata. Verujem da je bitnije sto nema konverzije iz dinara u eur.
 
Sad cu ja probati da pronjuskam😉
Mislim da ti je 0,7% ili minimum 1000din,za tvoju cifru.
 
Poslednja izmena:
@Labello ako imaš Visa Classic Debit (zelenu deviznu) ili internet karticu, banka uveća rezervaciju za 7% i kad se transakcija proknjiži posle 3-4 radna dana, razlika se vraća na devizni račun (nema provizije, ali se praktično malo posluže tvojim parama). Što se tiče upotrebe dinarske Visa inspire (šarene), banka u tom slučaju knjiži po kupovnom kursu.
 
^ ovo je ako oristiš PaySend, to bi ti i ja preporučio.
Ako šalješ iz banke na IBAN, onda mora swift (međunarodno plaćanje), i tada ide ovo što je @DGoran napisao. Nadam se da te neće smarati za osnov plaćanja.
 
Koliko novca mogu sa mog tekućeg računa da prebacim na tekući račun drugog fizičkog lica?
Ima li nekog ograničenja zbog oporezivanja ili slično?
 
@leopulp ograničenja su u platnom sistemu (instant i kliring do 300.000 po nalogu, preko tog iznosa RTGS, po posebnoj tarifi, ali možeš da ponoviš instant nalog više puta), odnosno limitima za elektronsko i mobilno bankarstvo.
 
@uji ne interesuje ga bankarski limit, već poreski.

@leopulp Ako imaš osnov prebacivanja (nekakav ugovor), onda osnov odredjuje limit i način oporezivanja.

Ako nemaš osnov, onda nema ograničenja, ali primalac sredstava ima obavezu da podnese poresku prijavu, a to je već potpuno druga tema.
 
Da li sam te dobro razumeo da ako ja izvršim prenos npr 50k sa svog dinarskog računa na ženin dinarski račun, ona je u obavezi da podnese prijavu za porez? Jel postoji neki limit ispod kog to nije potrebno?
 
Sta predlazete da se vise koristi u inostranstvu ( Crna Gora), kreditna MC, placanje u eur ili devizna classic debit - eur? Ili nema razlike?
 
Da li sam te dobro razumeo da ako ja izvršim prenos npr 50k sa svog dinarskog računa na ženin dinarski račun, ona je u obavezi da podnese prijavu za porez? Jel postoji neki limit ispod kog to nije potrebno?
Nije precizno definisano zakonom koliko ko kome može da prenese novca, verovatno direktnim supružnicima možeš veće količine bez problema, ali ljudima sa kojima nisi u srodstvu ne možeš a da to ne triggeruje nešto negde u Poreskoj. Jednokratne uplate od par desetina hiljada RSD vrlo verovatno prolaze ispod radara, ali ako kontinuirano uplaćuješ malo veće iznose nekom fizičkom licu koje nije blizak srodnik, ne bi me čudilo da Poreska krene u nekom trenutku to da češlja malo ozbiljnije, pošto kompletan uvid u domaći platni promet itekako odavno imaju.

Sta predlazete da se vise koristi u inostranstvu ( Crna Gora), kreditna MC, placanje u eur ili devizna classic debit - eur? Ili nema razlike?
Ja lično koristim MC kreditnu u inostranstvu isključivo, nema duple konverzije kad plaćaš u EUR a i za ostale valute dobiješ vrlo lep kurs, nema 6% rezervacije sredstava i ostalih gluposti. Šljaka perfektno.
 
@gdesikuco postoji limit za kategoriju poklon. Do 100.000 dinara se ne oporezuje, preko toga se oporezuje.

Da li sam te dobro razumeo da ako ja izvršim prenos npr 50k sa svog dinarskog računa na ženin dinarski račun, ona je u obavezi da podnese prijavu za porez? Jel postoji neki limit ispod kog to nije potrebno?

Kada su supružnici u pitanju, to se smatra prvim nalsednim redom (kao i kada roditelji poklanjaju deci) ili se može smatrati zajedničkom imovinom, tako da nema poreza.

Interesantan je slučaj gde deca poklanjaju roditeljima ili bratu/sestri, što se smatra drugim nalsednim redom i oporezuje se po stopi od 1.5%

Sve dalje od drugog naslednog reda je 2.5%.

E sad, ako su u pitanju ponavljajuće transakcije i transakcije koje nemaju zvanični osnov (ugovor o poklonu, o prometu i slično), nema razloga da o tome ovde pišemo, jer nemao dovoljno detalja.

Trigeri u poreskoj upravi okidaju na toliko velike iznose, da ako su isti u pitanju, barem jedna strana (platilac/primalac) će znati da to ne ide bez kontrole.
 
Da bi nešto bilo poklon, mora da postoji ugovor o poklonu, što ovde nije slučaj. Čovek samo hoće da vrši dinarske transakcije u domaćem platnom prometu, a u tom slučaju ne postoji bilo kakva propratna papirologija i to je ono što je predmet zabune ovde. Poreska još uvek nije krenula da češlja te transakcije koliko je meni poznato, ali znajući kuda stvari generalno idu, uopšte me ne bi čudilo da krenu i to da rade u nekom trenutku. Čak ne moraju da traže bilo kakve podatke od banaka jer imaju direktan uvid u domaći platni promet u realnom vremenu, video svojim očima još 2016. kad sam preknjižavao poreze i doprinose kao paušalac. Sve u svemu, za sve što je preko par stotina hiljada RSD, osigurao bih se da imam pisani trag sa dokazima o čemu se radi, zlu ne trebalo.
 
... Sve u svemu, za sve što je preko par stotina hiljada RSD, osigurao bih se da imam pisani trag sa dokazima o čemu se radi, zlu ne trebalo.

A kakav pisani trag bi napravio? Samo da pokušamo da zaključimo kakva je poreska konotacija te transakcije.

Poklon sam pomenuo, jer je tu jasno definisano 3 stepenika, a ujedno je najjeftinije sa aspekta poreza.

Sve što nema papir se može okarakterisati kao nelegalno stečena imovina, čak i ako je beznačajno mali iznos.

Čak ne moraju da traže bilo kakve podatke od banaka jer imaju direktan uvid u domaći platni promet u realnom vremenu, video svojim očima još 2016. kad sam preknjižavao poreze i doprinose kao paušalac.

Da li sam dobro razumeo, napisao si da Poreska uprava ima uvid u platni promet tj sve transakcije koje je napravilo jedno pravno/fizičko lice? Jel možeš da napišeš još neki detalj o ovome? Deluje mi kao SF, pre svega sa tehničke strane.
 
Intesica opet nešto čačka. Spremite PIN i strpljenje :)
 

Prilozi

  • Intesica.jpg
    Intesica.jpg
    125.8 KB · Pregleda: 80
Sad kad krenu s "izazovima" ko Mobi kad ima svoje momente. Ja sam već svu lovu prebacio u Raiff za svaki slučaj. Kad stabilizuju ovu novotariju će vidimo.

Edit: po ovom tekstu mejla ispada da parametri za reaktivaciju ne važe u novoj app nego svakako moraš da zoveš CC ili ideš u poslovnicu?
 
Svakih 6 meseci, nova app, a u stvari ista app kao stara...

Isti je front, verujem da je u backu ludnica i da većina nas nema ideju šta im sve zapravo funkcioniše pomoću štapa i kanapa.
 
Sad kad krenu s "izazovima" ko Mobi kad ima svoje momente. Ja sam već svu lovu prebacio u Raiff za svaki slučaj. Kad stabilizuju ovu novotariju će vidimo.

Edit: po ovom tekstu mejla ispada da parametri za reaktivaciju ne važe u novoj app nego svakako moraš da zoveš CC ili ideš u poslovnicu?
Ako si zaboravio pin moraš u poslovnicu.
 
A kakav pisani trag bi napravio? Samo da pokušamo da zaključimo kakva je poreska konotacija te transakcije.

Poklon sam pomenuo, jer je tu jasno definisano 3 stepenika, a ujedno je najjeftinije sa aspekta poreza.

Sve što nema papir se može okarakterisati kao nelegalno stečena imovina, čak i ako je beznačajno mali iznos.
Zavisi o kakvoj tačno uplati se radi, ako ništa, sklopio bih ugovor o poklonu ili ugovor o pozajmici. Zapravo, par puta sam sklapao baš ugovor o pozajmici kad sam hteo da privremeno pozajmim par miliona RSD lokalnim udruženjima građana kao pozajmicu za likvidnost. Skineš generički ugovor o pozajmici sa Neta, uneseš podatke (ime, prezime, JMBG, PIB udruženja itd.), potpišete papire, pustim pare, za 6 meseci se pare vrate na moj tekući račun i sve čisto. Ako Poreska nekad bude češljala mene ili njih, imamo sve napismeno. Dodamo samo klauzlu da je pozajmica beskamatnog karaktera da bih izbegao plaćanje poreza na kapitalnu dobit i to je to.

Slična stvar može da se napravi i za bespovratnu donaciju, ili ako je između 2 fizička lica, verovatno postoji još neka poreski povoljna forma, s tim što tu valja voditi računa i o načelu fakticiteta, naročito ako se uplate periodično ponavljaju, ali cenim da bi poreski advokat mogao mnogo bolje od mene da posavetuje za konkretan slučaj.

Da li sam dobro razumeo, napisao si da Poreska uprava ima uvid u platni promet tj sve transakcije koje je napravilo jedno pravno/fizičko lice? Jel možeš da napišeš još neki detalj o ovome? Deluje mi kao SF, pre svega sa tehničke strane.
Ne znam o kakvom SFu pričaš kad su u pitanju najobičniji SQL upiti u pitanju. 2016. mi je Poreska u sred godine izmenila BOP šifre za paušalnu agenciju a poštar dostavio pismo sa par meseci zakašnjenja pa mi je par uplata za porez i PIO zalutalo na stari BOP, Mobi banka nije umela da mi pošalje adekvatan izvod sa tekućeg računa i Poreska nije mogla da pronađe stare uplate da bi odradila preknjiženje. Na kraju su me poslali u računovodstvo u Poreskoj i baja je uneo moj JMBG broj, našao sve tekuće račune u svim bankama gde sam tada imao račun i mogao je da vršlja po uplatama kako mu se htelo. Pričam o 2106. godini, sada je to verovatno još efikasnije. Potpuno je logično da Poreska ima neograničen uvid u domaći platni promet. Ishod je bio da je čovek ručno našao uplate koje su ga zanimale i na osnovu njih izdao potvrdu o preknjiženju i kraj priče.
 
Zna li neko kolika je provizija za plaćanje Visa karticom u Crnoj Gori?
 
0 sa svim karticama, samo je los kurs sa Inspire.
 
Zavisi o kakvoj tačno uplati se radi, ako ništa, sklopio bih ugovor o poklonu ili ugovor o pozajmici.

Tema su bila fizička lica i, možda sam pogrešno pretpostavio, bez povrata tog novca. Tako da nas to vraća na ugovor o poklonu koji sam pomenuo u prethodnoj poruci.


Ne znam o kakvom SFu pričaš kad su u pitanju najobičniji SQL upiti u pitanju. 2016. mi je Poreska u sred godine izmenila BOP šifre za paušalnu agenciju a poštar dostavio pismo sa par meseci zakašnjenja pa mi je par uplata za porez i PIO zalutalo na stari BOP, Mobi banka nije umela da mi pošalje adekvatan izvod sa tekućeg računa i Poreska nije mogla da pronađe stare uplate da bi odradila preknjiženje. Na kraju su me poslali u računovodstvo u Poreskoj i baja je uneo moj JMBG broj, našao sve tekuće račune u svim bankama gde sam tada imao račun i mogao je da vršlja po uplatama kako mu se htelo. Pričam o 2106. godini, sada je to verovatno još efikasnije. Potpuno je logično da Poreska ima neograničen uvid u domaći platni promet. Ishod je bio da je čovek ručno našao uplate koje su ga zanimale i na osnovu njih izdao potvrdu o preknjiženju i kraj priče.

Ovo je korisna info, bez obzira što nisam teoretičar zavere, malo me brine momenat da službenik poreske uprave na JMBG može da ima uvid u takve stvari. I još da pokaže poreskom obvezniku takav ekran.
 
Napravi nalog na kreditnom birou pa ces se i sam iznenaditi sta sve tamo pise i koja banka prva dostavlja najvise podataka o svojim klijentima.
 
Tema su bila fizička lica i, možda sam pogrešno pretpostavio, bez povrata tog novca. Tako da nas to vraća na ugovor o poklonu koji sam pomenuo u prethodnoj poruci.
Isti đavo - ugovor o poklonu je samo jedna mogućnost. Možeš da sklopiš i ugovor o pozajmici između 2 fizička lica, a prilično sam siguran da možeš i da izvršiš neku vrstu "donacije" prema fizičkom licu bez obaveze da se pare vrate. Nisam siguran da je to moguće uraditi bez plaćanja nekog vida poreza, doduše, ako nisi u srodstvu, ali dobro upućen advokat bi verovatno mogao da napravi legalnu šemu.

Jedino ostaje načelo fakticiteta kao potencijalni problem ako se radi o nečemu drugom a "proknjiženo" je kao poklon, onda si u problemu. Za male iznose teško da će iko biti češljan, ali ako prebaciš npr par miliona RSD nekom drugom tek tako ili ako puštaš par stotina hiljada RSD nekome svakog meseca... ja ne bih rizikovao.

Ovo je korisna info, bez obzira što nisam teoretičar zavere, malo me brine momenat da službenik poreske uprave na JMBG može da ima uvid u takve stvari. I još da pokaže poreskom obvezniku takav ekran.
Ne znam šta ovde ima da te čudi, svuda u svetu poreske vlasti imaju skoro pa neograničene mogućnosti i zakonska ovlašćenja da češljaju domaći (a i strani) platni promet. Zamisli da nemaju, to bi preko noći otvorilo čitav niz vrlo nezgodnih kanala za sve moguće poreske utaje, finansiranja terorizma i svega ostalog što želiš da izbegneš kad si država.

Koliko vas košta kreditna kartica i plaćanje na rate?
Kod Intese je obično uračunata u cenu paketa i ne košta ništa dodatno. Plaćanje na rate kreće od 50 RSD po rati i smanjuje se do 0 RSD ako si na Magnifica paketu, npr. Intesa Hit je 35 RSD po rati ja mislim. Piše u cenovniku na sajtu.
 
Kod Intese je obično uračunata u cenu paketa i ne košta ništa dodatno. Plaćanje na rate kreće od 50 RSD po rati i smanjuje se do 0 RSD ako si na Magnifica paketu, npr. Intesa Hit je 35 RSD po rati ja mislim. Piše u cenovniku na sajtu.

Hit račun imam, kartice: Visa inspire debitnu i Dina debitnu, za plaćnje na rate treba mi kreditna a na sajtu inteze tu ima tri opcije, mastercard, amex i visa, mislim da je visa najkorisnija i clasic varijanta ima "pretplatu" od 2400 din godišnje + 50 din po rati!
Edit: ok, vidim sad da Mastercard standard ima besplatnu "članarinu" uz Hit račun i 50 din po rati. Koliko su MC kartica uopšte zastupljene u upotrebi! znam da Vizu primaju svi!
 
Vrh Dno