Šta je novo?

Toplotna pumpa

Ja to saku soli bacim i to je to, ali je to u vikendici, pa se retko tako boravi nesto duze, nedelju dana max.
Da, koristim isto onu gradsku za puteve :)
 
Питање за вас који се грејете на принципу ваздух - вода, како сте решили проблем са водом од конденза током хладних дана, испод спољне јединице? Мрзи ме да свакодневно празним канте које сам ставио током хладних дана, може ли се то културније решити или да ставим неко веће корито са одводом даље ка дворишту?
Tacna sa grejacem da ne moze da zaledi, i odveden odvod u oluk. Okacio sam sliku koja je zoomirana jer je slikano sa zemlje pa je zato malo mutnija.
 

Prilozi

  • 5673C87D-0FA9-4AD5-8E75-FFA67536B559.jpeg
    5673C87D-0FA9-4AD5-8E75-FFA67536B559.jpeg
    46.7 KB · Pregleda: 95
Sto bi odvod kondenzata u oluk bio protivzakonit?
 
Zato sto je oluk namenjen za kisnicu a ne za klime. Busenjem se remeti njegov rad i ako dodje do jace kise napravi se poplava. Imas ovde na forumu coveku je tako voda poplavila stan i upropastila parket. Neko je autom nagnjecio oluk dole, bila jaka kisa i voda nije mogla dole dovoljno brzo da izadje pa se kroz crevo vratila u unutrasnju jedinicu i poplavila stan.
 
A to u oluk nije po zakonu. A pravilo je ljudima i poplave u stanu.
Zato sto je oluk namenjen za kisnicu a ne za klime. Busenjem se remeti njegov rad i ako dodje do jace kise napravi se poplava. Imas ovde na forumu coveku je tako voda poplavila stan i upropastila parket. Neko je autom nagnjecio oluk dole, bila jaka kisa i voda nije mogla dole dovoljno brzo da izadje pa se kroz crevo vratila u unutrasnju jedinicu i poplavila stan.
To je definitivno specifican slucaj i nema veze sa dodavanjem creva za kondenz u sam oluk. U krajnjem slucaju bi se voda vratila na tacnu koja bi prelivala u tom slucaju, tako da nemam tu bojazan. A sta cemo sa novogradnjom gde se u vecini slucajeva kroz fasadu do oluka od kisnice odvodi kondenz?
 
To je definitivno specifican slucaj i nema veze sa dodavanjem creva za kondenz u sam oluk. U krajnjem slucaju bi se voda vratila na tacnu koja bi prelivala u tom slucaju, tako da nemam tu bojazan. A sta cemo sa novogradnjom gde se u vecini slucajeva kroz fasadu do oluka od kisnice odvodi kondenz?
Upravo tako, neki splet nesrećnih okolnosti koji nema veze sa nekim zakonom. Mislim da je baš kontra da su vlasnici klima u obavezi da reše odvod kondenzata da ne bi kapalo po prolaznicima
 
Moraju da reše, ali oluk je iznuđeno rešenje. Znam za zgrade gde je odvod klime rešen nezavisno od oluka, ali to su zgrade gde je investitor postavljao klime. Ja sam rešio u jednom stanu odvodom u oluk, a u drugom sam razvlačio crevo sa četvrtog sprata do prizemlja.
 
Citiram:
"Grad Beograd propisao je i da se crevo za odvod kondenzovane vode ne sme sprovoditi u oluke, kao ni do same zemlje, odnosno trotoara.
Naime, pravilo kaže da crevo mora da se sprovede nazad u stan. Kako objašnjavaju iz gradske komunalne inspekcije, povezivanjem odvodnog creva klima-uredaja veceg broj stanova na oluk zgrade može doci do oštecenja olucnih cevi, pa i do oštecenja i narušavanja izgleda fasade i cele zgrade."
 
Mi živimo u novogradnji pri čemu je zemljište privatno vlasništvo i komunalci mogu da se slikaju.
 
Да не бих изазвао рат😂, у кући на спрат сам а пумпа је буквално на земљи у мом дворишту, тако да било какво капљање и друге непријатне ситуације иду на врат само мени, хтео сам неки једноставан и практичан начин да се решим овога да ми не иде вода по фасади, а све је боље од јуполових канти које треба празнити сваки дан кад крену хладни дани..тако да сам отворен за све предлоге
20230430_112320.jpg
 
Izvinjavam se sto pravim malu digresiju u temi ali imam upit vezano za rad cirkulacione pumpe u sistemu grejanja toplotnom pumpom.

Uprosceno, usistemu postoje dva cirkulaciona kruga i dve pumpe, jedna izmedju bafera i toplotne pumpe, dok je druga izmedju bafera i grejnih tela.

Primetio sam da gledajuci parametre u toku rada: ulaz i izlaz tople vode u toplotnu pumpu i iz nje,da toplotna pumpa cesto obori svoju snagu i ne radi punim kapacitetom kada se te temperature razlikuju za vise od 10 stepeni celzijusa, u prevodu toplotna pumpa "obori svoju snagu" i smanji produkciju tople vode da bi cirkulaciona mogla da tu napravljenu vodu provrti do bafera i zagreje je do zadate temperature. Kada se ta razlika smanji na ispod 10 stepeni, onda tpolotna pumpa ponovo zavrti punim kapacitetom. U pitanju je inverter toplotna pumpa koja jeste znatno jaca nego sto je potrebno, da bi imala adekvatan kapacitet kada su temperature u vecem minusu. Cirkulaciona pumpa nije frekventno regulisana i radi na srednjoj brzini od 3 moguce. Probao sam da je pustim da radi na najvecem opterecenju i onda je kapacitet dovoljan da toplotna pumpa radi puno snagom a razlika ulaznih i izlaznih temperatura tada ne bude preko 6 stepeni.

Sistem nije pravljen sa idejom stedljivosti vec vise pouzdanosti i performansi te pumpe rade bez prekida i ne gase se tokom grejne sezone te s toga pitam, da li je u redu drzati cirkulacionu pumpu na najvecem opterecenju? Potrosnja struje kako rekoh, nije bitna stavka, jer u tom nacinu rada trosi tek mozda 15 do 20% vise struje nego na srednjoj brzini, mada je cinjenica da se znatno vise greje.

Jel mi uopste treba da podizem brzinu rada pumpe? Time bih mozda dobio samo krace intervale rada toplotne pumpe.
 
Да не бих изазвао рат😂, у кући на спрат сам а пумпа је буквално на земљи у мом дворишту, тако да било какво капљање и друге непријатне ситуације иду на врат само мени, хтео сам неки једноставан и практичан начин да се решим овога да ми не иде вода по фасади, а све је боље од јуполових канти које треба празнити сваки дан кад крену хладни дани..тако да сам отворен за све предлоге
Pogledajte prilog 387860

Uzmi prohromski tanki lim koji nece rdjati, neka ga majstor savije prema dimenzijama tako da savije po par cm na gore i tako napravi kutiju u koju ce kapati kondendzat. Ivice ne moras variti vec mozes i da ih silikoniras. Na jednom uglu izbusi tesno kruznu rupu i umetni odzdo rebrasto crevo od klime ali tek toliko da prodje lim odozdo, to takodje dobro zalepi pistoljem za plastiku i silikoniraj. To korito smesti ispod pumpe a prethodno dobro osmotri gde se inace kondenzat sliva. Cesto to bude znatno sire od dimenzija same pumpe pa dobro proceni. Ovakvo korito mozes da vezes na bilo koji nacin, recimo plasticnim vezicama ili kakvu vec ideju imas, mada mislim da je bolje da moze da se izvadi i ocisti ponekad. Crevo sprovedi negde u travu gde ti ne smeta ali vodi racuna da ce trava na tom mestu malo pozuteti ili nestati.
 
Na tu kvadraturu.. Imas oko 15k eura ukupno troškova.
Visto da znas da se odmah spremiš.

Ja bi krenuo od prozora tj servis pvc prozora.. Ako već toliko dugo stoje.

Izolaciju plafona ako ne grejes iznad..

TP bolje da odvojiš po objekatu

Procena je dosta dobra. Mene je moj sistem izasao i vise od toga za 220 m2, u pitanju je 13 fan coilera, bez kupatila u kojima su obicni susaci. Mada, ja sam sistem pravio od nule i nisam stedeo na komponentama (sem same toplotne pumpe) a ako sam dobro razumeo, ovde bi se samo toplotna pumpa ubacila u vec postojecu instalaciju. Sa druge strane, licno ne bih voleo da kupim samo radi grejanja nesto sto moze i da greje i da hladi, lici mi na dopola iskoriscenu investiciju, mada je cinjenica da i radijatori mogu da se koriste za hladjenje ako se temperatura vode za hladjenje u njima ne forsira previse. Realno, sve sto je negde vec ispod 17 stepeni je vec tacka na kojoj ce metalne povrsine stvarati na sebi kondenzat iz sobnog vazduha. Naravno da ce na visokim temperaturama cak i radijator sa vodom u sebi od 20 stepeni imati neku barem delimicno upotrebljivu funkciju hladjenja.

Sto se potrosnje struje koja je otisla na grejanje cele ove sezone, za gore navedenu kvadraturu tacno je duplo manja od toga sto je Pedjolino potrosio grejanjem na pelet pa bih rekao da je to dobra orijentacija. Izolaciju nemam sem 30 cm vune na tavanici, kuca je iz 80-oh godina zidana giter blokom a fasada je bavalit, stolarija stara drvena slovenacka sa duplim staklom. Kuca je usamljena na brdu i teskoj vetrometini, zimski vetrovi su vrlo jaki. Ne verujem da cu ulagati u stolariju neko duze vreme, jer uz komplikovane radove koji bi angazovali radne platforme i skele, strm teren, visoke zidove pa i materijal, u pitanju je suma novca koja bi mi se mozda godisnjom ustedom na ime izolacije od oko 300 eura po sezoni verovatno vratila za 20 godina, dakle predugo za moje planove i zivotna ocekivanja, a novac na godisnjem nivou stedim na druge nacine.

Uz duzno postovanje prema misljenju vecine ovde u vezi ocekivanja od grejanja toplotnom pumpom gde se kako vidim uglavnom najvise prica o stednji i sto manjem broju potrosenih kilovata, moji razlozi za uvodjenje su bili stabilan energent koji ce uvek biti socijalna kategorija i odsustvo logistickih problema vezano za nabavku, skladistenje ogreva i njegovo koriscenje. Tako da u polemike i komentare ovde "sta bi moglo i kako bi trebalo", necu ulaziti, ako ih bude.

Drva imam u rezervi ali ih nisam pipnuo ove godine, jer je pumpa nominalnim kapacitetom, dakle bez dodatnog grejaca, postizala temperaturu vode za grejanje oko 55 stepeni na -10, koliko sam zabelezio. Da je trosila, jeste itekako, ali je grejala. Toplotne pumpe vec ispod 5 stepeni spoljasnje temperature pocinju da gube karakterstiku stedljivog grejanja.


Sto se toplotne pumpe tice, najjrazumnija opcija je kineska brendirana monoblok pumpa kojih ima u izvedbi od 20 -30kW, imam jednu takvu jer sam svojevremeno bio u istoj dilemi zakljucio da cu baciti novac ako uzmem dve brendirane manje toplotne pumpe u sprezi.

Sto se snage u Pedjolinovom slucaju tice, oko 20 -22kW bi verovatno bilo dovoljno sa tom izolacijom ali da se uzme u obzir da taj kapacitet nece biti dostupan kada temperatura padne ispod nule a tada bi mogao da priskoci pelet u pomoc. U suprotnom, preporuka proizvodjaca moje toplotne pumpe je bila: broj neophodnih kilovata = broj kvadrata koji se greju x 0.1, dakle u ovom slucaju 26kW.

A posto bi kako vidim toplotna pumpa bilo dopunsko grejanje u prelaznom periodu u ovom slucaju, mislim da bi manje od toga bilo sasvim u redu.

Te struje nisu male i u pitanju je uredjaj koji u punom kapacitetu ume vuce 7kW trofazne struje pa treba voditi racuna o kablovima, osiguracima i ostalom.

Eto, to bi bio moj doprinos ovom pitanju.
 
Jos jedna napomena. Moje potrosnje su iskljucivo u normalnoj tarifi, gde u crvenu zadjem dosta, sa odvojenim strujomerima nisam voljan da zongliram. Moje je misljenje da ako neko hoce da se seta kada je minusu napolju, u sorcu po kuci i voli da se banja na temperaturama oko 25 stepeni, sem ako nije u dobro izolovanoj kuci koja je dobro ususkana okolnim zgradama i ima esktremno dobru izolaciju, da od toplotne pumpe ne treba da ocekuje cuda ni po per formansama a ni po potrosnji. Za prelazni period i i grejanje do 5 stepeni iznad nule je odlicno resenje pogotovo ako moze da se stavi na stari sistem radijatora.

Sve ostalo sto se instalira od nule, dakle cevi ogromnih precnika, bafer, snazne cirkulacione pumpe, armaflex izolacija oko cevi, fan coileri sa elektroaktuatorima i pojedinacnim termostatima, kosta jako puno. Procitah jos jednom pitanje i i dalje mi nije jasno da li se greje 260m2 stalnmo ili tek ponekad 440m2 ali kako razumem trenitno pelet pokriva oba objekta.

Ukratko, uvek sam za monoblok pumpu uz demineralizovanu vodu i makar deo antifriza, jer se lako prikljucuju i pustaju u pogon, ugradnju split sistema instalateri jako bezobrazno naplacuju.

Za ovu situaciju, u oba slucaja, ne vidim isplativost dva odvojena sistema sa dve toplotne pumpe i pratecom opremom sem ako ne pricamo o prostoru tipa poslovnog koji donosi pare i koji ce da opravda investiciju.

Licno bih uzeo jednu snaznu toplotnu pumpu i povezao je na postojeci sistem radijatora. Taj vod do pomocne zgrade nije problematican sto se tice gubitaka toliko i po potrebi moze i bolje da se izoluje. 45 do 50 stepeni tople vode u radijatorima je dovoljno u ovakvoj situaciji, pre svega grejanja u prelaznom periodu. Za niske temperature, ostaje tu pelet. To je jedino sto u ovoj situaciji vidim razumnim.


Sprsun ima u ponudi DC inverter pumpu sa oznakom CGK-100V2 od 32 kW, mislim da kod nas moze da se nadje za oko 6-7000 eura. Mislim da bi to moglo da bude resenje u ovoj situaciji.

Vodite racuna o tome da je toplotna pumpa novotarija i da je mnogi po inerciji kupuju jer je potrosacka groznica i komsijska promocija dobro uhvatila zamah posle trenutne krize. Ne treba se zaletati, ovo pricam pre svega onima koji imaju dobre radijatorske sisteme i dobre kotlove na cvsto gorivo da na toplotnu pumpu gledaju vise kao na dopunski nacin grejanja u toplijem zimskom periodu a ne kao zamenski jer ce upasti u zamku ogromnih novih investicija i izmena sistema koje uglavnom ne ispune ocekivanja pre svega u smislu povrata investicije a nekad i performansi.
 
Poslednja izmena:
Ne slazem se sa gore navedenim uopste. Prvo, nema smisla da se ugradjuje zasebna TP kao pripomoc "toplijim zimama" ako vec imas kotao na cvrsto gorivo, prosto takva investicija samo za grejanje nema smisla ili ja nesto debelo propustam. Drugo, da bi se ispunila ocekivanja ipak treba imati i neke preduslove, sto znaci barem osrednje dobru izolaciju i stolariju, a ne Slovenija Les i slicne koje do sad u najvecem broju slucajeva ne dihtuju. Pritom, toplotne pumpe uopste nisu nova stvar (pitanje za kraj - sta su klima uredjaji?), rade i sa radijatorima, a dobri i najbolji modeli se dobro ponasaju i pri niskim temperaturama.
 
Drago mi je da je neslaganje ispoljeno kroz eufemizam i jasno mi je da se u jednom poduzem odgovoru ne mogu pokriti svi aspekti obrazlozenja.

Dajem sebi kredibiliteta da na ovaj nacin diskutujem jer sam za razliku od vecine ovde zaista dao ogroman novac za moderan projekat grejanja i bio u svemu tome bukvalno u toku radova nad svakom cevi, nesto sam i radio sam. A uz to, odrastao sam u kuci koja je jos krajem 80-ih godina imala sistem grejanja na cvrsto gorivo i takodje imam dosta iskustva vezano za to. Vecina, uz duzno postovanje, to nema i svoje ekspertize ovde bazira na teoretskom iskustvu pokupljenom sa interneta.

Novotarija je svakako ne po tehnologiji ali po upotrebnoj vrednosti, odnosno zastupljenosti u modernim sistemima grejanja na ovom podneblju i jeste velikom broju ljudi jos uvek nepoznanica. Sve je to relativan pojam, doduse, jer se teme o njihovom koricenju mogu naci vec 10-ak godina unazad. Ali opet, to je relativno moderan koncept grejanja kod nas.

Moja inicijalna namena ovakvog sistema je pre par godina bila da kucu grejem u rangu godisnjih troskova koji su se u proseku za takav objekat davali za tada najjeftiniji energent a to je bilo ogrevno drvo i tada je ta suma bila oko 1000 eura. Danas, par godina iza toga uz dramaticno poskupljenje ogreva i nesto manje struje, ja i dalje imam upravo tu cifru kao godisnje troskove grejanja i mislim da je sa te strane moja investicija bila adekvatna.

Drugi aspekt zasto se to favorizovalo je bio komfor u upotrebi energenta jer sam iz prethodnih godina i zivota znao kako to funkcionise i zeleo sam da sebi olaksam. Sto vreme zivota vise prolazi, postajem sve angazovaniji oko namere da dostupno vreme sto manje trosim za planove i procedure koje su logisticki deo zivota i njegovog odrzavanja, nego samog sadrzaja zivota. Tako da nemam nikakvih dodatnih angazovanja oko koriscenja toplotne pumpe sem na pocetku sezone kada je ukljucim i termostate po sobama podesim na zeljenu vrednost.

Treci aspekt je sto manja zavisnost od problematicnih energenata, mada to vise manje svi sada jesu. Bio je ogroman pritisak da se tada uvede pelet od strane prijatelja i komsija ali mi se u startu nije dopala. Pre svega, komfor je izmedju grejanja na struju i cvrsto gorivo, meni licno nedovoljno ubedljv, a ono sto je daleko gore, bilo mi je jasno da je u pitanju nesto sto ima strogo organizovanu proizvodnju i poreklo gde neko, zavisno od trzista i svetskih kriza, moze da me ucenjuje za dostpunost i cenu. Slican stav imam i prema prirodnom gasu. A jasno je sta se izdesavalo u proteklih godinu dana, ko je mesetario, ko je iskoristio priliku na cenama peleta i drva da se okoristi, a sa druge strane kome se to sve obilo o glavu. Tako da sam to ugradnjom toplotne pumpe izbegao.


Vecina vas ovde prica o stednji a ja pricam o nekom potpunom drugom aspektu upotrebe. Meni je stednja najmanje bitna jer bi se usteda na ime izolacije kako navedoh bila od nekih 300 eura godisnje, prema tome sta radim i gde inace stedim, pa gotovo simbolicna. Da ne navodim druge aspekte koji traze angazovanje izvodjaca, stresove, izgubljeno vreme, ciscenja i tome slicno. I sve to, da bi se ukalkulisalo koliko ce da se ustedi na vremenskom roku od 10 ili 20 godina. Ja tu pravim znacajan balans i to meni nije bitno ali ja tako razmisljam i postoje razlozi zasto sam takvo misljenje usvojio.

Dalje, hteo sam da sacuvam stari ambijent i fasadu i stolariju kuce i to mi je jako bitno. Mene PVC stolarija nece videti nikad, aluminijum drvo mozda ako mi bude zatrebalo jednog dana ali sumnjam. Zovite me antikonformistom i cudakom, ali cu se svaki put vise oduseviti kada vidim veliku kucu i masivnu stolariju mahagoni ili orah boje, nego plasticne bele prozore ubacene u jednobojne fasade kajsija i roze boja, sto vidim da je trend.

Ne mogu da naglasim i da postoji urodjena sklonost ovdasnjeg mentaliteta da nove ideje i tehnologije usvaja ad hoc, ne poznajuci ih dovoljno a odabir i odluku za kupovinu ili tako vrednu investiciju cini upravo stimulisan pritiscima i misljenjem okoline i odlicnim marketingom. Pri tome, ne razmislja previse o prednostima starog i mogucnostima da to isto racionalnije koristi ili prilagodi novim potrebama modernog zivota.

U prevodu: da imam svoje izvore ogreva sa imanja ili da imam otpadnu biomasu ili svoje gorivo, i pri tome nasledjen sistem grejanja sa dobrim kotlom i odlicnom instalacijom radijatora i metalnih cevi, ugradnja toplotne pumpe me ne bi ni zanimala.

Price o tome sta je ekoloski, sta je zelena energija i sta su fosilna goriva, kako fotoni od sunca prelaze fotosintezom u list drveta pa posle u tvdu masu i kako se opet vracaju u energiju i atmosferu sagorevanjem, ne bih zapocinjao, msilim da nema potrebe. S tim u vezi, nisu problem zagadjenja, pojedinacna porodicna lozista vec lokalna industrija ali to jeste floskula da se ljudi zaplase i da pohrle ka toplotnim pumpama.

Takodje me ne bi zanimalo ni da postojecu instalaciju grejanja menjam, mislim na cevi i grejna tela, ako je vec imam. Sve sto je novije od radijatora je potencijalno problematicno, skupo i ima izvesna ogranicenja. Radijator kako rekoh, moze da hladi, moze i podno hladjenje mada ne znam da li bi mi to prijalo. Da kombinujete u jednoj kuci svo troje mi je malo problematicno jer polaz vode za svo troje se bitno razlikuje, 35, 45 i 50 stepeni celzijusa, mada vidim da ljudi to planiraju i o tome razmisljaju.

Ja sam kako rekoh bio u situaciji da pocinjem sistem grejanja od nule i pri tome imao dovoljan budzet da investiciju opravdam inicijalnom idejom. Fan colerima imam mogucnost prakticno klimatizacije kuce, dakle, grejem, hladim kada treba i pri tome odvlazujem prostorije kada su temperature polaza vode za hladjenje najnize. Kondenzat iz svakog fan coilera je razveden plasticnim cevima do drenaznog mesta u garazi, nisam ugrozio integritet nijednog spoljasnjeg zida.

Sa druge strane, kuca u kojoj sam odrastao ima besprekorknu instalaciju od celicnih cevi varenih autogeno, i radijatore koji nisu pustili jednom za 35 godina rada kako su ugradjeni a pravljeni su u fabrici u Gnjilanu.

Sve sto bih sa tim radio je ono sto sam predlozio u prethodnom odgovoru: uzeo jeftinu monoblok pumpu, stavio je na zid kuce, probio cevi i doveo struju i vezao ih za postojeci sisstem cevi. Rekao sam zasto preferiram monoblok izvodjenja a price oko smrzavanja su preuvelicane. Barem mali deo antifriza u sistemu je pozeljan a za katastrfoalan scenario nestanka struje moze se manji inverter vezati sa akumulatora na cirkulacionu pumpu koji sto ce da spreci stagnaciju vode u toplotnoj pumpi napolju. Mislim da je ovo vrlo malo moguc scenario.

Menjanje postojeceg sistema grejnih tela, radijatora recimo, je po meni bacanje para, zato i predlazem samo ubacivanje toplotne pumpe kao grejnog tela.

Mislim da je ogromna varka u tome sta se uopste ustedi.

Simpaticno mi je da ovde citam impresivno niske brojke potrosenih kilovata za grejanje koje se navode, iako verovatno i jesu tacne i postignute uz napor, sumnjam da su vlasniku uopste popravili kvalitet zivota na ime ustede. Prvo, jer ta investicija treba da se vrati. A drugo, garantujem da niko ko je ugradio toplotnu pumpu nece imati godisnji visak na kucnom budzetu na ime toga jer ce taj novac potrositi na neki drugi, do tada nepoznati ili nekorisceni, luksuz. U pitanju je ljudska priroda. A pricamo o ustedama koje su na nivou nekoliko stotina eura na godisnjem nivou. A kada biste bili u prilici da do u dinar saberete sve nepotrebne troskove koje ste neracionalnim ponasanjem imali u toku prethodne godine, postalo bi vam jasno da niste
ustedeli nista ili cak potrosili vise, jer vam je psiholoski efekat ugradnje ili korisenja nove tehnologije ili proizvoda dao lezernosti da zivite malo opustenije a promene svojih navika niste ni svesni.

Sve ovo apropo kilovata koji se navode kao bitni da prave razliku mesecno i opsesije kako prevariti strujomer.


Sta Pedjolino po mom misljenju treba da radi:

Treba da sabere koliko brzo bi mu se vratilo tih 7000 eura investirano u samo monoblok pumpu koju ce da doda postojecem sistemu i to mi se jedino cini razumnim. Mozda ce moci da cifru za grejanje obori za do 1000 ili 500 eura. Super, to mu verovatno znaci, ali koliko mu znaci? Ako je 500, za koliko ce otplatiti pumpu? Kada ce realno poceti da stedi i da bude u plusu? 5 godina? Pa ajde da kazemo da mu to mozda i znaci. Je li uzeo u obzir radove, potencijalne komplikacije u koriscenju? Meni licno je investicija od 7000 eura na solidan postojeci sistem grejanja koja se vraca tom dinamikom, iako i ne moze bolje, malo neubedljiva. Nekome,opet, ce mozda biti.

Ali kazem, svako ima svoje misljenje a kada su ove stvari u pitanju, staviti sve na papir. Ne srljati u kupovinu za to sto je to sad trend i ne odbacivati staro dok nije potpuno opsolentno.

A radijatorsko grejanje to svakako nije jos uvek.
 
Sad da ja uzmem pravo da se ne slozim. :)


Prvo, klima nam se menja i postaje kontinentalnija, tako da su redovni dnevni temperaturne razlike velike i cak zbunju strance kada dodju kod nas. Realno, samo najtopliji letnji meseci ne zahtevaju dogrevanje u toku noci da bi izjutra temperatura bila adekvatna. Tacno je da nema vise izrazenih niskih temperatura ali ako pogledate, najveci deo temperatura u toku sadasnje grejne sezone je bio upravo u jednocifrenim vrednostima okoline u plusu, dakle vrlo pogoduje upotrebi toplotne pumpe. Zato je toplotna pumpa dobro resenje za taj period grejne sezone koji je realno i najduzi.

Trenutna grejna sezone je pocela polovinom septembra a zavrsice se verovatno sredinom ovog meseca, to je 9 meseci. Vecina ljudi koja je nabavila ogrev u okvirima prethodnih godina ga je ove godine potrosila pre vremena, jer ne mozete diktirati cvrstom gorivu da sagoreva sa manjom temperaturom i da traje duze.

Dalje, kada temperatura padne ispod 5 ili oko 0 toplotne pumpe pocinju da se muce. Greju, ali to rade sa vise napora i manje rentabilnosti. Pratio sam svoju toplotnu pumpu dok je radila u najhladnijim danima i video sam da maksimalan izlaz koji je registrovan je bio oko fabrickom maksimuma ali je radila sat vremena da tu vrednost postigne. Pratio sam i angazovanu snagu i kada pumpa radi u tom rezimu efikasnost pada znacajno. Ostavite se fabrickih navoda COP-a i ostalog sto pise, na tim temperaturam je stedljivija upotreba cvrstog goriva ili gasa.

Tako da, moje je misljenje da cvrsta goriva treba da budu dopuna sistemu toplotne pumpe ili obrnuto, zavisno od vremenskih prilika.

Na ostalo, mislim da sam odgovorio u prethodnom postu.

Mislim da previse gledate stvari "na papiru" i kako vam se kaze ili marketinski prezentuje, ja pricam iz prakticne upotrebe a to dvoje retko kada se slazu.
 
Poslednja izmena:
Ne mogu da editujem prethodno ali primetih odredjene lapsuse u prethodnim odgovorima jer sve ovo pisem nabrzinu u retko dostupnom slobodnom vremenu, te nadam se da mi se nece zameriti jer ne bih voleo da se za njih veze dalja diskusija jer nece biti konstruktivna. Svakako mislim da sam rekao sustinu.
 
Puno stvari je napisano, a neke cak nepotrebno uz puno licnog dozivljavanja nekih stvari koje nemaju puno dodira sa temom.
Dajem sebi kredibiliteta da na ovaj nacin diskutujem jer sam za razliku od vecine ovde zaista dao ogroman novac za moderan projekat grejanja
Kredibilitet se ne dobija kolicinom potrosenog novca, cak je na forumima po meni i upitan kad ga neko sam sebi daje!
Vecina, uz duzno postovanje, to nema i svoje ekspertize ovde bazira na teoretskom iskustvu pokupljenom sa interneta.
Na forumima je na zalost tako, i to si u pravu.

Trenutna grejna sezone je pocela polovinom septembra a zavrsice se verovatno sredinom ovog meseca, to je 9 meseci.
100% sam siguran da grejna sezona toliko traje na Tari ili slicnim predelima, u suprotnom su to tvoji licni osećaji i potrebe o kojima ne vredi polemisati.
Pratio sam svoju toplotnu pumpu
Mislim da bi morao jos da je pratis, jer mislim da imas jos prostora da shvatiš neke stvari.
Licno mislim da je ne koristis na odgovarajući način, ali mozda i gresim.

Ne bih duzio dalje, jer stvari koje su navedene, a ne slažem se sa njima su uglavnom licno misljenje pojedinca, i cini mi se ne vode u nista konstruktivno.
 
Da sublimiram, dakle iz praktinog koriscenja dva razlicista sistema grejanja koje koristim i koje sam koristio:

1) ako imate pouzdan stari sistem grejanja radijatorima, mozete mu dodati toplotnu pumpu koju treba nabaviti sto povoljnije i jeftinije i kombinovati prema vremenskim prilikama.

2) Ako nemate i pocinjete od nule, preporuka za fan coil. Mada, i tu se treba se osloniti na nesto simbolicno na cvrsto gorivo, tipa kamina, peci ili manjeg kotla na cvrsto gorivo,

3) Cuvajte svoj novac, ne zalecite se ne podlezite pritiscima, trendovima, marketingu i uopste, provokacijama.

Pozdrav do sledece teme.
 
Drago mi je da je neslaganje ispoljeno kroz eufemizam i jasno mi je da se u jednom poduzem odgovoru ne mogu pokriti svi aspekti obrazlozenja.

Dajem sebi kredibiliteta da na ovaj nacin diskutujem jer sam za razliku od vecine ovde zaista dao ogroman novac za moderan projekat grejanja i bio u svemu tome bukvalno u toku radova nad svakom cevi, nesto sam i radio sam. A uz to, odrastao sam u kuci koja je jos krajem 80-ih godina imala sistem grejanja na cvrsto gorivo i takodje imam dosta iskustva vezano za to. Vecina, uz duzno postovanje, to nema i svoje ekspertize ovde bazira na teoretskom iskustvu pokupljenom sa interneta.

Novotarija je svakako ne po tehnologiji ali po upotrebnoj vrednosti, odnosno zastupljenosti u modernim sistemima grejanja na ovom podneblju i jeste velikom broju ljudi jos uvek nepoznanica. Sve je to relativan pojam, doduse, jer se teme o njihovom koricenju mogu naci vec 10-ak godina unazad. Ali opet, to je relativno moderan koncept grejanja kod nas.

Moja inicijalna namena ovakvog sistema je pre par godina bila da kucu grejem u rangu godisnjih troskova koji su se u proseku za takav objekat davali za tada najjeftiniji energent a to je bilo ogrevno drvo i tada je ta suma bila oko 1000 eura. Danas, par godina iza toga uz dramaticno poskupljenje ogreva i nesto manje struje, ja i dalje imam upravo tu cifru kao godisnje troskove grejanja i mislim da je sa te strane moja investicija bila adekvatna.

Drugi aspekt zasto se to favorizovalo je bio komfor u upotrebi energenta jer sam iz prethodnih godina i zivota znao kako to funkcionise i zeleo sam da sebi olaksam. Sto vreme zivota vise prolazi, postajem sve angazovaniji oko namere da dostupno vreme sto manje trosim za planove i procedure koje su logisticki deo zivota i njegovog odrzavanja, nego samog sadrzaja zivota. Tako da nemam nikakvih dodatnih angazovanja oko koriscenja toplotne pumpe sem na pocetku sezone kada je ukljucim i termostate po sobama podesim na zeljenu vrednost.

Treci aspekt je sto manja zavisnost od problematicnih energenata, mada to vise manje svi sada jesu. Bio je ogroman pritisak da se tada uvede pelet od strane prijatelja i komsija ali mi se u startu nije dopala. Pre svega, komfor je izmedju grejanja na struju i cvrsto gorivo, meni licno nedovoljno ubedljv, a ono sto je daleko gore, bilo mi je jasno da je u pitanju nesto sto ima strogo organizovanu proizvodnju i poreklo gde neko, zavisno od trzista i svetskih kriza, moze da me ucenjuje za dostpunost i cenu. Slican stav imam i prema prirodnom gasu. A jasno je sta se izdesavalo u proteklih godinu dana, ko je mesetario, ko je iskoristio priliku na cenama peleta i drva da se okoristi, a sa druge strane kome se to sve obilo o glavu. Tako da sam to ugradnjom toplotne pumpe izbegao.


Vecina vas ovde prica o stednji a ja pricam o nekom potpunom drugom aspektu upotrebe. Meni je stednja najmanje bitna jer bi se usteda na ime izolacije kako navedoh bila od nekih 300 eura godisnje, prema tome sta radim i gde inace stedim, pa gotovo simbolicna. Da ne navodim druge aspekte koji traze angazovanje izvodjaca, stresove, izgubljeno vreme, ciscenja i tome slicno. I sve to, da bi se ukalkulisalo koliko ce da se ustedi na vremenskom roku od 10 ili 20 godina. Ja tu pravim znacajan balans i to meni nije bitno ali ja tako razmisljam i postoje razlozi zasto sam takvo misljenje usvojio.

Dalje, hteo sam da sacuvam stari ambijent i fasadu i stolariju kuce i to mi je jako bitno. Mene PVC stolarija nece videti nikad, aluminijum drvo mozda ako mi bude zatrebalo jednog dana ali sumnjam. Zovite me antikonformistom i cudakom, ali cu se svaki put vise oduseviti kada vidim veliku kucu i masivnu stolariju mahagoni ili orah boje, nego plasticne bele prozore ubacene u jednobojne fasade kajsija i roze boja, sto vidim da je trend.

Ne mogu da naglasim i da postoji urodjena sklonost ovdasnjeg mentaliteta da nove ideje i tehnologije usvaja ad hoc, ne poznajuci ih dovoljno a odabir i odluku za kupovinu ili tako vrednu investiciju cini upravo stimulisan pritiscima i misljenjem okoline i odlicnim marketingom. Pri tome, ne razmislja previse o prednostima starog i mogucnostima da to isto racionalnije koristi ili prilagodi novim potrebama modernog zivota.

U prevodu: da imam svoje izvore ogreva sa imanja ili da imam otpadnu biomasu ili svoje gorivo, i pri tome nasledjen sistem grejanja sa dobrim kotlom i odlicnom instalacijom radijatora i metalnih cevi, ugradnja toplotne pumpe me ne bi ni zanimala.

Price o tome sta je ekoloski, sta je zelena energija i sta su fosilna goriva, kako fotoni od sunca prelaze fotosintezom u list drveta pa posle u tvdu masu i kako se opet vracaju u energiju i atmosferu sagorevanjem, ne bih zapocinjao, msilim da nema potrebe. S tim u vezi, nisu problem zagadjenja, pojedinacna porodicna lozista vec lokalna industrija ali to jeste floskula da se ljudi zaplase i da pohrle ka toplotnim pumpama.

Takodje me ne bi zanimalo ni da postojecu instalaciju grejanja menjam, mislim na cevi i grejna tela, ako je vec imam. Sve sto je novije od radijatora je potencijalno problematicno, skupo i ima izvesna ogranicenja. Radijator kako rekoh, moze da hladi, moze i podno hladjenje mada ne znam da li bi mi to prijalo. Da kombinujete u jednoj kuci svo troje mi je malo problematicno jer polaz vode za svo troje se bitno razlikuje, 35, 45 i 50 stepeni celzijusa, mada vidim da ljudi to planiraju i o tome razmisljaju.

Ja sam kako rekoh bio u situaciji da pocinjem sistem grejanja od nule i pri tome imao dovoljan budzet da investiciju opravdam inicijalnom idejom. Fan colerima imam mogucnost prakticno klimatizacije kuce, dakle, grejem, hladim kada treba i pri tome odvlazujem prostorije kada su temperature polaza vode za hladjenje najnize. Kondenzat iz svakog fan coilera je razveden plasticnim cevima do drenaznog mesta u garazi, nisam ugrozio integritet nijednog spoljasnjeg zida.

Sa druge strane, kuca u kojoj sam odrastao ima besprekorknu instalaciju od celicnih cevi varenih autogeno, i radijatore koji nisu pustili jednom za 35 godina rada kako su ugradjeni a pravljeni su u fabrici u Gnjilanu.

Sve sto bih sa tim radio je ono sto sam predlozio u prethodnom odgovoru: uzeo jeftinu monoblok pumpu, stavio je na zid kuce, probio cevi i doveo struju i vezao ih za postojeci sisstem cevi. Rekao sam zasto preferiram monoblok izvodjenja a price oko smrzavanja su preuvelicane. Barem mali deo antifriza u sistemu je pozeljan a za katastrfoalan scenario nestanka struje moze se manji inverter vezati sa akumulatora na cirkulacionu pumpu koji sto ce da spreci stagnaciju vode u toplotnoj pumpi napolju. Mislim da je ovo vrlo malo moguc scenario.

Menjanje postojeceg sistema grejnih tela, radijatora recimo, je po meni bacanje para, zato i predlazem samo ubacivanje toplotne pumpe kao grejnog tela.

Mislim da je ogromna varka u tome sta se uopste ustedi.

Simpaticno mi je da ovde citam impresivno niske brojke potrosenih kilovata za grejanje koje se navode, iako verovatno i jesu tacne i postignute uz napor, sumnjam da su vlasniku uopste popravili kvalitet zivota na ime ustede. Prvo, jer ta investicija treba da se vrati. A drugo, garantujem da niko ko je ugradio toplotnu pumpu nece imati godisnji visak na kucnom budzetu na ime toga jer ce taj novac potrositi na neki drugi, do tada nepoznati ili nekorisceni, luksuz. U pitanju je ljudska priroda. A pricamo o ustedama koje su na nivou nekoliko stotina eura na godisnjem nivou. A kada biste bili u prilici da do u dinar saberete sve nepotrebne troskove koje ste neracionalnim ponasanjem imali u toku prethodne godine, postalo bi vam jasno da niste
ustedeli nista ili cak potrosili vise, jer vam je psiholoski efekat ugradnje ili korisenja nove tehnologije ili proizvoda dao lezernosti da zivite malo opustenije a promene svojih navika niste ni svesni.

Sve ovo apropo kilovata koji se navode kao bitni da prave razliku mesecno i opsesije kako prevariti strujomer.


Sta Pedjolino po mom misljenju treba da radi:

Treba da sabere koliko brzo bi mu se vratilo tih 7000 eura investirano u samo monoblok pumpu koju ce da doda postojecem sistemu i to mi se jedino cini razumnim. Mozda ce moci da cifru za grejanje obori za do 1000 ili 500 eura. Super, to mu verovatno znaci, ali koliko mu znaci? Ako je 500, za koliko ce otplatiti pumpu? Kada ce realno poceti da stedi i da bude u plusu? 5 godina? Pa ajde da kazemo da mu to mozda i znaci. Je li uzeo u obzir radove, potencijalne komplikacije u koriscenju? Meni licno je investicija od 7000 eura na solidan postojeci sistem grejanja koja se vraca tom dinamikom, iako i ne moze bolje, malo neubedljiva. Nekome,opet, ce mozda biti.

Ali kazem, svako ima svoje misljenje a kada su ove stvari u pitanju, staviti sve na papir. Ne srljati u kupovinu za to sto je to sad trend i ne odbacivati staro dok nije potpuno opsolentno.

A radijatorsko grejanje to svakako nije jos uvek.
Povremeno sam na sajtu da bih se zanimao sa temama oko grejanja na klime i slične načine grejanja.
Volim da učim čitajući kvalitetne savete uopšte vezane za bilo koju temu, ali generalno retko se može naći nešto kvalitetno, zato je i zanimljivo tragati.
Tvoji postovi su mi lepo napisani i izuzetno zanimljivi za čitanje. Ne samo da si podelio iskustva o grejanju već i neka vrlo zanimljiva razmišljanja koja su korisna.
 
@mikele ne možeš samo da dodas tp na radijatore.
Ako si ložio znas da se kotao lozi preko 50c, TP da kažemo prosek nekih 40c.

Slali smo ovde u temi proračun broj rebara radijatora prema prosečnoj temperaturi vode, gde se mislim uzima da je oko 80-90w po m2 kao dovoljno za grejanje.

Po meni nije samo eto stavi TP ostalo nemoj da pipnes.
 
Ja cu morati da uradim neku vrstu nadstrešnice kod TP jer mi je malo vise udaljena od kuce i kada pada sneg, pahulje se lepe za rebra.
 
Nazad
Vrh Dno