Šta je novo?

Tekuci racun u bankama

Doduše ide Master, ali uz OTP Fluo preko preporuke može da se kvalifikuje za novčanu nagradu od 3000 dinara
Na kraju linka je sadržan moj kod preporučioca koga bi trebalo da izdiktira u toku video poziva ako ga sistem kroz podnošenje zahteva ne registruje.

Ako mora baš Visa, onda Rajfajzenov iRačun bez održavanja za sve (nije starosno ograničeno).

Omladinski su NLB Start (tokom 27. godine života menjaju u Paket račun sa osnovnim uslugama). Za Halkbank nisam siguran da li i dalje važi Silver paket bez održavanja za mlade pošto je ta ponuda povučena. U Intezi može da otvori In paket koji se nakon 27 godina automatski menja na Hit. Sve su to opcije sa Visa karticom, dok je u UniCredit na Kul paketu i ProCredit na osnovnom takođe Master.
 
Junior treba da otvori račun u banci.
Ima 18 godina, srednjoškolac, treba mu VISA za plaćanja u domaćem platnom prometu i to je to.
Gde je trenutno najbolje otvoriti?
Intesa ima neki besplatan račun za mlade sa VISA karticom. Nisam istraživao detalje ali znam da mi je pre neki dan stigla reklama na tu temu.
 
I ja bih rekao da je verovatno najbolja opcija iRačun u Raiffeisenu. Dobija 3k poklona za otvaranje sa 18 godina, a sam račun je pritom besplatan, i po pitanju održavanja, i po pitanju transakcija u domaćem platnom prometu (pod ovime se misli na prenos sa svog na tuđi račun npr. mobilnim bankarstvom). I taj status ne zavisi od godina, svima je besplatno, samo je za osamnaestogodišnjake specifično što dobijaju novčanu nagradu. To je, dakle, račun bez roka trajanja. Mane su tipa provizija za plaćanje u inostranstvu, ali to kažeš da mu ne treba.

Dalje, tu je Lagani račun za mlade u Ersteu, koji je isto besplatan i po pitanju održavanja i po pitanju transakcija. Važi do 27. rođendana. Nekad imaju i promocije za otvaranje u vidu novčane nagrade, ali trenutno ne.

Na treće mesto bih stavio IN platni račun za mlade u Intesi. I oni često svašta za otvaranje, npr. zvučnike, ali trenutno isto ništa. Svakako, i on je besplatan po pitanju održavanja, ali transakcije nisu, naplaćuju se 20 dinara, pa ako bi želeo možda nekome da prebaci novac ili tako plati, bio bi u minusu u odnosu na prethodne. No Intesa ima drugih pogodnosti: mnoštvo partnera sa popustima, podizanje gotovine bez kartice, mogućnost aktivacije aplikacije ConsentID... Isto je ograničen godištem.

Tu je i već pomenuti NLB Start u NLBKB, koji je najsličniji Intesinom, s tim što transakcije koštaju 15 dinara umesto 20, ali nema nikakvih pogodnosti, koliko sam upućen.

Specijalno, još ima fore da u ALTA banci otvori besplatan osnovni račun, uz koji bi mogao da dobije i zlatnu karticu (Visa Gold, samo je zatraži prilikom otvaranja), što bi bio malo jači start po tom pitanju. Ona bi mu omogućila da, čak i u slučaju da iskrsne potreba za plaćanjem u inostranstvu, to plaćanje izvrši bez ukljčivanja evra u priču, i to po srednjem kursu. Ovo je isto u načelu vremenski neograničeno (nije omladinski račun), a transakcije bi mu tu koštale 14 dinara.

Halkbank je ukinuo ponudu koju je Uji pomenuo za Silver paket, pa to u suštini otpada, jer banka ne nudi nijedan drugi benefit.

To je to što se tiče Vise, a ostaje, naravno, pitanje zašto baš ona. Ako to ipak nije jak uslov, i ja sam možda najpre za OTP-ov Fluo, kako predlažu i članovi pre mene, mada ima mesta za diskusiju, ali ionako mi je poruka već predugačka. U krajnjem slučaju, sve zavisi od toga šta mu tačno treba i kako se planira upotreba računa, npr. da li ćeš mu samo ti uplaćivati novac, ili će možda biti i nešto gotovinski na šalteru ili bankomatu, da li će biti transakcija sem karticom, itd.

Zavisi i koliko je junior zainteresovan za celu priču. Ništa ga ne sprečava ni da otvori sve, malo eksperimentiše (u skladu sa godinama, hahah) i tako utvrdi šta mu najviše odgovara.
 
Zar ne moze u otp fluo sa masterom pa da otvori virtuelnu visa? @uji @RingeRaja
 
Zar ne moze u otp fluo sa masterom pa da otvori virtuelnu visa?
Može, ali zbog uslovljenosti sms servisom, banka za svaku transakciju naplati poruke po tarifniku. Nećeš sms servis, ne možeš ni da zahtevaš Visa virtual. Ok je opcija ko povlači sa PayPal-a i slično, ali ako neko često troši virtuelnom karticom, taj trošak u konačnom obračunu se poprilično nakupi i može izaći barem par stotina dinara, tako da ne bih preporučio, osim za povremenu upotrebu. Pritom, ne može da se poveže na Google/Apple Pay, tako da i to otpada.
 
@uji @Belgrade. da li ste otvorili racune po intesinoj kampanji?

Ja sam upravo otvorio i nisam nesto bio siguran da ce me automatski ukljuciti i da ce ici glatko sa tim nagradama, jer kao i u drugim bankama, nisu svi zaposleni upuceni u kampanje.

Srecni praznici svima!
 
Ostavio sam podatke u kontakt formi, ali me nisu zvali, dok drugog člana jesu, mada sam otvorio, jer ta ponuda i dalje stoji. Ni mene iskreno ne greje sunce da će platiti u toku meseca, ali pošto održavanje stoji na rezervaciji i ako me budu zvali, reći ću da kad banka bude platila bonus dobrodošlice, tada će ujedno biti izmireno i održavanje. Naplaćuje se u celosti, ne srazmerno prema broju dana.
 
Ja još nisam.
Ne razumem najbolje deo oko prenosa zarade - da li to mora biti počevši od najdalje Februara meseca ili je Ok ako se otvori do kraja Januara da prenos bude npr. u Martu ili Aprilu pa da onda u narednom mesecu od tog bude isplaćena druga tranša?
Tj. da li je deadline prenos u Februaru, pa ako neko zakasni onda ne dobije ništa osim početnih 3k?
 
Da li su vam naplatili 246 dinara prilikom otvaranja racuna? Kao za kreditni biro. I to me je bas zacudilo. Pritom kreditne kartice izdaju tek na zahtev i ja sam izricito napomenuo da mi ne trebaju i da ih necu traziti

Ni meni nisu najjasniji vremenski okviri, jer uopste nisu jasno definisani. Prebacicu platu u toku ovog meseca, leze mi u petak, pa vam javljam kako ide sa ovim bonus iznosima.
Sokiran sam da su mi uzeli i ovih 246 dinara prilikom otvaranja
 
Poslednja izmena:
Izgleda da ograničenje za menjačnice o maksimalnoj razlici prodajnog i kupovnog od srednjeg kursa evra od 1,25% važi i za menjačnice u aplikacijama banaka. Vidim da se u Yettel bank i Alta banka aplikacijama prodajni i kupovni kurs evra razlikuje tačno 1,25% od srednjeg, što ranije nije bio slučaj.
 
Da li postoji jos neka banka osim raiffeisena da se kroz aplikaciju moze potvrditi priliv iz inostranstva tj. osnov priliva...? Kao da sam negde pre par meseci pocitao da je isto uveo u UniCredit ali ne mogu sad to nigde da pronadjem.
 
Otp valjda ima,
Unikredit nema u app - dobijes na email, pa kliknes otvara se prozor gde biras osnov
Inteza bi trebalo da ima, barem u biznis app.
Ovo iznad se odnosi na pravna lica.
 
Yettelu je (skoro) sve onlajn, pa i to, s tim što se lista priliva vidi samo na veb-aplikaciji, koliko sam upućen, a njoj se pristupa skeniranjem QR koda mobilnom aplikacijom.
 
Da li su vam naplatili 246 dinara prilikom otvaranja racuna u Intezi za kreditni biro?
Jesu, spomenuo sam i ranije, podneo prigovor i pritužbu, narodna banka odbila da vrši medijaciju, jer je za njih trošak nesrazmeran (u prevodu, štite i strane banke). Ako ne budu isplatili bonus dobrodošlice u toku meseca, novi prigovor i eventualno pritužba za ukupan/veći iznos.
 
Da li postoji jos neka banka osim raiffeisena da se kroz aplikaciju moze potvrditi priliv iz inostranstva tj. osnov priliva...? Kao da sam negde pre par meseci pocitao da je isto uveo u UniCredit ali ne mogu sad to nigde da pronadjem.
Ja sam imao jednu ino uplatu u Yettelu, po osnovu otkazivanja leta i sve sam završio online.
 
Izgleda da ograničenje za menjačnice o maksimalnoj razlici prodajnog i kupovnog od srednjeg kursa evra od 1,25% važi i za menjačnice u aplikacijama banaka. Vidim da se u Yettel bank i Alta banka aplikacijama prodajni i kupovni kurs evra razlikuje tačno 1,25% od srednjeg, što ranije nije bio slučaj.
Zaboravih ranije da ogovorim, skrenulo mi je pažnju pitanje o prilivima iz inostranstva, a hteo sam. Tako je, i one podležu istom ograničenju, jer su onlajn menjačnice i dalje menjačnice. Na primeru Yettela je to dovelo do velike novosti da je, makar privremeno, svima isti kurs, a ranije je sličan ovome imao samo paket Bank MAX.
 
Pozdrav
Da li mi mozete preporuciti banku za devizni racun na koji bih povremeno uplacivao novac i talozio

Imam otvoren racun u Raif kao i AVista devizni račun koji mi je povezan sa internet plaćanjima pa svakako ne bih njega koristio

Naravno nije iskljuceno da se potpuno prebacim u drugu banku i ostavim samo AVista da stoji za ta internet placanja ali bih u tom slucaji gledao da bankomat ima mogucnost uplate eu, besplatne naloge iz mob aplikacije kao i odrzavanje i otvaranje racuna (ili barem minimalnog)
Ako neko ima neki drugi predlog slusam 😄
 
Pokušao sam da odgovorim, ali sam shvatio da zapravo ne znam šta tačno pitaš, pa bi odgovor bio napamet i previše opšteg karaktera (bukvalno bih mogao da navedem sve banke koje nude devizne račune). Možda je do mene, u kom slučaju će ti odgovoriti neko drugi, ali evo mojih nedoumica koje bih voleo da budu razrešene pre mog odgovora.

Da li mi mozete preporuciti banku za devizni racun na koji bih povremeno uplacivao novac i talozio
Okej, postavka je jasna, treba ti devizni račun gde samo uplaćuješ novac (nisi pomenuo, ali podrazumevam da su evri u pitanju), dakle neka vrsta štednje po viđenju. Nisi, međutim, naveo nikakve detalje. Primera radi, da li su ti prihvatljive uplate na šalteru ili bi morale da idu preko bankomata? Zatim, da li bi ti bio neophodan stalan uvid u stanje, tj. da li ti je prihatljiva i neka banka koja ti možda ne bi dala mobilno bankarstvo?

Imam otvoren racun u Raif kao i AVista devizni račun koji mi je povezan sa internet plaćanjima pa svakako ne bih njega koristio
Da li je taj devizni račun isto u Raiffeisenu? Ako nije, možeš da otvoriš tu neki, konkretno devizni iRačun, za koji podrazumevano ne bi bile povezane kartice (ne bi, dakle, bio podložan zloupotrebama sa plaćanjima), ali bi i dalje mogao da preko višenamenskih uređaja uplaćuješ i dižeš sredstva sa njega.

Naravno nije iskljuceno da se potpuno prebacim u drugu banku i ostavim samo AVista da stoji za ta internet placanja ali bih u tom slucaji gledao da bankomat ima mogucnost uplate eu, besplatne naloge iz mob aplikacije kao i odrzavanje i otvaranje racuna (ili barem minimalnog)
Ovo me je najviše zbunilo. Šta tačno podrazumeva potpuno prebacivanje? Po pominjanju besplatnih naloga i održavanja ispada da pričaš o dinarskom računu, ali tu je i uplata evra preko bankomata. Mislio si da zajedno imaš (glavni) dinarski račun i (štedni) devizni, ali sa blokiranim onlajn plaćanjima? Ako da, da li bi to uključivalo prenos plate?
 
Ne može da otvori iRačun kad već ima jedan u Rajfajzen banci. Morao bi da ga ugasi, sačeka pola godine i onda otvori iRačun 😃

Pored svega navedenog, najlakše mu je da u njegovoj, pretpostavljam Rajfajzen, banci otvori dodatni račun koji nije vezan za karticu i plaćanje preko interneta i tamo prebaci evre koje hoće da drži van platnog prometa 😃 Verovatno bi onda bilo i logičnije da vidi da ih ubaci u neku banku sa boljom kamatom za štednju, samo nagađam taj deo 😃
U toj varijanti može da otvori u Intesi devizni račun sa Visa debit karticom koji bi služio samo za internet plaćanja. Mislim, kao što si napisao, postoji još opcija, ali jeste mali kofuzno i šturo pisao 😃
 
Pokušao sam da odgovorim, ali sam shvatio da zapravo ne znam šta tačno pitaš, pa bi odgovor bio napamet i previše opšteg karaktera (bukvalno bih mogao da navedem sve banke koje nude devizne račune). Možda je do mene, u kom slučaju će ti odgovoriti neko drugi, ali evo mojih nedoumica koje bih voleo da budu razrešene pre mog odgovora.


Okej, postavka je jasna, treba ti devizni račun gde samo uplaćuješ novac (nisi pomenuo, ali podrazumevam da su evri u pitanju), dakle neka vrsta štednje po viđenju. Nisi, međutim, naveo nikakve detalje. Primera radi, da li su ti prihvatljive uplate na šalteru ili bi morale da idu preko bankomata? Zatim, da li bi ti bio neophodan stalan uvid u stanje, tj. da li ti je prihatljiva i neka banka koja ti možda ne bi dala mobilno bankarstvo?


Da li je taj devizni račun isto u Raiffeisenu? Ako nije, možeš da otvoriš tu neki, konkretno devizni iRačun, za koji podrazumevano ne bi bile povezane kartice (ne bi, dakle, bio podložan zloupotrebama sa plaćanjima), ali bi i dalje mogao da preko višenamenskih uređaja uplaćuješ i dižeš sredstva sa njega.


Ovo me je najviše zbunilo. Šta tačno podrazumeva potpuno prebacivanje? Po pominjanju besplatnih naloga i održavanja ispada da pričaš o dinarskom računu, ali tu je i uplata evra preko bankomata. Mislio si da zajedno imaš (glavni) dinarski račun i (štedni) devizni, ali sa blokiranim onlajn plaćanjima? Ako da, da li bi to uključivalo prenos plate?
Malo sam konfuzno napisao, apsolutno si u pravu. Generalno znam sta hocu a ne znam koje informacije su vam potrebne 🤣

Evo dopune: Da, evri su u pitanju. Generalno bih voleo da postoji bankomat gde bih mogao da uplatim ali bih bio okej sa tim i da budu na šalteru ako su ostali kriterijumi ok. M-banking da.

Jeste devizni račun u Raif.

Na “potpuno prebacivanje” sam mislio pod tim da bih u toj novoj banci koristio i dinarski i devizni račun i bio bi mi primaran (kasnije bih i zaradu prebacio na taj račun jer bih uskoro trebao da se zaposlim). Da, upravo tako. Glavni dinarski gde bi plaćanja putem m banking-a bilo 0 i devizni koji bi služio za to cuvanje eur.

Naravno tu je i opcija da otvorim nov devizni račun u Raif (valjda moze jer vec imam otvoren jedan) ali ne znam kakvi su uslovi odrzavanja itd

Hvala vam ljudi na odgovorima i izvinite na konfuziji
 
Yettel banka i Max paket se uklapaju u kriterijume, a prenosom plate bi bio oslobođen od održavanja. Račun je viševalutni, ide Master kartica koju odmah možeš da dodaš u Google Wallet i sa njom uplaćuješ na bankomatu, dok ti ne stigne plastična. Osim sa prijemom plate, oslobađanje od troška vođenja računa važi i uz potrošnju debitnim karticama preko 30k dinara mesečno.
 
Ukoliko su vreći iznosi u pitanju, za Yettel može da bude muka podizanje EUR, kada dođe vreme.
U bankama sa većim brojem poslovnica, najaviš podizanje u najbližoj, odeš, podigneš. Kod Yettel, ili skupi transfer ili odlazak u jedinu poslovnicu ili dugoročno obigravanje oko njihovog bankomata. U zavisnosti od razloga podizanja, konverzija u RSD, po boljem, dogovorenom, kursu može da bude jedno rešenje. I onda prebacivanje na drugi račun.
 
Generalno znam sta hocu a ne znam koje informacije su vam potrebne 🤣
Kod ovakvih pitanja važi princip: što detaljnije, to bolje, hahah. Fora je što mi koji odgovaramo imamo u vidu šta nama znači, a to može da bude potpuno suprotno od onoga što tebi treba. A mogućnosti je baš mnogo, jer većina banaka na tržištu nudi sve što si pomenuo. Ali to je to, ovom porukom si rešio nedoumice. 😆

Ne može da otvori iRačun kad već ima jedan u Rajfajzen banci. Morao bi da ga ugasi, sačeka pola godine i onda otvori iRačun 😃
Jeste devizni račun u Raif.
Gleda se po valuti. Ne može da otvori dinarski iRačun ko već ima neki dinarski, a ne može da otvori devizni iRačun ko već ima neki devizni. Ako neko ima samo dinarski (bilo koji), mogao bi da otvori devizni iRačun, pa sam zato pitao da li je taj već postojeći u Raiffeisenu. Pošto jeste, ideja otpada, jer devizni iRačun onda nije opcija.

najlakše mu je da u njegovoj, pretpostavljam Rajfajzen, banci otvori dodatni račun koji nije vezan za karticu i plaćanje preko interneta i tamo prebaci evre koje hoće da drži van platnog prometa 😃
Naravno tu je i opcija da otvorim nov devizni račun u Raif (valjda moze jer vec imam otvoren jedan) ali ne znam kakvi su uslovi odrzavanja itd
Da, ovo bi onda bilo idealno ako ne želiš da menjaš banku, ali ne znam dozvoljavaju li to uopšte. Imaju na sajtu devizni tekući račun van paketa, prvi je na ovoj stranici sa tarifama, i on je besplatan, ali pitanje je može li da ih se ima više. Dobra stvar je što im kontakt centar radi 24/7, pa bi valjda lako došao do te informacije jednim pozivom.

Generalno bih voleo da postoji bankomat gde bih mogao da uplatim ali bih bio okej sa tim i da budu na šalteru ako su ostali kriterijumi ok. M-banking da.
Na “potpuno prebacivanje” sam mislio pod tim da bih u toj novoj banci koristio i dinarski i devizni račun i bio bi mi primaran (kasnije bih i zaradu prebacio na taj račun jer bih uskoro trebao da se zaposlim). Da, upravo tako. Glavni dinarski gde bi plaćanja putem m banking-a bilo 0 i devizni koji bi služio za to cuvanje eur.
Verovatno bi onda bilo i logičnije da vidi da ih ubaci u neku banku sa boljom kamatom za štednju, samo nagađam taj deo 😃
Yettel banka i Max paket se uklapaju u kriterijume, a prenosom plate bi bio oslobođen od održavanja. Račun je viševalutni, ide Master kartica koju odmah možeš da dodaš u Google Wallet i sa njom uplaćuješ na bankomatu, dok ti ne stigne plastična. Osim sa prijemom plate, oslobađanje od troška vođenja računa važi i uz potrošnju debitnim karticama preko 30k dinara mesečno.
Potpisujem šta je Uji rekao, dakle paket Bank MAX, a osvrnuo bih se i na ovo što je iOS pomenuo, tj. kako se sve to uklapa. Pre toga samo da napomenem da taj paket ima dodatne pogodnosti u odnosu na Raiffeisenove račune. Prvo, besplatno je podizanje dinara na svim bankomatima u Srbiji, dakle svaki ti odgovara, nije važno da bude matični Yettelov. Drugo, nema provizije za plaćanje u inostranstvu, novac se skida tačno u cent/paru, dok ti Raiffeisen trenutno za to (ako išta i plaćaš van) uzima 1% od svakog plaćanja. I još nešto uopšteno, Yettel daje punu kontrolu kanala potrošnje po karticama, pa i sama banka preporučuje da kanal za internet plaćanja stalno bude isključen, a da se uključuje samo po potrebi, neposredno pred neko onlajn plaćanje. S druge strane, u Raiffeisenu možeš samo u potpunosti da blokiraš karticu. I drugi limiti su mnogo fleksibilniji u Yettelu.

Da se vratim na glavno, ti zapravo možeš slobodno da Yettel banku koristiš za sve što si naveo da želiš. Kako? Pa oni u ponudi imaju štednju po viđenju (i dinarsku i deviznu), što je upravo ono što tebi treba, a to su računi za koje nisu povezane kartice, tj. na kojima je novac koji ne koristiš aktivno, a opet ti je stalno dostupan, tj. nije oročen. Njih (koliko god želiš) besplatno otvaraš i koristiš preko aplikacije, a preko nje i interno prebacuješ sredstva između tekućeg i štednih računa. Ne samo to, već ta štednja ima i kamatu, gde EKS trenutno iznosi 2,01% na dinare, a 0,25% na evre, a isplata je na mesečnom nivou. Za manje iznose to ispadne simbolično (npr. 1.000 RSD poslednjeg dana meseca postaje ~1.001,64 RSD, dok 1.000 EUR postaje ~1.000,20 EUR), ali bolje išta nego ništa ili, još gore, naplata održavanja u drugim bankama.

Yettel je opcija čak i ukoliko ne bi želeo da menjaš Raiffeisen kao glavnu banku, tj. Yettel bi mogao da koristiš i samo za štednju. U tom slučaju opet ima više mogućnosti. Primera radi, možeš da u Yettelu primaš platu (ili prebacuješ 30k za potrošnju), čime imaš besplatan Bank MAX, a da tu platu odmah po leganju u celosti (ili delu koji ne štediš) prebaciš u Raiffeisen. Znam da neki to stvarno rade jer smatraju da je Yettel nepouzdan, u čemu nažalost ima istine, jer se stvarno čini da imaju više problema nego druge banke. Konkretno ciljam na dostupnost (uptime) sistema, budući da su prošle godine imali više situacija da im kartice ne rade, mada ima i drugih zamerki.

Druga opcija je da koristiš načelno besplatni paket Bank Lite. On ne uključuje Mastercard niti ima druge pogodnosti (besplatni nalozi, tuđi bankomati i slično, mada ti za štednju to ni ne treba), ali Dina bi ti bila dovoljna za transakcije na bankomatu, s tim što bi nju morao da sačekaš u plastičnom obliku, a potencijalno bi ti stigla tek u februaru, jer ume dostava da se oduži. Dodatna stvar, iako je održavanje dinarske partije besplatno, tebi je potrebna devizna, koja se plaća 50 dinara mesečno, pa je to trošak koji bi morao da obezbediš, mada bi ti delom bio pokriven kamatom koji bi dobio na štednju. Kad se to uzme u obzir, ipak je dodatni račun u Raiffeisenu bolja opcija (bilo bi manje komplikovano i besplatno, ako je uopšte moguće), ali čisto ti navodim i ovo, kompletnosti radi.

Eto, to su neki moji predlozi fokusirani na Yettel banku, a detalje možeš da vidiš na linkovanim stranicama koje opisuju račune i štednju. Svakako bi korisno bilo i da prođeš kroz ostatak njihovog sajta, pri čemu bih posebnu pažnju skrenuo na tarifnik, koji sumira šta sve koji račun (a i banka uopšteno) nudi, te koliko to košta.

Ukoliko su vreći iznosi u pitanju, za Yettel može da bude muka podizanje EUR, kada dođe vreme.
Ovo jeste tema za razmišljanje, ali opet, navodi da mu ne smeta šalter ako je ostatak ponude dobar, a i piše mu da je iz Beograda, mada ostaje pitanje koliko mu je blizu Airport City, gde je ta jedna jedina ekspozitura u kojoj bi mogao da podigne sredstva po potrebi.

I onda prebacivanje na drugi račun.
Ako su već evri pretvoreni u dinare, a koristi se Bank MAX, ti dinari mogu da se podignu sa bilo kog domaćeg bankomata bez naknade. 😃
 
  • Like
Reagovanja: iOS
Ako su već evri pretvoreni u dinare, a koristi se Bank MAX, ti dinari mogu da se podignu sa bilo kog domaćeg bankomata bez naknade. 😃

Sad gledam, ukinuli su onaj limit na besplatan prenos do 300.000RSD?

Znam da su me prošlog januara ošišali, jer nisam bio u mogućnosti da prebacujem iz više puta.
 
Tarifnik je nepromenjen, i dalje je naknada za RTGS plaćanja (ona preko 300k) jakih 0,2% (max 3k), dok je za kliring i instant (ona ispod 300k) bez naknade na paketu MAX, 50 dinara na Lite, i tako dalje. Podrazumevani limit za plaćanja je pritom 150k dnevno, ali se može promeniti preko aplikacije, pri čemu je maksimalni 20 miliona, što je valjda dovoljno, hahah. I to je nezavisno od paketa, napominjem to jer je neko na temi napisao kako su ga preko četa dezinformisali da za Lite ne može biti veći od 150k, što je bila teška izvala agenta.

Sećam se, međutim, da si ti imao neku frku: beše si imao bag sa promenom limita (dešava se, nažalost), pa su ti preko kontakt centra podigli specijalno limit za jednu transakciju, pa si to prebacio sve izjedna preko RTGS naloga. Da nije bilo toga, tj. da si uspeo sam da ga povećaš, mogao si bez problema poslati više naloga u iznosu do 300k i tako besplatno (ako si bio na MAX-u, a svakako jeftinije i ako si bio na nižem paketu) prebaciti sav iznos. Npr. ako prebacuješ milion, pošalješ tri naloga po 300k i jedan od 100k. Na MAX-u ti to bude za dž, dok bi na Lite bilo 200 (četiri naloga po 50), plus bi se sve po potrebi realizovalo odmah, 365/24/7. S druge strane, slanje jednog miliona izjedna koštalo bi 2k, uz striktnu realizaciju u toku redovnog radnog vremena banke, tj. RTGS sistema, kroz koji te veće uplate prolaze.
 
u Raiffeisenu može da se otvori dodatni dinarski za štednju po viđenju pored dinarskog iRačuna, ali ne može da se otvori devizni za istu namenu pored deviznog iRačuna - ono što su meni naveli kao mogućnost jeste da otvorim dodatni devizni u okviru nekog od Može paketa ti da mi se to naplaćuje na mesečnom nivou, jedino ako ti tako nešto odgovara @123vas123

Besplatne račune za stednju po viđenju uz pakete računa nude OTP, Unicredit uz Gold paket, Erste, i nisam siguran ko još iskreno. od ovih OTP znam da ima dosta novih bankomata sa funkcijom uplate evra, Unikredit je na nekima dodala, a u Erste se evri jedino uplaćuju i isplaćuju na blagajnama mada imaju dosta dobar kurs u menjačnici u aplikaciji.
 
U Unicredit je kamata na deviznu štednju po viđenju 0%, uz taj Gold paket.
 
ali ne može da se otvori devizni za istu namenu pored deviznog iRačuna
Šteta, mada njegov već postojeći devizni račun nije iRačun, koliko shvatam, pa on možda i može da otvori. Mada teško, biće da je to neko opšte ograničenje.

Besplatne račune za stednju po viđenju uz pakete računa
Problem je što nijedan od tih paketa nije besplatan niti ima makar besplatne transakcije, što mu je uslov za potpun prelazak u novu banku, a skupi su da bi se koristili samo za štednju, pogotovu što nemaju nikakvu kamatu. Po tome ispada bolji čak i Yettelov Bank Lite, koji sam prethodno naveo kao najlošiju opciju (od navedenih), budući da bi se 50 dinara mesečno plaćalo održavanje aktivne devizne partije tekućeg računa, što je svakako mnogo manje od bilo kog paketa, plus bi ga kamata ublažila.

Ali eto, kad pomenu UniCredit, setih se njihovog paketa štednje. On je besplatan kao samostalan, tj. za one koji nemaju tekući račun, a uključuje mobilno bankarstvo (za uvid u stanje i eventualno oročavanje), ali ne i kartice, tako da bi se moralo ići na šalter. Isto važi za recimo Addiko, gde račun EUR PLUS čak ima i simboličnu kamatu (ne znam tačno koliku), a napominjem da se mobilno bankarstvo ne plaća, iako u tarifniku stoji cena, ali taj stav je suspendovan. Sličan bi bio recimo Ersteov devizni račun, gde se jednokratno plaća izdavanje kartice, dakle ona postoji, ali bankomati nisu uplatni, pa bi novac mogao samo da se diže. Moguće je da bi i u ALTA banci i dalje mogao da se otvori besplatan račun koji uključuje isto što i Ersteov (kartica je tu besplatna, čak su davali i zlatnu Visu Gold, ali su bankomati dinarski, tako da ne bi služila svrsi), ali to bi moralo da se proveri. Svakako, svim idejama iz ovog pasusa je zajedničko da nema mogućnosti uplate preko bankomata, tako da je upitno koliko se isplate u odnosu na ostale, ali neka ih navedene, kad sam već iskucao.

Postoji, međutim, jedan dosad nepomenuti račun/paket koji je i te kako zanimljiv kao samostalna opcija, a to je ProCredit-ov besplatan račun (mada može i Total prvih šest meseci džabe, pa posle da se spusti na besplatan). On ispunjava sve poželjne uslove za štednju: dvosmerne transakcije na bankomatima (uz Dinu, u zonama 24/7, do 5k evra dnevno, ali može i više uz najavu), mobilno bankarstvo, kamata (tzv. Flex štednja, uz trenutni EKS 0,76% za evre, a 1,50% za dinare). Tu samo treba paziti sa naplatom SMS obaveštenja.

Još jedan paket tog tipa bio bi Aikov Start. On takođe uključuje Dinu, dvosmerne transakcije na bankomatima i mobilno bankarstvo, a ima i svoju štednju po viđenju u vidu non-stop štednje. Ona bi mu omogućila EKS 2,55% za iznose do 2k evra, a i 5% za iznose do 200k dinara (uz prenos zarade i više), pa bi to moglo da se iskoristi za pokrivanje održavanja, koje nažalost postoji, a iznosi 150 dinara mesečno. Još nešto loše, ta kamata traje samo 12 meseci od otvaranja računa, tako da je privremenog karaktera.

Eto, na kraju sam se ipak približio opštem odgovoru, hahah, ali opet, sve je dato uz osvrt na želje i potrebe člana koji je zatražio predloge.
 
Nazad
Vrh Dno