Može i ranije. Ja sam otvorio u ekspozituri uz kod preporuke od drugara dok je bila promocija za 3 meseca besplatno, da ako se opredelim za online, naknadno iskoristim i to.To je bas nepovoljno s obzirom da se odrzavanje racuna naplacuje.
Da li nakon godinu dana moze da se zatvori racun nakon sto istekne promocija bespatno odrzavanje, i da li tu prave problem, otvorio bih samo zbog onih 10 000 din.
RF samo za EUR moze biti bez provizije ili se nesto promenilo?Koja jos banka pored Raiffeisen nudi besplatan devizni racun bez odrzavanja i bez naplate 1% pri placanju u inostranstvu ?
AIK? Da, ali 1% provizije.Zna li neko da li sa deviznim stednim racunom (flex, stednja po vidjenju) uz koji se dobija mastercard/visa moze da se placa u inostranstvu ili na stranim sajtovima ?
Visa internet u Poštanskoj i Visa devizna u Erste. Jesu bez provizije, ali mana je šalterska uplata evra. Članu u temi platnih kartica je odgovaralo da otvori i dinarsku Visa internet u PŠ, prebacuje dinare iz druge banke pa kupuje evre preko mBankinga.Zna li neko da li sa deviznim stednim racunom (flex, stednja po vidjenju) uz koji se dobija mastercard/visa moze da se placa u inostranstvu ili na stranim sajtovima ?
AIK? Da, ali 1% provizije.
Kod Master ne, ali kod Visa kartica da za ostale valute koje nisu EUR još 2% i autokonverzija po bankarskom u odredišnu ino valutu (prim. aut. po njihovoj kursnoj listi za recimo USD). Tako je bilo do promene core sistema.Da li i u NLB naplacuju 1% ?
Hvala na detaljnom odgovoru.Zapravo mnogi to nude, makar na papiru, a kako je u praksi, ne bih znao. Ali nabrojaću u sledećem pasusu šta mi je poznato, pošto sam baš skorije razmatrao šta se nudi.
Prvo za OTP da kažem, po tarifniku se čini kao da se to odnosi na svaki mesec, ne pominju se četiri, mada ponavljam da zasad nemam ličnog iskustva. Poštanska štedionca takođe ne naplaćuje za mesece u kojima nema promena (tarifnik), to bih i mogao reći da je provereno (znam neke koji to koriste), a odnosi se čak i na uslugu elektronskog bankarstva (sertifikat se svakako mora platiti). Yettel je to isto ranije nudio (tarifnik), ali nešto ne znam postoji li i dalje. Navodno isto nude i Adriatic (tarifnik), Halk (tarifnik), NLBKB (tarifnik). 3Bank ne naplaćuje održavanje ako je promet manji od 10k (tarifnik). Za Intesu sam čuo da imaju neki osnovni račun čije održavanje zavisi od broja promena, pa sam proverio sad (tarifnik) i stvarno postoji, ali se ne pominje šta se dešava ako nema promena (opsezi su 1-10, 11-30, 31-100, >100). Srpska banka navodno za preduzetnike nudi besplatno održavanje (tarifnik), dok se na pravna lica to ipak ne odnosi.
U svakom slučaju, sve ove ponude imaju neke kvake, npr. da se svakako plaća mesečno korišćenje digitalnih usluga (mada neke imaju uslove i kad se ne plaća), kartica (mada ima i besplatnih) i drugog, tako da dosta zavisi od konkretnih potreba. Kad se sve uzme u obzir, pomenuti Biznis iRačun (detalji, tarifnik) dobra je ponuda jer i posle 12 besplatnih meseci održavanje je svega 500 din mesečno, a uključuje digitalne servise (njihovo elektronsko i mobilno bankarstvo) i kartice (Dina i MasterCard), bez ikakvih dodatnih troškova.
Ako je tako, znači da su lagali u tarifniku.Za OTP znam da ne naplaćuju ako 4 meseca nije bilo promena ili u slučaju da je 3. bilo, naplaćuju sve retroaktivno. Biznis iRačun je bez naplate prvih godinu dana.
Pa da, stvarno tako izgleda: Naknada se obračunava samo za račune koji su imali promet (komercijalne transakcije) u toku meseca. Doduše, ako mu trebaju digitalni servisi, oni se svakako naplaćuju, ali valjda mogu i da se otkažu ako proceni da mu neće trebati. Dina je jedina besplatna što se tiče kartica. I eksterni nalozi su skuplji nego u Raiffeisenu.Za OTP sam video i prema napisanom ispadne ako tog meseca nemaš nikakve promene, plaćaš 0 dinara.
Ovo si, kontam, naknadno napisao, pošto tek sad vidim, sećam se samo prve rečenice o Yettelu. Za pravna lica je ipak 500 din mesečno (pregled usluga i naknada, koji sam sinoć slučajno poslao kao tarifnik, i pravi tarifnik), a za preduzetnike je 250 (pregled usluga i naknada i tarifnik). Pošto se taman ispostavilo da je u pitanju d. o. o. sa jednim vlasnikom koji je ujedno i zastupnik (valjda, jer to je uslov za onlajn otvaranje prema stranici posvećenoj Biznis iRačunu), to je onda to. Pravna lica, doduše, bezuslovno imaju besplatno elektronsko (Moja eBanka Biznis) i mobilno bankarstvo (Moja mBanka Biznis), ali svakako valja otvoriti onlajn zbog prve godine bez održavanja (da bi bio iRačun, a ne običan dinarski, iako je sve ostalo isto).Biznis iRačun je 250 posle godinu dana, sa tom razlikom što u odnosu na dinarski ugovoren u poslovnici ostaje e/mBanking.
Onda je promenjen. To je bilo ranije, a u međuvremenu su izgleda korigovali na mesečnom nivou.Ako je tako, znači da su lagali u tarifniku.
Svakako, čak i daje lufta pa ako se nekom ide, široko mu polje.Ispadne Biznis iRačun dobra ponuda.
Jeste, dodao sam. Nije mi bio na umu doo, podrazumevao sam preduzetnika pošto se retko ko odlučuje za više pravne forme, najpre zbog komplikacija oko likvidacije i ostalog.Ovo si, kontam, naknadno napisao, pošto tek sad vidim, sećam se samo prve rečenice o Yettelu.
Ne odgovara mu Biznis iRačun jer banka zahteva da vlasnik i direktor budu isto lice, što nije kod njega slučaj.Pa da, stvarno tako izgleda: Naknada se obračunava samo za račune koji su imali promet (komercijalne transakcije) u toku meseca. Doduše, ako mu trebaju digitalni servisi, oni se svakako naplaćuju, ali valjda mogu i da se otkažu ako proceni da mu neće trebati. Dina je jedina besplatna što se tiče kartica. I eksterni nalozi su skuplji nego u Raiffeisenu.
Ih, i to je zakomplikovao. Ali da, u tom slučaju ne može da se otvori onlajn, tako da ne bi imao prvu godinu bez održavanja...Ne odgovara mu Biznis iRačun jer banka zahteva da vlasnik i direktor budu isto lice, što nije kod njega slučaj.
Trenutno im je takav princip, mada ovde može da se nađe tarifnik od pre šest godina. Tad se to nije pominjalo kao opcija, ali sadašnje stanje bi se moralo proveriti.A na sajtu baš i nemaju tarifnik za privredu, sve traže da se pošalje upit.
Koja bi bila najbolja opcija za racun za prijem plate i sve ostalo sto bi normalnoj osobi trebalo, ukljucujuci online placanja, kupovinu deviza po povlascenom kursu, itd.?
Trenutno sam u komercijalnoj banci, aktiv paket - koji im vise inace nije u ponudi, a odlucio sam da ih menjam jer su postali jako bezobrazni.
Izgleda da je ideja da svi koji ne koriste "premium" paket, koga od nedavno guraju, automatski postaju gradjani drugog reda.
Da se odradi nesto u ekspozituri potrebno je svaki put uzeti slobodan dan, sto zbog radnog vremena koje vise ne ukljucuje subote, sto zbog nepodnosljive sporosti, neorganizovanosti i cinjenice da u bilo kojoj ekspozituri efektivno radi maksimalno dva saltera.
Pretpostavljam da je slicna/ista situacija i po drugim bankama, ali bolje da pitam.
Follow along with the video below to see how to install our site as a web app on your home screen.
Napomena: this_feature_currently_requires_accessing_site_using_safari