Šta je novo?
Sigurno da može, a račun je mogao da bude i 0 dinara za održavanje ako je mesečna potrpšnja iznad 50 000 dinara, ako se sećam, a od prvog će biti, 342,5 dinara uz potrošnju od 75 000 dinara.
 
To je bas nepovoljno s obzirom da se odrzavanje racuna naplacuje.
Da li nakon godinu dana moze da se zatvori racun nakon sto istekne promocija bespatno odrzavanje, i da li tu prave problem, otvorio bih samo zbog onih 10 000 din.
Može i ranije. Ja sam otvorio u ekspozituri uz kod preporuke od drugara dok je bila promocija za 3 meseca besplatno, da ako se opredelim za online, naknadno iskoristim i to.
 
Zna li neko da li sa deviznim stednim racunom (flex, stednja po vidjenju) uz koji se dobija mastercard/visa moze da se placa u inostranstvu ili na stranim sajtovima ?
 
Koja banka?
 
Koja jos banka pored Raiffeisen nudi besplatan devizni racun bez odrzavanja i bez naplate 1% pri placanju u inostranstvu ?
RF samo za EUR moze biti bez provizije ili se nesto promenilo?
Koja komedija da uz sve nase banke i 4 EU kartice nemam karticu koja nema ino-troskove (lazu da nema, proveravao sam sva USD/KRW placanja, dodaju po 0.5% svi koje imam, neki i vise)
Zna li neko da li sa deviznim stednim racunom (flex, stednja po vidjenju) uz koji se dobija mastercard/visa moze da se placa u inostranstvu ili na stranim sajtovima ?
AIK? Da, ali 1% provizije.
 
Zna li neko da li sa deviznim stednim racunom (flex, stednja po vidjenju) uz koji se dobija mastercard/visa moze da se placa u inostranstvu ili na stranim sajtovima ?
Visa internet u Poštanskoj i Visa devizna u Erste. Jesu bez provizije, ali mana je šalterska uplata evra. Članu u temi platnih kartica je odgovaralo da otvori i dinarsku Visa internet u PŠ, prebacuje dinare iz druge banke pa kupuje evre preko mBankinga.
 
Da li i u NLB naplacuju 1% ?
Kod Master ne, ali kod Visa kartica da za ostale valute koje nisu EUR još 2% i autokonverzija po bankarskom u odredišnu ino valutu (prim. aut. po njihovoj kursnoj listi za recimo USD). Tako je bilo do promene core sistema.
 
Da li zna neko koja banka ima opciiju za pravna lica da se održavanje računa naplaćuje samo ako postoji priliv u toku tog meseca, dok za mesec kad nema nikakvih priliva, ne plaća se ništa?!
 
Za OTP znam da ne naplaćuju ako 4 meseca nije bilo promena ili u slučaju da je 3. bilo, naplaćuju sve retroaktivno. Biznis iRačun je bez naplate prvih godinu dana.
 
Zapravo mnogi to nude, makar na papiru, a kako je u praksi, ne bih znao. Ali nabrojaću u sledećem pasusu šta mi je poznato, pošto sam baš skorije razmatrao šta se nudi.

Prvo za OTP da kažem, po tarifniku se čini kao da se to odnosi na svaki mesec, ne pominju se četiri, mada ponavljam da zasad nemam ličnog iskustva. Poštanska štedionca takođe ne naplaćuje za mesece u kojima nema promena (tarifnik), to bih i mogao reći da je provereno (znam neke koji to koriste), a odnosi se čak i na uslugu elektronskog bankarstva (sertifikat se svakako mora platiti). Yettel je to isto ranije nudio (tarifnik), ali nešto ne znam postoji li i dalje. Navodno isto nude i Adriatic (tarifnik), Halk (tarifnik), NLBKB (tarifnik). 3Bank ne naplaćuje održavanje ako je promet manji od 10k (tarifnik). Za Intesu sam čuo da imaju neki osnovni račun čije održavanje zavisi od broja promena, pa sam proverio sad (tarifnik) i stvarno postoji, ali se ne pominje šta se dešava ako nema promena (opsezi su 1-10, 11-30, 31-100, >100). Srpska banka navodno za preduzetnike nudi besplatno održavanje (tarifnik), dok se na pravna lica to ipak ne odnosi.

U svakom slučaju, sve ove ponude imaju neke kvake, npr. da se svakako plaća mesečno korišćenje digitalnih usluga (mada neke imaju uslove i kad se ne plaća), kartica (mada ima i besplatnih) i drugog, tako da dosta zavisi od konkretnih potreba. Kad se sve uzme u obzir, pomenuti Biznis iRačun (detalji, tarifnik) dobra je ponuda jer i posle 12 besplatnih meseci održavanje je svega 500 din mesečno, a uključuje digitalne servise (njihovo elektronsko i mobilno bankarstvo) i kartice (Dina i MasterCard), bez ikakvih dodatnih troškova.
 
Yettel ne otvara nove račune za pravna lica, ali se tarifnik odnosi na preuzete iz KBC banke. Biznis iRačun je 250 posle godinu dana, sa tom razlikom što u odnosu na dinarski ugovoren u poslovnici ostaje e/mBanking. Mislim da je pitao šta u kontekstu kad stavi radnju u mirovanje, kako to da reguliše da mu ne skidaju za održavanje, a on defakto neće imati prometa dok je u privremenom prekidu
 
Au, to je i dalje aktuelno. Nešto sam mislio da je pravna lica iz KBC-a preuzeo Société Générale, pa sam bio pod utiskom da su možda ovi ponudili nešto novo.
 
Zapravo, KBC je prodao kredite SoGe, a Telenor preuzeo račune.
 
Zapravo mnogi to nude, makar na papiru, a kako je u praksi, ne bih znao. Ali nabrojaću u sledećem pasusu šta mi je poznato, pošto sam baš skorije razmatrao šta se nudi.

Prvo za OTP da kažem, po tarifniku se čini kao da se to odnosi na svaki mesec, ne pominju se četiri, mada ponavljam da zasad nemam ličnog iskustva. Poštanska štedionca takođe ne naplaćuje za mesece u kojima nema promena (tarifnik), to bih i mogao reći da je provereno (znam neke koji to koriste), a odnosi se čak i na uslugu elektronskog bankarstva (sertifikat se svakako mora platiti). Yettel je to isto ranije nudio (tarifnik), ali nešto ne znam postoji li i dalje. Navodno isto nude i Adriatic (tarifnik), Halk (tarifnik), NLBKB (tarifnik). 3Bank ne naplaćuje održavanje ako je promet manji od 10k (tarifnik). Za Intesu sam čuo da imaju neki osnovni račun čije održavanje zavisi od broja promena, pa sam proverio sad (tarifnik) i stvarno postoji, ali se ne pominje šta se dešava ako nema promena (opsezi su 1-10, 11-30, 31-100, >100). Srpska banka navodno za preduzetnike nudi besplatno održavanje (tarifnik), dok se na pravna lica to ipak ne odnosi.

U svakom slučaju, sve ove ponude imaju neke kvake, npr. da se svakako plaća mesečno korišćenje digitalnih usluga (mada neke imaju uslove i kad se ne plaća), kartica (mada ima i besplatnih) i drugog, tako da dosta zavisi od konkretnih potreba. Kad se sve uzme u obzir, pomenuti Biznis iRačun (detalji, tarifnik) dobra je ponuda jer i posle 12 besplatnih meseci održavanje je svega 500 din mesečno, a uključuje digitalne servise (njihovo elektronsko i mobilno bankarstvo) i kartice (Dina i MasterCard), bez ikakvih dodatnih troškova.
Hvala na detaljnom odgovoru.

Za OTP sam video i prema napisanom ispadne ako tog meseca nemaš nikakve promene, plaćaš 0 dinara. Pošto je firma koju prijatelj otvara d.o.o. i koristiće je samo po potrebi tj. projektima, zato se sad raspituje kad nema projekata a pošto d.o.o. ne može u mirovanje, onda da li banke imaju tu opciju.

Ispadne Biznis iRačun dobra ponuda.
Za OTP znam da ne naplaćuju ako 4 meseca nije bilo promena ili u slučaju da je 3. bilo, naplaćuju sve retroaktivno. Biznis iRačun je bez naplate prvih godinu dana.
Ako je tako, znači da su lagali u tarifniku.
 
Za OTP sam video i prema napisanom ispadne ako tog meseca nemaš nikakve promene, plaćaš 0 dinara.
Pa da, stvarno tako izgleda: Naknada se obračunava samo za račune koji su imali promet (komercijalne transakcije) u toku meseca. Doduše, ako mu trebaju digitalni servisi, oni se svakako naplaćuju, ali valjda mogu i da se otkažu ako proceni da mu neće trebati. Dina je jedina besplatna što se tiče kartica. I eksterni nalozi su skuplji nego u Raiffeisenu.

Biznis iRačun je 250 posle godinu dana, sa tom razlikom što u odnosu na dinarski ugovoren u poslovnici ostaje e/mBanking.
Ovo si, kontam, naknadno napisao, pošto tek sad vidim, sećam se samo prve rečenice o Yettelu. Za pravna lica je ipak 500 din mesečno (pregled usluga i naknada, koji sam sinoć slučajno poslao kao tarifnik, i pravi tarifnik), a za preduzetnike je 250 (pregled usluga i naknada i tarifnik). Pošto se taman ispostavilo da je u pitanju d. o. o. sa jednim vlasnikom koji je ujedno i zastupnik (valjda, jer to je uslov za onlajn otvaranje prema stranici posvećenoj Biznis iRačunu), to je onda to. Pravna lica, doduše, bezuslovno imaju besplatno elektronsko (Moja eBanka Biznis) i mobilno bankarstvo (Moja mBanka Biznis), ali svakako valja otvoriti onlajn zbog prve godine bez održavanja (da bi bio iRačun, a ne običan dinarski, iako je sve ostalo isto).
 
  • Like
Reagovanja: uji
Ako je tako, znači da su lagali u tarifniku.
Onda je promenjen. To je bilo ranije, a u međuvremenu su izgleda korigovali na mesečnom nivou.
Ispadne Biznis iRačun dobra ponuda.
Svakako, čak i daje lufta pa ako se nekom ide, široko mu polje.
Ovo si, kontam, naknadno napisao, pošto tek sad vidim, sećam se samo prve rečenice o Yettelu.
Jeste, dodao sam. Nije mi bio na umu doo, podrazumevao sam preduzetnika pošto se retko ko odlučuje za više pravne forme, najpre zbog komplikacija oko likvidacije i ostalog.
 
Pa da, stvarno tako izgleda: Naknada se obračunava samo za račune koji su imali promet (komercijalne transakcije) u toku meseca. Doduše, ako mu trebaju digitalni servisi, oni se svakako naplaćuju, ali valjda mogu i da se otkažu ako proceni da mu neće trebati. Dina je jedina besplatna što se tiče kartica. I eksterni nalozi su skuplji nego u Raiffeisenu.
Ne odgovara mu Biznis iRačun jer banka zahteva da vlasnik i direktor budu isto lice, što nije kod njega slučaj.
Imam informaciju, doduše trenutno neproverenu da Erste Bank ima tu opciju ako nemaš nikakvih transakcija, ne plaćaš održavanje. A na sajtu baš i nemaju tarifnik za privredu, sve traže da se pošalje upit.
 
Poslednja izmena:
Ne odgovara mu Biznis iRačun jer banka zahteva da vlasnik i direktor budu isto lice, što nije kod njega slučaj.
Ih, i to je zakomplikovao. Ali da, u tom slučaju ne može da se otvori onlajn, tako da ne bi imao prvu godinu bez održavanja...

A na sajtu baš i nemaju tarifnik za privredu, sve traže da se pošalje upit.
Trenutno im je takav princip, mada ovde može da se nađe tarifnik od pre šest godina. Tad se to nije pominjalo kao opcija, ali sadašnje stanje bi se moralo proveriti.
 
Koja bi bila najbolja opcija za racun za prijem plate i sve ostalo sto bi normalnoj osobi trebalo, ukljucujuci online placanja, kupovinu deviza po povlascenom kursu, itd.?

Trenutno sam u komercijalnoj banci, aktiv paket - koji im vise inace nije u ponudi, a odlucio sam da ih menjam jer su postali jako bezobrazni.
Izgleda da je ideja da svi koji ne koriste "premium" paket, koga od nedavno guraju, automatski postaju gradjani drugog reda.
Da se odradi nesto u ekspozituri potrebno je svaki put uzeti slobodan dan, sto zbog radnog vremena koje vise ne ukljucuje subote, sto zbog nepodnosljive sporosti, neorganizovanosti i cinjenice da u bilo kojoj ekspozituri efektivno radi maksimalno dva saltera.
Pretpostavljam da je slicna/ista situacija i po drugim bankama, ali bolje da pitam.
 
Ukratko: Yettel
Osim kursa, ali i njega dobiješ po skoro srednjem NBS ako menjaš >5K€
Sve ostale pogodnosti koje imaju nećeš nigde naći na istom mestu. 3% štednja po viđenju rsd, besplatno održavanje, besplatne transakcije, besplatno dizanje sa svih bankomata, daju ti i neki lep keš samo što si prebacio platu kod njih
 
Koja bi bila najbolja opcija za racun za prijem plate i sve ostalo sto bi normalnoj osobi trebalo, ukljucujuci online placanja, kupovinu deviza po povlascenom kursu, itd.?

Trenutno sam u komercijalnoj banci, aktiv paket - koji im vise inace nije u ponudi, a odlucio sam da ih menjam jer su postali jako bezobrazni.
Izgleda da je ideja da svi koji ne koriste "premium" paket, koga od nedavno guraju, automatski postaju gradjani drugog reda.
Da se odradi nesto u ekspozituri potrebno je svaki put uzeti slobodan dan, sto zbog radnog vremena koje vise ne ukljucuje subote, sto zbog nepodnosljive sporosti, neorganizovanosti i cinjenice da u bilo kojoj ekspozituri efektivno radi maksimalno dva saltera.
Pretpostavljam da je slicna/ista situacija i po drugim bankama, ali bolje da pitam.
 
Za Bank Max pise da je uz prenos zarade vodjenje racuna 0 din, koja je minimalna zarada potrebna i da li to ( odrzavanje za 0 din ) traje godinu, dve ili nema ogranicenja ?
 
Mislim da nema ograničenja u visini zarade, a trajanje, bar još uvek, nije ograničeno. Jedino je bilo priče oko veličine dela zarade koji se prebacuje kod njih ako deo ide i u drugu banku.
 
35k je neki minimum koji smo culi, ali imas i varijantu da sa karticom njihovom potrosis 30k mesecno i bice bez odrzavanja
 
Mislim da nema ograničenja u visini zarade
Jedino je bilo priče oko veličine dela zarade koji se prebacuje kod njih ako deo ide i u drugu banku.
35k je neki minimum koji smo culi
Ovo je malo nezahvalno pitanje. Trenutno ne piše ništa tim povodom, ali po svemu se čini (ako pitate kontakt centar, na primer) da je 35k minimum, koliko je zvanično i bilo u bivšem Mobiju. Kontam da bi jedini način da se to tačno stanje sazna bio da se prijavi neki penzioner koji ima manju penziju od tog praga. Tu ne bi mogli da pominju deo zarade (tj. da im argument bude da klijent ne želi da prebaci dovoljan deo), jer bi bila cela, pa sad, pitanje je kako bi to prošlo.

a trajanje, bar još uvek, nije ograničeno
Štaviše, dok je bila Mobi banka (Progresiv 5+), kao su garantovali da je neograničeno (u smislu zauvek), ali ne znam koliko im je to obavezujuće.
 
Čovek je pitao koja je najbolja banka gde bi prebacio platu, mislim da je jasan odgovor. Ovi slučajevi oko prebacivanja dela zarade ili čak samostalnog uplaćivanja na tekući umesto prebacivanja plate možete videti u YettelBank temi, tamo se to prati do najsitnijih detalja, nema potrebe i ovde 🙂
 
...da se prijavi neki penzioner koji ima manju penziju od tog praga. Tu ne bi mogli da pominju deo zarade...
Postoji i mogućnost da penzije ne podvode pod termin "zarada" - tako je izgleda slučaj kod OTP banke, tako da najbolje neka i taj penzioner proveri pre nego što se samo prijavi...
 
  • Like
Reagovanja: uji
Čovek je pitao koja je najbolja banka gde bi prebacio platu, mislim da je jasan odgovor.
On (Parabola) je i dobio jasan odgovor od tebe, ali zatim se drugi član (aratar) ispod nadovezao sa pitanjem kolika je minimalna zarada i koliko to traje, pa smo njemu odgovorili zapravo. A ni to nije bilo u kontekstu podele, samo je pitao koliki je minimum. Ja sam to shvatio kao da su mu mala ili prosečna primanja, pa se pita imaju li neku višu granicu, kao što možda neke druge banke nude "elitne" račune bez održavanja ili neke druge pogodnosti onima sa visokim prosekom primanja.

Postoji i mogućnost da penzije ne podvode pod termin "zarada" - tako je izgleda slučaj kod OTP banke, tako da najbolje neka i taj penzioner proveri pre nego što se samo prijavi...
Kod njih to nije slučaj, zapravo su u tarifniku jasno primaoci zarade definisani kao korisnici Bank Max paketa koji prime deo ili celu zaradu (platu/penziju) u Yettel Bank. Edit: nisam baš promišljeno napisao da su jasno definisani, pošto potencijalno ima taj skriveni uslov od 35k, haha, u kom slučaju ipak nije sasvim jasno. 😆
 
Nazad
Vrh Dno