Šta je novo?

NBS - Sistem instant plaćanja

Samo da pitam, jel ulazi u temu i ko je iza Instant Placanja, koja firma i koja licnost, ili diskutujemo iskljucivo o tehnoloskim aspektima istog :) ?
Ja licno nemam nameru da koristim ni jedno ni drugo (Dinu), znajuci pozadinu svega, pa da vidimo da li ce tek tako izbaciti MC/Visa...

Pa valjda koristiš ono što ti je jeftiije, brže...optimalnije... ili važi neka druga logika? Pozadina instant plaćanaja je 80% priprema za Sepu...a MC/Visu treba pitati što toliko deru sa provizijama...tako da ne vidim problem...
 
Možda u zemlji čuda, sa sve Alisom i ludim šeširdžijom...
Šalu na stranu, dovoljno godina i iskustva u ovoj zemlji mi govore da to neće biti baš tako... Ali, to je opet moje mišljenje, koje ne želim nikome da namećem...

P Smart
 
Možda u zemlji čuda, sa sve Alisom i ludim šeširdžijom...
Šalu na stranu, dovoljno godina i iskustva u ovoj zemlji mi govore da to neće biti baš tako... Ali, to je opet moje mišljenje, koje ne želim nikome da namećem...

P Smart

Dakle prosto je sa jedne starane koliko košta ovo a sa druge koliko košta ono i odabereš šta ti je drago...ja koristim Dinu 20 godina i sa sigurnošću mogu da kažem da je za domaću potrošnju bar 3x jeftinija od visa mc u mojoj banci (što ne mora da znači da to važi za neku drugu banku)...ali ti uradi svoju matematiku pa se tako i ponašaj...nema ko šta tu da veruje ili ne veruje 2+2=4...pa šta račun kaže.
 
A kako je to ona tebi jeftinija?
Konkretno koje uštede ostvarujes?
Ja imam i Visu i MC za dž. , ne plaćam održavanje, doduše, nemam nikakve poene ili slično, ali me bas interesuje na koji način ti je Dina jeftinija
Takođe, da li je debit/credit card, i da li je čipovana i traži li pin pri svakoj transakciji?

P Smart
 
A kako je to ona tebi jeftinija?
Konkretno koje uštede ostvarujes?
Ja imam i Visu i MC za dž. , ne plaćam održavanje, doduše, nemam nikakve poene ili slično, ali me bas interesuje na koji način ti je Dina jeftinija
Takođe, da li je debit/credit card, i da li je čipovana i traži li pin pri svakoj transakciji?

P Smart

Kao što rekoh niti imam nameru da nešto dokazujem niti imam vremena da se rasporavljam. Stavi na papir ako je tebi MC/Visa jeftinija go for it...svako bira ono što misli da mu je bolje/optimalnije.
 
Hahaha, nisam ni očekivao drugi odgovor... Pozdrav...
Kao što rekoh niti imam nameru da nešto dokazujem niti imam vremena da se rasporavljam. Stavi na papir ako je tebi MC/Visa jeftinija go for it...svako bira ono što misli da mu je bolje/optimalnije.

P Smart
 
Evo i nekih konkretnijih stvari o provizijama:
Cena za banku će biti transakcije do 600 dinara - 1 dinar + 0.2% ako je banka platioca različita od banke primaoca sredstava.
Za transakcije preko 600 dinara - 2 dinara + 0.2% ako je banka platioca različita od banke primaoca sredstava.

Sad je pitanje da li i koliko će banke da dodaju na ovo.

https://www.ekapija.com/news/223533...nt-placanje-pocinje-22-oktobra-krajnji-rok-za
Ах,што не волим овако.Почиње у октобру да живи:),тј. до 1. априла,а најављује се већ дуго итд.Сад ће нас свако мало времена извјештавати о нечему што још није 100% у функцији(за нас потрошаче)а што је изузетно и јефтино за нас.Као и досад,обећавајуће уз мале провизије.Колико ће нас на крају коштати нико не говори.Ваљда ћемо дочекати и тај 1.4.:)па да мало конкретније продискутујемо,ваљда ће имати и неке мане.
 
Taj sistem je projektovan da bude sličan Sepi tako da koliko Sepa ima mana ima i ovo da će sve da radi kako treba na početku pa verovatno da neće kao i sve...
 
Poslednja izmena:
Evo i nekih konkretnijih stvari o provizijama:
Cena za banku će biti transakcije do 600 dinara - 1 dinar + 0.2% ako je banka platioca različita od banke primaoca sredstava.
Za transakcije preko 600 dinara - 2 dinara + 0.2% ako je banka platioca različita od banke primaoca sredstava.

Sad je pitanje da li i koliko će banke da dodaju na ovo.

https://www.ekapija.com/news/223533...nt-placanje-pocinje-22-oktobra-krajnji-rok-za
Koliko ja razumem, to je limit a naplate. Banke nece smeti da dodaju preko toga.
Inace bi bilo besmisleno, jer bi kartel se dogovorio da bude vise, pa bi samim tim vise kostalo nego platne kartice.

@Djurkash, to sto Hitler mrzi nesto nije znak da je to nesto dobro, niti obratno :) Ako je sistem los, to je jedno, ali da ga ne koristis, ako Hitler stoji iza njega, je greska.
 
Poslednja izmena:
Ma razumem te ja Alfa, ali razumi i ti mene, da ovo postane jedini platni sistem, pre bi nosio prljavi keš da sobom, nego da ga koristim

P Smart
 
Kao što rekoh niti imam nameru da nešto dokazujem niti imam vremena da se rasporavljam. Stavi na papir ako je tebi MC/Visa jeftinija go for it...svako bira ono što misli da mu je bolje/optimalnije.

I mene interesuje kako je za tebe kao korisnika Dina jeftinija od Vise/MC?
 
Ma razumem te ja Alfa, ali razumi i ti mene, da ovo postane jedini platni sistem, pre bi nosio prljavi keš da sobom, nego da ga koristim
Presli smo mi Rubikon za izbacivanje MC/Vise. Ni Kina ih ne moze izbaciti, ne vredi nama prica.
Sa te strane se ne brini. Ali da postane dominantan, jeste u interesu cele drzave, ako je jeftiniji od MC/Vise.

I mene interesuje kako je za tebe kao korisnika Dina jeftinija od Vise/MC?
Tako sto dobije popust sto koristi Dinu umesto MC u radnji, gde bi dobio popust za kes?
Ili tako sto vecinu kosta izdavanje MC/Visa kartica, dok je Dina svima besplatna. Placanje u Trezoru je besplatno, kao i placanje EDB i jos necega... plus EDB (a mozda i druge distribucije) mogu SMSom da se plate.
Meni licno nije jeftinija :) Ali cu je ipak uzeti i koristiti. Sta mislis koliko se MC/Visa ugrade u Hleb i Kifle plocice od 48din? A mogu da platim karticom i tu sumu.
 
Tako sto dobije popust sto koristi Dinu umesto MC u radnji, gde bi dobio popust za kes?
Мислим да то не би било по правилима фер пословања и да би опет разне комисије имале пуно посла.Само нова заврзлама.
 
To se desava :) Razmisli ovako: zasto se vec komisije nisu oglasile sto Tln ne nudi javno 50% popusta? Jer nije stvarno protivzakonito :(
 
Alfa, da li zaista misliš da će prodavac da spusti cene za razliku u proviziji?

P Smart
 
Kupcu je svejedno kada plaća Dinom ili Vida karticom.
Prodavcu je jeftinije da naplati Dina karticom.
Dinu dobiješ za dž.
Država (ili banka?) plati izradu kartice bratu premijerke (ne znamo koji iznos).
Ako baš hoćeš Visu ili MC moraš eksplicitno da tražiš od banke tu karticu i verovatno će izrada poskupeti (ako banka bude morala da plati izradu "besplatne" Dine)
Sa Dinom van Srbije možeš da se slikaš.

Da li neko zna hoće li imati beskontaktno plaćanje ili će da se provlači kroz magnetni čitač + potpis na slip?


Sent from my Pixel 2 XL using Tapatalk
 
Mislim da će biti bezkontaktno, ali je problem što se pin skoro i ne traži ili sporadično traži

P Smart
 
  • Like
Reagovanja: M J
Ovo, za sada, nema veze sa Dinom, ali ima smisla povezati ih.
To što je Brnabić zaposlen u Asseco, ne znači da je kompanija njegova. Bar na Benchmarku nisam očekivao takve komentare.
Krajnjem korisniku je svejedno kojom karticom plaća, a opet, forsiranje Dina kartice ovog trenutka može da nanese štetu samo Vizi i Masteru. Prošle godine su iz Srbije naplatili preko 30 miliona EUR provizije. Jer smo navikli da plaćamo tim karticama.
Iznenadilo me je da je oko 3% transakcija srpskim karticama obavljeno u inostranstvu. Očekivao sam manje, ali verovatno je veliki udeo online kupovina u inostranstvu.

Ključna tačka, koju očekujem da će naši da propuste, je neophodnost da pozitivnom akcijom motivišeš krajnje korisnike da prodju na nove servise. Gradskim prevozom se vozim jednom godišnje ili ređe, ali obradovala me je vest o plaćanju karti sa MC. I onda hladan tuš, karta xx% skuplja. Umesto da motivišu ljude da koriste nove, jednostavnije stvari, oni ih odbijaju.
Recimo, za Dina, daš 5% popust za BusPlus u Beogradu. Ljudi će prestati da dopunjavaju BusPlus i plaćaće Dinom. A kada naviknu da je koriste u autobusu, koristiće je i u Maksiju.
Tempo daje 5% popusta na neakcijske artikle ako pokažeš BusPlus. Što ne bi moglo I za Dinu? Lukoil daje popust na Intesa kreditne kartice. I slično.

Neophodno je ponuditi neki vid motivacije. Prisila radi do nekog nivoa, ali stvara i odbojnost.
 
Mislim da busplus nije baš najbolji primer :) Ja prosto nemam i neću imati poverenja da mi automat u autobusu skenira karticu a onda i kontrolor na svom uređaju...
Konkretno, ovo instant plaćanje mi deluje kao jako zanimljiva opcija kada fizičko lice plaća drugom fizičkom licu; npr. prodaja sa oglasa, a i svaka druga situacija gde treba odmah poslati nekome novac. Za plaćanja u prodavnicama za sada ne vidim smisao jer je komplikovanije i sporije u odnosu na platnu karticu. Priča sa Dina karticom mi nije interesantna uopšte; ukoliko od Juna naredne godine provizuje budu limitirane na 0.2 i 0.3% biće i malim radnjama svejedno koju karticu primaju. Sada je razumljivo da "beže" od kartica pošto su provizije previsoke.
 
Poslednja izmena:
Ovo, za sada, nema veze sa Dinom, ali ima smisla povezati ih.
To što je Brnabić zaposlen u Asseco, ne znači da je kompanija njegova. Bar na Benchmarku nisam očekivao takve komentare.
Krajnjem korisniku je svejedno kojom karticom plaća, a opet, forsiranje Dina kartice ovog trenutka može da nanese štetu samo Vizi i Masteru. Prošle godine su iz Srbije naplatili preko 30 miliona EUR provizije. Jer smo navikli da plaćamo tim karticama.
Iznenadilo me je da je oko 3% transakcija srpskim karticama obavljeno u inostranstvu. Očekivao sam manje, ali verovatno je veliki udeo online kupovina u inostranstvu.

Ključna tačka, koju očekujem da će naši da propuste, je neophodnost da pozitivnom akcijom motivišeš krajnje korisnike da prodju na nove servise. Gradskim prevozom se vozim jednom godišnje ili ređe, ali obradovala me je vest o plaćanju karti sa MC. I onda hladan tuš, karta xx% skuplja. Umesto da motivišu ljude da koriste nove, jednostavnije stvari, oni ih odbijaju.
Recimo, za Dina, daš 5% popust za BusPlus u Beogradu. Ljudi će prestati da dopunjavaju BusPlus i plaćaće Dinom. A kada naviknu da je koriste u autobusu, koristiće je i u Maksiju.
Tempo daje 5% popusta na neakcijske artikle ako pokažeš BusPlus. Što ne bi moglo I za Dinu? Lukoil daje popust na Intesa kreditne kartice. I slično.

Neophodno je ponuditi neki vid motivacije. Prisila radi do nekog nivoa, ali stvara i odbojnost.

Da da, zaposlen, neka bude...

No nema veze, cudis se što nema motivacije, pa isto je bilo i sa ENP , umesto da daju uređaje za dž, kao što je bilo u zemljama u okruženju, i sa 10-15% popusta u odnosu na standardne cene, oni naplate uredjaj 30 EUR (kasnije spustili na 17 EUR) i daju bpopust od 4% tek od 10.000 do 25.000 rsd, a tek od 100.000 rsd ide 10% popust!?

Nema toga u ovoj državi, jednostavno moraju na svemu da se ugrade, i apetiti porasli, a i mnogo gladnih usta...

P Smart
 
Desp, tačno o tome sam ranije pisao, transakcija izmedju fizičkih lica će biti jednostavnije ili za slanje paketa kurirskom službom gde kupac skenira QR i kada kurir dobije potvrdu o plaćanju, daje paket, a novac je istog trenutka kod prodavca na računu.
Krajnjem kupcu je već sada svejedno kojom karticom plaća, tako da to smanjivanje medjubankarskih provizija mogu da pozdravim samo kao prodavac.
Slažem se da bi upotreba platne kartice u BusPlus mogla da ima problem, ali ja nisam od onih koji se boje takvih zloupotreba, pa bih ja koristio, dokle god je cena jednaka ili povoljnija.

Djurkash, vlasnik Asseco u Srbiji je Asseco Poland tj. centrala, a njihov prošlogodišnji prihod je na ~80% od godišnjeg budžeta Republike Srbije. Posao sa ovim Dina karticama im je u domenu statistike greške.
 
Novosti – u vezi sa instant plaćanjima

Pitanja: Da li će se, posmatrano iz ugla građana, menjati načini plaćanja? Jasno je da će se obavljene transakcije gotovo istovremeno videti na računu primaoca novca, ali ovde konkretno mislimo na uvođenje nekih novih aplikacija za plaćanja; ili omogućavanje plaćanja preko čitača QR koda (kada se, na primer, račun plaća jednostavnim očitavanjem QR koda pametnim telefonom s fiskalnog računa u restoranu, prodavnici ili na bilo kom prodajnom mestu).

Odgovor: Instant plaćanje, uključujući i model skeniranja QR koda i iniciranje plaćanja, moći će da se izvršava svakoga dana u godini, u bilo koje doba dana. Na bankama je da se s trgovcima dogovore o prijemu takvog plaćanja, a na klijentima da plaćaju na taj način.

Narodna banka Srbije je predvidela da se instant plaćanje na prodajnom mestu obavlja upotrebom IPS QR koda, koji će biti standardizovan za sve banke, kako bi se omogućila interoperabilnost (da klijent jedne banke može da plaća kod trgovca koji koristi usluge druge banke). Pružaoci platnih usluga ponudiće svojim klijentima, i platiocima i trgovcima, aplikacije koje će takvo plaćanje omogućiti. U postojećim uslovima, na prodajnim mestima trgovaca bezgotovinsko plaćanje podrazumeva samo platne kartice, tako da će uvođenjem instant plaćanja trgovac imati veću mogućnost izbora, tj. moći će da prihvati i instant plaćanje – u skladu sa svojim poslovnom odlukom, naročito uzimajući u obzir troškove i naknade koje mu određeni načini plaćanja nameću (instant plaćanja su troškovno povoljnija od kartičnih plaćanja). Pored toga, infrastruktura za instant plaćanja je nezavisna od postojeće infrastrukture za plaćanja platnim karticama. To znači otvaranje jednog potpuno novog prostora za razvoj tržišta u smislu da trgovci, a naročito „mali” trgovci, koji iz različitih razloga do sada nisu prihvatali platne kartice za plaćanje roba/usluga, mogu da uvedu instant plaćanja bez upotrebe POS uređaja – za prihvatanje instant plaćanja trgovci mogu koristiti ne samo pametne telefone već i tablet uređaje i sl., na kojima će se nalaziti aplikacija trgovčevog pružaoca platnih usluga radi omogućavanja plaćanja upotrebom IPS QR koda s telefona kupca robe.

Narodna banka Srbije aktivno sarađuje s Privrednom komorom Srbije i privrednim subjektima koji se bave uslužnom delatnošću i informiše trgovce, naročito u vezi s troškovima koje im nameće određeni način plaćanja, što će neminovno promeniti njihove zahteve prema bankama. Ipak, kako je uvođenje novog instrumenta na prodajnim mestima izuzetno složen posao, predviđeno je da instant plaćanje na prodajnim mestima, kao obavezno plaćanje za banke, bude na snazi od 1. aprila 2019. godine kako bi se svi subjekti na odgovarajući način pripremili. Od tog datuma sve banke koje nude korisnicima platne kartice moraće da imaju u ponudi i instant plaćanje na prodajnom mestu, a banke koje prihvataju platne kartice – i ponudu za trgovce za prijem instant plaćanja. Od 22. oktobra 2018, kada će početi s radom sistem za instant plaćanja Narodne banke Srbije, do 1. aprila 2019. banke će takođe moći da ponude takav servis svojim klijentima – stanovništvu i trgovcima.

Pitanje: Da li uvođenje instant plaćanja stavlja u drugi plan plaćanja karticama, s obzirom na to da je reč o efikasnijem i bržem obliku plaćanja?

Odgovor: Instant plaćanja predstavljaju trenutno najsavremeniji i za korisnike najprivlačniji vid plaćanja. Često se kaže da instant plaćanja omogućavaju da se zadrže sve prednosti gotovine (stalna dostupnost sredstava, transakcije se izvršavaju u roku od samo nekoliko sekundi, i to u bilo kom momentu – radni dan/vikend/praznici, 24 časa dnevno), a izbegnu nedostaci plaćanja gotovinom (odnosno mogućnost zloupotrebe, visoki troškovi upravljanja gotovinom, siva ekonomija itd.). Bitno je istaći i to da se instant plaćanja mogu inicirati različitim kanalima za plaćanja – iako su posebno pogodna za m-banking i e-banking aplikacije, instant plaćanja su pogodna i za plaćanja na prodajnim mestima (i fizičkim, i internet prodajnim mestima), i to skeniranjem QR koda ili korišćenjem NFC beskontaktne tehnologije, a biće omogućeno i njihovo iniciranje na šalterima pružalaca platnih usluga. Sve ovo otvara prostor pružaocima platnih usluga da stvore inovativne bankarske proizvode/aplikacije, koji su u potpunosti konkurentni kartičnim plaćanjima.

Analiza Narodne banke Srbije pokazuje da su instant plaćanja povoljnija. Tako, ako kao primer uzmemo transakciju u iznosu od 1.000 dinara na prodajnom mestu trgovca, u slučaju kartičnog plaćanja trgovac će primiti (u proseku) iznos od 980 dinara, zbog toga što će banka prihvatilac zadržati deo tog novca na ime trgovačke naknade. Trgovačku naknadu čine međubankarska naknada, naknade kartičnog sistema plaćanja, naknada procesora, operativni troškovi i margina banke prihvatioca. U navedenom primeru, 20 dinara koje trgovcu naplaćuje banka prihvatilac deli se na sledeći način: 12 dinara banka prihvatilac daje banci izdavaocu kartice na ime međubankarske naknade, a preostalih 8 dinara pokrivaju naknadu koju banka prihvatilac plaća kartičnom sistemu plaćanja, troškove procesiranja, operativne troškove banke prihvatioca i njenu marginu. Naknada kartičnog sistema plaćanja podrazumeva naknadu koju kartična organizacija naplaćuje banci prihvatiocu za korišćenje njihove mreže za realizaciju transakcije. Iako će primena Zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica doprineti smanjenju međubankarskih naknada (njihovim ograničavanjem na 0,2% u slučaju debitnih i 0,3% iznosa transakcije u slučaju kreditnih kartica), instant plaćanja će i dalje predstavljati povoljniju opciju za trgovca, a to se jasno može videti iz računice date u odgovoru na naredno pitanje.

Pitanja: Da li će banke zaračunavati posebne provizije za instant plaćanja? Odnosno, da li će Narodna banka Srbije svojim podzakonskim aktima u vezi sa Zakonom o platnim uslugama tretirati i oblast instant plaćanja?

Odgovor: U skladu sa zakonom, banke imaju pravo da naplaćuju naknadu za usluge koje pružaju i sigurno je da će svoju politiku naknada formirati imajući u vidu karakteristike instant plaćanja i svoje stvarne troškove za izvršavanje ovakvih plaćanja, a u čijoj su osnovi naknade koje one plaćaju sistemu u kojem se ta plaćanja izvršavaju i koje će biti utvrđene propisom Narodne banke Srbije kojim se uređuju naknade za izvršene usluge, odnosno propisom kojim se uređuje instant transfer odobrenja.

U vezi sa osnovnim naknadama koje banke plaćaju, važno je da se zna, i o tome je Narodna banka Srbije obavestila banke i privredne subjekte koji se bave uslužnom delatnošću, kada su u pitanju prodajna mesta, banke će prema IPS sistemu u kojem se izvršava plaćanje za svaku transakciju preko 600 dinara plaćati 2 dinara, a za transakcije do 600 dinara svega 1 dinar. Pored toga, tu je i međubankarska naknada koja zbog specifičnosti instrumenata za plaćanje predstavlja mehanizam za stimulisanje izdavanja tog instrumenta i ona iznosi 0,2% od iznosa transakcije. To znači da će banku trgovca jedna transakcija na prodajnom mestu u iznosu od npr. 1.000 dinara koštati 4 dinara prema sistemu, a transakcija u iznosu od 500 dinara 2 dinara. Razlog za ovakvu tarifnu politiku Narodne banke Srbije jeste naša želja da stvorimo uslove da instant plaćanja budu izuzetno savremen, a istovremeno i povoljan način plaćanja za građane i privredu.

Kako je ovo ključni deo naknade koju će banke naplaćivati trgovcima, oni treba to da imaju u vidu kada budu odlučivali s kojom bankom žele da zaključe ugovor o prihvatanju instant plaćanja na prodajnom mestu da bi na taj način mogli da odmere opravdanost naknada koje će banke predvideti za instant plaćanja prema njima. Napominjemo da su banke dužne da, u skladu sa Zakonom o platnim uslugama, pre zaključenja ugovora dostave trgovcima informacije o prihvatanju platnih instrumenata – vrstu i visinu svih naknada koje banka naplaćuje, a ako ih naplaćuje zbirno – i vrstu i visinu svake pojedinačne naknade koje čine zbirnu naknadu. U skladu sa istim zakonom, od marta iduće godine sve naknade banaka, pa i ove, biće na uporediv način objavljivane na internet stranici Narodne banke Srbije.

http://www.nbs.rs/internet/latinica/scripts/showContent.html?id=13204&konverzija=yes
 
Pitanja : Šta znači instant plaćanje? Šta će to značiti za kupce-građane, šta za prodavce-firme? Koje uslove banke moraju da ispune da bi transakcije mogle da se obavljaju u istom trenutku? Ukoliko sve banke ne ispune tehničke uslove za instant plaćenje do roka koji će zadati NBS, šta će se desiti? Da li sistem može da funkcioniše i ako neke banke nisu u njemu? Da li može objašnjenje u vezi plaćanja sken2pej, odnosno preko QR koda? Kako će to funkcionisati? Da li će fizička lica moći da dobiju QR kod kako bi se uplaćivala sredstva sa računa na račun? Kako bi se ovaj način plaćanja odrazio na plaćanja - na gotovinu, kartice...?

Odgovor : Instant plaćanje predstavlja trenutno najsavremeniju vrstu plaćanja u svetu, kojom će korisnici platnih usluga moći 24/7/365 da izvršavaju platne transakcije, pri čemu su novčana sredstva odobrena na računu primaoca plaćanja u svega nekoliko sekundi od momenta kada je platilac izdao nalog za plaćanje (za razliku od kartičnog plaćanja kada se račun primaoca odobrava nakon nekoliko dana). Instant plaćanje može biti inicirano bilo kojim instrumentom plaćanja (paprinim nalogom, računarom, mobilnim telefonom..), ali zbog prirode instant plaćanja najprirodniji načini su upotreba m-banking i e-banking aplikacija. U praksi to znači da će građani biti u prilici da korišćenjem, na primer, svog mobilnog telefona, u bilo koje doba dana, sa bilo kog mesta izvrše prenos novčanih sredstava na račun primaoca tih sredstava, bilo da je reč o prenosu novčanih sredstava između dva fizička lica, ili kupovini nekog proizvoda na e-shopu, ili plaćanju računa za komunalne i druge usluge, plaćanju na prodajnom mestu u trgovini (skeniranjem QR koda) ili npr. uplati zarade zaposlenima od strane njihovog poslodavca. S druge strane, najznačajnije prednosti koje na strani prodavaca (ili primalaca plaćanja generalno) ogledaju se u tome će prodavci biti u prilici da u svega nekoliko sekundi na svom računu prime novčana sredstva za prodatu robu, da će moći da ubrzaju sam način naplate na svojim prodajnim mestima, smanje upotrebu gotovog novca u svojim objektima i time značajne troškove i rizike koje prati korišćenje gotovog novca. Takođe, prodavci i drugi privredni subjekti će, s obzirom na činjenicu da će im novčana sredstva biti odmah na raspolaganju na njihovim računima, moći mnogo efikasnije da organizuju svoje poslovne procese i da planiraju svoje buduće aktivnosti. Za prodavce je veoma važno da je sistem za instant plaćanja nezavisan od kartičnih sistema, tako da ako npr. prodavci nemaju na svom prodajnom mestu instaliran POS uređaj za prihvatanje platnih kartica, moći će da koriste telefon, tablet ili druge slične elektronske uređaje I biće u prilici da sa instant plaćanjem svojim kupcima pruže mogućnost da korišćenjem najsavremenijeg bezgotovinskog načina plaćanja plate kupljenu robu. Kako će sistem za instant plaćanja koji razvija NBS predstavljati standardizovano rešenje, to znači da će instant plaćanjem na prodajnim mestima biti moguće platiti kupljenu robu ili usluge nezavisno od toga u kojoj banci u Srbiji kupac ima račun i čiju aplikaciju za plaćanje koristi.

Da bi omogućile instant plaćanja svojim korisnicima, banke će morati da usklade svoje poslovanje sa pravilima rada sistema za instant plaćanje i tehničkim uslovima za priključenje u taj sistem. Narodna banka Srbije je blagovremeno uspostavila blisku i svakodnevnu komunikaciju sa budućim učesnicima u sistemu za instant plaćanja, dostavila im svu potrebnu dokumentaciju i pružila im (i nastavlja da im pruža) sve odgovore na pitanja u vezi sa učešćem u ovom sistemu. Najznačajnije novine kojima će banke morati da se prilagode jesu prelazak njihovih core sistema na režim rada 24/7/365, prilagođavanje međunarodnom standardu ISO 20022 s obzirom na to da će razmena poruka u budućem platnom sistemu biti zasnovana na tom standard i xml formatu.

Sistem za instant plaćanja će biti omogućen kroz modernizaciju postojećeg RTGS platnog sistema u kojem su banke i sada učesnici i čija su pravila rada prihvatile potpisivanjem ugovora o priključenju u taj sistem. Pored toga, Narodna banka Srbije je u završnoj fazi pripreme podzakonskog akta kojim će se utvrditi obaveza pružanja usluge instant transfera odobrenja minimalno na strani primaoca plaćanja, što će reći da će propisom Narodne banke Srbije biti utvrđena obaveza svih banaka da omoguće da korisnici koji imaju otvoren račun u bankama mogu da prime novčana sredstva na tim računima preko sistema za instant plaćanja. Imajući to u vidu, ako pojedine banke ne budu spremne za učestvovanje u sistem za instant plaćanja do dana koji je određen za početak rada ovog sistema, nije predviđeno funkcionisanje ovog sistema sa tim bankama, ali banke moraju imati u vidu da će u tom slučaju prekršiti propis koji je donela Narodne banke Srbije, što predstavlja osnov da Narodna banka Srbije pokrene postupak i preduzme odgovarajuće mere prema banci, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima. Međutim, treba naglasiti da su sve banke veoma proaktivne kada je reč o ispunjavanju sviojih obaveza u vezi sa priključenjem u sistem za instant plaćanja, da su njihovi predstavnci imali više konsultacija sa Narodnom bankom Srbije i da su prošli obuku i od strane dobavljača softvera za sistem za instant plaćanja, i da u narednom periodu predstoji faza testiranja u kojoj će se utvrditi spremnost banka za učešće u budućem sistemu i otkloniti svi eventulni nedostaci, tako da će budući učesnici u sistemu biti spremni da pruže usluge svojim klijentima sa početka rada ovog sistema krajem oktobra ove godine. Mogućnost kasnijeg priključenja u sistem predviđena je isključivo za banke koje su tokom ove godine u postupku izmene svojih core sistema, te bi implementacija ovakvih izmena istovremeno bila i operativni rizik, ali i neracionalna (implementacija instanta na core sistemu koji se napušta).

QR kod je dvodimenzionalni kod u kojem mogu biti zapisane različite informacije, pa između ostalog i informacije za prezentovanje elemenata naloga za prenos. Elementi naloga za prenos kojim se izvršava novčana obaveza sastavni su deo faktura, a QR kod se može koristiti za njihovo prezentovanje, bilo da sadrže referencu u obliku poziva na broj ili tekst koji objašnjava svrhu plaćanja. Načelno moguće su dve opcije: da transakciju inicira kupac skeniranjem QR koda koji je generisan na POS uređaju prodavca , ili da transakciju inicira prodavac tako što će očitati generisani QR kod na m-banking aplikaciji kupca.

U prvom slučaju prodavac ili bilo koje drugo lice koje izdaje račun (npr. pružalac komunalnih usluga) može na tom računu, kao sastavni deo tog računa odštampati i odgovarajući QR kod sa svim elementima naloga za prenos (račun na koji treba izvršiti plaćanje, iznos, svrhu plaćanja i dr.). U sledećem koraku lice koje treba da izvrši novčanu obavezu, tj. skenira QR kod svojom m-banking aplikacijom ili ga učitava u e-banking aplikaciju preko koje mu se onda očitavaju podaci iz QR koda u formi popunjenog naloga za prenos koji platilac onda treba samo jednim klikom da potvrdi i saglasi se sa njegovim izvršenjem. U praksi bi to izgledalo tako što bi prodavac na kasi u prodavnici očitao sve proizvode koje kupac želi da kupi, a zatim bi se na odgovarajućem na primer POS terminalu generisao poseban QR kod. Kupac bi potom prineo svoj mobilni uređaj POS terminalu i skenirao taj QR kod, na osnovu čega bi se u njegovoj m-banking aplikaciji generisao nalog za plaćanje sa kojim bi se kupac na jednostavan i brz način, “jednim klikom”, saglasio i izvršio plaćanje prodavcu. U sledećem koraku prodavac bi prihvatio plaćanje i po izvršenoj transakciji i potvrdi prodavcu da su novčana sredstva preneta na njegov račun, POS terminal vrši štampu slipa fiskalnog računa koji prodavac zatim predaje kupcu. Rezultat ovako izvršenih radnji je bezgotovinsko plaćanje robe u prodavnici u najkraćem mogućem vremenu sa trenutnim prenosom novčanih sredstava sa računa kupca na račun prodavca. Navedeno rešenje plaćanja na prodajnim mestima sa POS terminalima, poznatije je kupcima, jer je slično plaćanju platnom karticom, s tim što se umesto kartice POS uređaju prinosi mobilni telefon i iznos je prikazan na POS terminalu i vidljiv korisniku pre skeniranja, a takođe su naziv trgovca i iznos prikazani i u mobilnoj aplikaciji, pre potvrde transakcije. Takođe, ovo rešenje je pogodno i za plaćanje na veb-sajtu, za plaćanje na prodajnim mestima bez POS terminala, a takođe se može koristiti i za plaćanje račune velikih izdavaoca (skeniranjem QR koda odštampanog na papirnom računu za infostan, struju i sl.). Napred je već navedeno da trgovac u skladu sa dogovorom sa bankom može koristiti POS uređaj ali i bilo koji drugi komunikacioni uređaj o kojem se dogovore (prirodno je da trgovci koji već imaju POS uređaje ih iskoriste I za svrhu instant plaćanja, ali ako ga ne želi tada može mobilni telefon, tablet i sl.).
Drugo rešenje, u kojem plaćanje inicira trgovac, razlikuje se u tome što bi ovom slučaju, trgovac bio taj koji bi pomoću skenera koji je integrisan sa kasom ili sa POS terminalom skenirao QR kod koji je ovoga puta generisan u mobilnoj aplikaciji korisnika. Skeniranjem QR koda se kao i u prvom slučaju generiše platni nalog sa svim potrebnim podacima i nakon toga se šalje na izvršenje kupcu koji se saglašava sa tim. Kod ovog rešenja ne zahteva se potvrda od strane prodavca (primaoca sredstava), tako da bi transakcija mogla da bude brža, a i u tehničkom smislu uređaj za skeniranje ima bolje performanse od mobilnog telefona i transakcija se prenosi u mreži čije su performanse unapred poznate.

Na trgovcima i bankama je da se opredele koji metod od prethodna dva će koristiti a NBS je u saradnji sa UBS I PKS izradila dokument za standardizaciju postupaka.

Mogućnosti koje će pružiti sistem za instant plaćanja su ogromne i raznolike, a u kojoj meri će one biti iskorišćene umnogome zavisi od angažovanja pružalaca platnih usluga i korisničkih aplikativnih rešenja koje će oni ponuditi svojim korisnicima i time im omogućiti da koriste sve mogućnosti sistema za instant plaćanja NBS. U tom smislu, banke i ostali pružaoci platnih usluga treba da budu motivisani da razviju i ponude korisnicima takvo softversko rešenje koje će korisnicima omogućiti da iniciraju platnu transakciju sa svim potrebnim podacima u što kraćem roku i na što jednostavniji način i pošalju je na izvršenje svom pružaocu platnih usluga (bilo da je reč o prenosu između fizičkih i/ili pravnih lica, plaćanju mesečnih računa i drugih obaveza, plaćanju na internetu u web prodavnici ili plaćanju na fizičkom prodajnom mestu na kasi). Platni sistem kojim upravlja Narodna banka Srbije će omogućiti prenos novčanih sredstava na račun primaoca plaćanja u svega nekoliko sekundi.

QR kod je sasvim sigurno jedno od takvih rešenja za iniciranje plaćanja i zato je NBS, kao deo ovog projekta, izradila dokument za njegovu standardizaciju (kako bi postojala interoperabilnost između aplikativnih rešenja različitih pružalaca platnih usluga, koja ne može postojati ako se koriste različita rešenja), ali sistem za instant plaćanja će imati opciju korišćenja tzv. Centralne adresne šeme, tako da će korisnici platnih usluga preko svojih pružalaca, ukoliko to izričito žele, moći da registruju svoj jedinstveni identifikator (kao npr. broj mobilnog telefona) i platilac će moći na brz i jednostavan način da popuni sve elemente platnog naloga ako zna samo taj jedinstveni indentifikator primaoca (broj mobilnog telefona) i da potom prenese novčana sredstva na račun primaoca. Drugirm rečima, korisnik u aplikaciju unosi samo broj telefona osobe kojoj želi da uplati novac na račun i prenos na račun se automatski izvršava.

Instant plaćanja su novi, najsavreminiji način bezgotovinskog plaćanja i svakako velika konkurencija kartičnim plaćanjima, pre svega u pogledu troškova koji će biti niži u ovom sistemu u odnosu na kartična plaćanja, a zatim i zbog činjenice da primalac plaćanja dobija odmah. Dakle, ovaj sistem je nezavisan od kartičnih sistema i cena procesiranja transakcija u sistemu za instant plaćanja biće višestruko niža nego što je to trenutno slučaj sa kartičnim plaćanjima. Ovaj način plaćanja povećaće konkurenciju na tržištu platnih usluga i podstaći pružaoce platnih usluga da ulažu u nova aplikativna rešenja i servise kako bi postojećim I budućim klijentima omogućili što lakši, jednostavniji i brži prenos novčanih sredstava. Kao što je pojava platnih kartica uticala na to da nosimo manje gotovine sa sobom, tako se s pravom može očekivati i da instant plaćanja dovedu do toga da nam neće trebati više kartica u novčaniku, već samo jedan uređaj bez kojeg danas skoro da ne možemo da funkcionišemo, a to je mobilni telefon.

Drugim rečima, instant plaćanja su svakako veliki korak ka bezgotovinskom društvu. Iako gotovina u neće nestati, čak ni u društvima koja se u praksi približavaju potpuno bezgotovinskim, cilj je da udeo bezgotovinskih plaćanja bude što veći, jer su prednosti takvog načina plaćanja velike i to kako za korisnike, tako i za državu. S jedne strane građani neće morati da razmišljaju o tome da li imaju dovoljno gotovine kod sebe ili da li će trgovac imati da im vrati kusur, a s druge strane, smanjiće se u velikoj meri troškovi koje trgovci imaju pri korišćenju gotovog novca (kao što su npr. svođenje stanja u kasi, pregled oštećenih novčanica, transport i uplata pazara, bezbednosni rizici i dr.). I naravno, više bezgotovinskog plaćanja, znači manje sive ekonomije i više sredstava u državnom budžetu za pokrivanje troškova države i investicije u javnom sektoru.

http://www.nbs.rs/internet/latinica/scripts/showContent.html?id=13015&konverzija=yes
 
Alfa, da li zaista misliš da će prodavac da spusti cene za razliku u proviziji?

P Smart

Naravno da nece kod nas, ali ce kasnije poskupeti sledeci put.
EDIT: Hocu reci odlozice se jedno poskupljenje barem, a i to je plus.
 
Poslednja izmena:
Mislim da busplus nije baš najbolji primer :) Ja prosto nemam i neću imati poverenja da mi automat u autobusu skenira karticu a onda i kontrolor na svom uređaju...
Konkretno, ovo instant plaćanje mi deluje kao jako zanimljiva opcija kada fizičko lice plaća drugom fizičkom licu; npr. prodaja sa oglasa, a i svaka druga situacija gde treba odmah poslati nekome novac. Za plaćanja u prodavnicama za sada ne vidim smisao jer je komplikovanije i sporije u odnosu na platnu karticu. Priča sa Dina karticom mi nije interesantna uopšte; ukoliko od Juna naredne godine provizuje budu limitirane na 0.2 i 0.3% biće i malim radnjama svejedno koju karticu primaju. Sada je razumljivo da "beže" od kartica pošto su provizije previsoke.
Ajmo opet... provizije nisu, niti ce biti ogranicene ni na koju sumu. Cifre koje pominjes su ogranicenja za proviziju medju bankama, za platne kartice. Ne postoji limit koji ce banka naplatiti prodavcu.
 
Ok, nisam bio razumeo. Svakako bi trebalo da bude malo manje opterećenje za prodavce i samim tim da više njih prihvati kartice.

Sent from my Redmi Note 5 using Tapatalk
 
Mts banka dostavila predlog izmene opštih uslova koji se odnose na IPS.
46a5efdaeed0ef545239a8922faa092a.jpg
 
Брзи су,не чекају крајњи рок.:)и што је најбитније,бесплатни налози као и досад.
 
S obzirom da će to koristiti sve banke, ne vidim razlog da čekaju poslednji dan :)
Prema ovoj vesti, IPS praktično zamenjuje RTGS i za pravna lica se praktično ništa nije promenilo. Koja je cena za clearing naloge za pravna lica kod MTS banke?
 
Nazad
Vrh Dno