Šta je novo?

NBS IPS QR Kod placanje - iskustva ljudi koji su ga implementirali u svoj biznis?

@uji

Znaci IPS Pokazi Rajfajzen banke ne radi a da li radi IPS Skeniraj ili im i to sluzi za ukras?
Placao preko interneta IPS Skeniraj i placao racune i to ide veoma brzo,na prodajnom mestu nisam zato sto nema nigde.
Da li je neko placao na prodajnom mestu IPS Skeniraj ili IPS Pokazi Rajfajzen banke?
 
@uji

Znaci IPS Pokazi Rajfajzen banke ne radi a da li radi IPS Skeniraj ili im i to sluzi za ukras?
Placao preko interneta IPS Skeniraj i placao racune i to ide veoma brzo,na prodajnom mestu nisam zato sto nema nigde.
Da li je neko placao na prodajnom mestu IPS Skeniraj ili IPS Pokazi Rajfajzen banke?
Generalno je predviđeno da POS terminali budu genertori QR kodova, tj. nije osmišljeno da se na njima priključuje pištolj za barkodove koji će skenirati kodove. Možda postoji implementacija za složenije sisteme u korelaciji sa ESIR-om kao što je urađeno za Tehnomaniju, a za internet prodaju to funkcioniše bez problema, ali ono na šta sam poentirao je da klasično prodajno mesto čiji terminal je nezavisan od kase ne pruža tu mogućnost, dok primera radi, UniCredit za Ingenico 3200 takvu opciju ima (ispod je obeleženo IPS QR, pritisne se ok ili F3 i onda on generiše kod).
 
Kada prodavac generiše kod, a kupac skenira kod, prodavac nema nikakvu potvrdu da je transakcija realizovana. Mi to to često krositimo, jer poznajemo naše kupce.

Da bi prodavac imao potvrdu transakcije (i mogao da izda robu), mora da ima software/kasu koji podržava takav način plaćanja i QR kod čitač.

To na online prodavnicama je verovatno kod istog formata koji dobijamo na računima za mobilni telefon i slično.
Ili postoji neka instant fora gde prodavac generiše kod, a kupac skenira?!
 
Evo malopre platih u Ideji i na RF stižu notifikacije, dok u Mobi se samo smanji stanje.
IMG_20230814_201147.jpg
Njima je to vezano za ESIR pa im izlaze dva slipa sa naslovom Instant plaćanje, gde prvi zadržava kasir, a drugi ide kupcu.
IMG_20230814_201233.jpg
Preko Gigatrona sam obavio kupovinu sa Rajfajzenom i sve je išlo bez problema. Međutim, ja sam iskomplikovao stvar, jer je trebalo sa tog telefona da me prebaci u mBanking, a token mi je bio u drugom pa zato nije bila evidentirana porudžbina, što sam morao naknadno da intervenišem.
 
U Aziji je ovaj princip qr placanja masovno zaziveo (Tajland, Indonezija, Vijetnam...), svi sada placaju uglavnom tako. Koriste ga svi sitni trgovci, ulicni prodavci ali i veliki biznisi, trgovinski lanci i slicno (neki veliki lanci npr prihvataju samo qr placanje a ne i kartice). Sistem je isto implementiran od nacionalnih banaka cini mi se. Mnogo je bolji za trgovce, nema provizija i pare lezu instant, kao i za kupce jer se ne bakcu sa kesom, kusurom, sitninom... Gube banke i visa/mc ali overall donosi koristi vecini i trebalo bi forsirati ovakva placanja.
 
Implementacija se polako širi, i kod mene su u softveru dodali mogućnost instant plaćanja, pri fiskalizaciji računa se 2 puta klikne na instant plaćanje i preko celog ekrana se prikazuje QR kod koji kupac treba da skenira. Jedino što je nezgodno što nakon transakcije kupac treba da pokaže dokaz da je uspešno izvršena.
 
Softver koji i koristimo za kasu ima mogućnost instant plaćanja od samog početka nove fiskalizacije samo što nemamo mogućnost prikaza na ekranu već se kod štampa na samom računu što može da bude nezgodno u slučaju da plaćanje iz nekog razloga ne prođe a račun odštampan.
Svakako, neko moje iskustvo da velika većina ljudi ne zna za dalje od kartičnog plaćanja
 
Sta ima kupac da pokazuje da je transakcija uspesno izvrsena kada treba na ekranu da ti se pojavi da je placeno.
 
Koliko dugo u praksi traje jedna ovakva transakcija na kasi u prodavnici? Nekako mi deluje kao da bi bilo sporije i od kartice i od kesa.
 
Sta ima kupac da pokazuje da je transakcija uspesno izvrsena kada treba na ekranu da ti se pojavi da je placeno.

Niko me nije demantovao, da kada prodavac generiše kod, to nema veze sa instant plaćanjem.

Da bi bilo instant plaćenje, kupac generiše kod, a prodavac skenira.

Kartica je definitivno i dalje brža, ali i skuplja za trgovca.

Ovo bi moglo da zaživi u kioscima, koji dosta artikala rade na malu maržu, pa im se ne isplati kartica. Za male lokalne piljare, koje nemaju dovoljan promet, da bi im se isplatilo uvođenje POS terminala za kartice. Mislim da je sada uglavnom limit 100 ili 150 hiljada mesečno, pa ako ga ne dostigneš, plaćaš 1500 dinara monthly fee.
Prodavci na pijačnim tezgama. Manji frizerski saloni.
Male zanatske radionice tipa obućari, ključari, kopirnice i slično.
 
Placam putem ips pokazi biz mobi inteza aplikacije na nis pumpama (inteza uzima nekih 50ak dinara za svako provlacenje kartice). Brzina transakcije je tu u rangu sa karticom. Ali sporije od gpay-a.
U svakom slucaju dobar sistem za manje promete i manje marze.
 
Kada kažeš Intesa uzima 50 dinara, to je neka kartica za pravna lica?
Naknada im je već godinama 39 dinara.
 
Moze jedno pitanja sa aspekta kupca?
Sto bih ja u radnji koristio placanje preko IPS QR koda?
Lakse mi je da izvadim karticu iz novcanika i samo je provucem. Ovako treba da izvadim telefon, da se logujem u aplikaciju banke, skeniram QR kod, potvrdim placanje...Zasto bih to radio ako nemam nikakav benefit?
 
Cilj teme je eliminacija kartica i novčanika, sve se svodi na smartfon.
Kao što ne nosiš pisaću mašinu, ne šalješ pisma, ne vučeš foto-aparat sa sobom, itd...
 
Upravo o tome i pričamo.
Karticu čak i ne provlačiš, već samo prisloniš. NBS je trebalo da osmisli sistem da motiviše ljude. Evo naplata gradskog prevoza u Beogradu bi bila odlična stvar za početak. Naplata parkinga. Sve stvari koje su već automatizovane.

Kupac je motivisan da koristi ovaj sistem samo ukoliko ima direktnu kompenzaciju ili svest o tome kako funkcioniše monetarni sistem ili ako prodavac ne nudi drugu opciju.

Pre nekoliko meseci mi je stigla cirkularna grafika, jednom sam je video i nikada više. Ljudima nije bilo interesantno inače bi se šerovalo malo duže.

Otprilike ovako:
Na pijaci za 1000 dinara kupiš voće.
Prodavac voća kupi sir za 1000 dinara.
Prodavac sira kupi pivo za 1000 dinara.

Imamo već treću transakciju, na tržištu, u cirkulaciji, je i dalje 1000 dinara (da, pojednostavljeno je, ne broji se PDV i sve ostalo, gleda se samo banka).

U toj grafici je prikazano da je provizija za kartice 2.5%, ajde da računamo da je 1.5%, jer veliki plaćaju manje, mali plaćaju više.

Da su sve transakcije obavljene karticom, ostalo bi 985, pa 970.2, pa 955.7 i u stotoj iteraciji, od inicijalnih 1000 dinara, na tržištu je ostalo 224 dinara tj u bankarski sistem je otišlo 776 dinara. Banke su strpljivi sistemi, 100 iteracija je za njih ništa.
Naravno, banke će taj novac na određeni način vratiti u sistem (kroz plate, kroz kredite, kroz poreze), ali nadam se da je poenta jasna.

Moglo bi da se uporedi sa situacijom bacanja papirića na zemlju. Ispadne ti papirić, ne sagneš se da ga pokupiš, mali je, I onako će se od vlage raspasti za nekoliko meseci, jedan papirić, nije bitan, ništa neće promeniti. Ali ako svakome ispadne jedan papirić?

Ili ista situacija, iz mog (obrnutog) ugla, živim u trećoj kući od raskrsnice gde se nalazi kontejner, kad god krenem da bacim smeće, usput, kao po definiciji, pokupim bar neku kesu od chipsa, konzervu od soka/piva, kesu iz pekare. Jedna kesa, čak i da je ne uzmem, šta će se promeniti. Ali kada bi svi iz moje ulice tako uradili, onda bi prolaznici mozda primetili da je ulica potpuno čista, pa bi se bar neki uzdržali od bacanja.
 
Ja kao kupac razmišljam možda malo drugačije.
Ok, cilj je da se sve što je moguće zgura u smart phone. Legitimno. Npr. na letovanju sam, prođe dete sa koficom i polije telefon. Telefon crkne? Šta sad? Kako sad da plaćam? I da kupim nov telefon u GR, pitanje je da li bih mogao bez banke da podesim sve da radi.
Ne znam, ali meni se ovo uopšte ne sviđa kao jedina opcija. Kao jedna od opcija da, ali samo telefon ne.
 
Šta se podešava u app banke?
Moj primer skinem Mobi app , ulogujem se istim pinom kao i na starom telefonu, app je već povukla: stanje, dokumenta, ... sa cloud-a.

Dok kartice nestanu iz platnog sistema neke stvari će se promeniti. Mi ne znamo tačno koje.
 
Kako god, ali da budem osuđen na to da mi mogućnost plaćanja zavisi isključivo od jednog elektronskog uređaja koji svakog trenutka može nenadano da crkne, neka hvala.
 
Da li je IPS QR plaćanje isto kao uplata na račun trgovca i da li onda taj trgovac ima neke dodatne troškove kod takvog plaćanja?
 
Kako god, ali da budem osuđen na to da mi mogućnost plaćanja zavisi isključivo od jednog elektronskog uređaja koji svakog trenutka može nenadano da crkne, neka hvala.
Isto je kad ti ukradu kartice/novčanik, na letovanju. :confused: "Osuđen" si na pomoć prijatelja.
 
Cilj teme je eliminacija kartica i novčanika, sve se svodi na smartfon.
Kao što ne nosiš pisaću mašinu, ne šalješ pisma, ne vučeš foto-aparat sa sobom, itd...
Ako je to razlog zasto se zadrzati na smartfonu?
Ajmo svi da stavimo cip pod kozu i nema kartica, nema telefona...
 
^ kakva zamena teza..
Kupac je motivisan da koristi ovaj sistem samo ukoliko ima direktnu kompenzaciju ili svest o tome kako funkcioniše monetarni sistem ili ako prodavac ne nudi drugu opciju.
Kupac i ne treba da bude motivisan da koristi ovo valjda, po meni je sustina da ovo koriste trgovci kod kojih ne moze da se plati karticom, jer im se ne isplati da placaju proviziju karticnim organizacijama.
Npr pijaca - pitas primaju li kartice, oni kazu ne, ALI imamo mogucnost IPS placanja. Idealan primer.
 
Moze jedno pitanja sa aspekta kupca?
Sto bih ja u radnji koristio placanje preko IPS QR koda?
Lakse mi je da izvadim karticu iz novcanika i samo je provucem. Ovako treba da izvadim telefon, da se logujem u aplikaciju banke, skeniram QR kod, potvrdim placanje...Zasto bih to radio ako nemam nikakav benefit?
Ovo placanje na NIS pumpama je malo drugacije, udjes u app banke, ides na IPS Pokazi, uneses pin, i onda radnik skenira to sa bar kod skenerom, nakon toga u roku od par sekundi se dobije potvrda da je placanje uspesno i to je to.

znaci ako pripremis ranije QR kod - udjes u app, i samo pokazes kad dodjes na kasu, gotovo da nema razlike u placanju karticama i putem IPSa
 
Da li je IPS QR plaćanje isto kao uplata na račun trgovca i da li onda taj trgovac ima neke dodatne troškove kod takvog plaćanja?
Isto je, da. Pogodnost za trgovca je upravo činjenica da nema dodatnih troškova i novac leže momentalno na račun za razliku od kartičnog plaćanja
 
Moze jedno pitanja sa aspekta kupca?
Sto bih ja u radnji koristio placanje preko IPS QR koda? Lakse mi je da izvadim karticu iz novcanika i samo je provucem. Zasto bih to radio ako nemam nikakav benefit?
Za mene lično, glavni benefit je što se odmah skidaju pare. Ne čekam knjiženje rezervacija, ne kombinuju mi se rezervisana i raspoloživa sredstva prilikom plaćanja naloga za prenos pa nema potrebe da kalkulišem. Kada mi je stanje čisto raspoloživo, znam da sam toliko isplanirao da platim račune i neću bespotrebno da stvaram konfuziju u glavi.
Za trgovca je upravo činjenica da nema dodatnih troškova.
Zapravo, troškovi su minimalni pa za plaćanja do 600 dinara je 1 dinar, odnosno 2 dinara preko toga plus međubankarska naknada od 0,2% ako trgovac nije u istoj banci.
 
Sto bi na NIS pumpi uopste dolazio do radnika? Natocis gorivo i platis bez ulaska u ,,radnju'', bez cekanja u redu...Jedino ako ti treba racun :)
Jasan mi je interes malih radnji i to je skroz ok, takodje se slazem da bankama treba dati sto manje novca ali uvek ide ona prica sta imam ja od svega toga :)
 
  • Like
Reagovanja: uji
Ok onda ako neće da me motiviše NBS šta sprečava prodavca? Npr. uđem u neku radnju i napravim račun od 150k rsd i hoću da platim karticom. Ti kao prodavac znaš da na taj iznos imaš proviziju ka banci od 2.5% i moraš da im platiš 3750 dinara. I onda kažeš: Ako mi uplatite preko IPS-a mogu da Vam obezbedim dodatni popust od 2% i ja budem srećan pošto sam uštedeo 3000 a ti kao prodavac nemaš dodatne troškove a još ti i malo pretekne.
 
^
Znas koliko ce trgovca to da uradi? Jedan ili nijedan :D
Pre par godina je bio prosecan racun u radnji je 5.23 evra. Ali generalno skroz ok prica. Svi dobijaju.
 
Nazad
Vrh Dno