Šta je novo?

Koji distro probati?

Taj Gradio je u početku bio ok, onda je tip koji ga radi prs'o s' mozgom i sada je to jedno bloated ******.
Koristim Cmus, jeste CLI ali radi sve radnje :d
 
meni bas taj gradio radi brzo i dobro. probao sam par plejera ali svaki je stucao i povremeno prekidao... probacu bas i ovaj great little.
 
Radi on ok, nije to problem, doduše zadnji put sam ga probao pre više od 6 meseci sigurno, ali nema potrebe da koristi 300mb memorije, u principu ništa specijalno, uzima radio stanice odavde : http://www.radio-browser.info/gui/#/ i pušta na klik. Čim je ubacio bio gtk-webkit znao sam koliko je sati, pre toga nije uzimao više od 30mb rama, ***. ne mo'š ti od radio playera da praviš web browser, nije mu to trebalo uopšte, taj sajt odakle uzima radio stanice ima API i samo uzme json podatke i plasira info tj. pusti stanicu.
 
verujem ali dok radi ok ne diram ga :)
ram je najmanji problem :)
ali probacu svakako i ovaj pomenuti jer sam slab sa programima na linuxu...
 
Hm...pošto ću da instaliram Manjaro na jedan SSD a Windows mi je na drugom, kako da napravim particije prilikom instalacije? Windows mi ima jednu celu GPT particiju, nema EFI particije kao nekad kad je bio u MBR formatu. Da li će Manjaro da vidi WIndows ako boot particija bude na SSD-u sa Linuxom a ne na onom gde je Windows?
 
Odličan Gradio, sada probao.Mada ipak dosta troši , 260mb ram, to je mnogo za jednu takvu aplikaciju kad već imaš uključen browser gde možeš slušati muziku.

Vidim da i Cantata player ima podtršku za tune in radio pa pogledam preko njega, Cantata dakle bolji izbor na kraju.

Verovatno troši jer si na KDE pa dok učita pola gnome biblioteka... na Gnome je druga priča.
 
Hm...pošto ću da instaliram Manjaro na jedan SSD a Windows mi je na drugom, kako da napravim particije prilikom instalacije? Windows mi ima jednu celu GPT particiju, nema EFI particije kao nekad kad je bio u MBR formatu. Da li će Manjaro da vidi WIndows ako boot particija bude na SSD-u sa Linuxom a ne na onom gde je Windows?
Откуд EFI партиције у MBR харду? Ја користим стари хард који је MBR и нови који је GPT/EFI и лако се намести да све ради.
Линух ће да види сваки ОС било где да се налази, на било ком харду/партицији па и на УСБ флешки ако је убодена када се апдејтује груб. Ако се користи EFI онда је мање битно, све иде на ту партицију.
 
Откуд EFI партиције у MBR харду? Ја користим стари хард који је MBR и нови који је GPT/EFI и лако се намести да све ради.
Линух ће да види сваки ОС било где да се налази, на било ком харду/партицији па и на УСБ флешки ако је убодена када се апдејтује груб. Ако се користи EFI онда је мање битно, све иде на ту партицију.

Nije MBR hard, taze formatiran SSD. Loše si me razumeo, nekad sam imao MBR, kad sam experimentisao.

Anyway, instalirao sam Manjaro i imao gomilu zezancija. Nisam mogao da se konektujem na net, da pokrenem update, malo-malo pa nešto zamrzne - browser, desktop...užas. Nikakvih problema nisam imao sa live USB-a. Na kraju sam se iznervirao i ubacio Mint KDE umesto njega...i hvala Bogu, radi lepo za sada. Zamlaćivaću se sutra sa njim...
 
instalirao sam sad ovaj great little radio i samo ga vrti u menubaru i nikako da ga otvori i pokrene tako da se drzim svog gradia i ne diram vise nista :)
 
Moguće, probao neko OnlyOffice ?

To beše ona cloud office varijanta? Probao u Windowsu pre koji mesec, teško đubre.

Inače kada sam rekao Gradio mislio sam na ekstenziju ne onaj gtk program. Meni ne treba ništa više od tray ekstenzije koja pušta radio.
 
Nije MBR hard, taze formatiran SSD. Loše si me razumeo, nekad sam imao MBR, kad sam experimentisao.

Anyway, instalirao sam Manjaro i imao gomilu zezancija. Nisam mogao da se konektujem na net, da pokrenem update, malo-malo pa nešto zamrzne - browser, desktop...užas. Nikakvih problema nisam imao sa live USB-a. Na kraju sam se iznervirao i ubacio Mint KDE umesto njega...i hvala Bogu, radi lepo za sada. Zamlaćivaću se sutra sa njim...

Meni je wireless radio međutim ovo ostalo sam i ja imao. Manjaro KDE, raspadao se u radu. Ubuntu GNOME 17.04 klizi na ovom laptopu, kao da sam zamenio CPU. Mislio sam da Ubuntu 16.04 LTS radi dobro, a tamo se dešavalo da se tokom multitaskinga čeka da otvori file browser. Ovde sve trenutno, nebitno šta trči u pozadini. Srče memoriju ali radi ko zmaj. Jedino je touchpad malo vrljav što se akceleracije i preciznosti tiče.
 
Poslednja izmena:
Ja se navikao već na Manjaro. Skinuo sam da probam Manjaro Deepin 17.0.1 , deluje baš zanimljivo. Čisti Deepin ne bih instalirao i kada sam video da Manjaro ima verziju ovog okruženja rekoh da se poigram malo.

Da ga malo istestiram live pa bacim neki utisak.
 
Poslednja izmena:
Zar ne možeš iz njihovog repoa dovući Deepin?
 
Verovatno može ali ne volim to da radim ,dešavalo mi se ranije da pobrljavi nešto. Ovako mi sigurnije da probam.
Simpatičan DE. Ovako preko usb baš glatko radi. Na yt sam video njihov softver centar i odlično je urađen, najbolje od svih distribucija. Baš svaki manji detalj. U Manjaro verziji ga nema, Manjaro koristi svoj softver.
Neki miks Chrombooka, Mac OS X, Android. Ima od svega po malo. Mozda su malo preterali što se zahtevnost tiče, guta 1.6 gb bukvalno bez ičega otvorenog. To je ipak previše za moj ukus.
 
Poslednja izmena:
Постоји неколико дистрибуција са више ДЕ и обично нека од њих брља. Ако се једној верзији додају други ДЕ, мислим да је шанса бар 80% да то неће да ради добро а могуће да тотално забрља цео систем. Моје правило, једна инсталација, само оригинал ДЕ. За неки други иде друга инсталација па колико је потребно, толико ће партиција да буде. :)

Не знам како вам успева да вам Манџаро не ради, имам неколико инсталација на овом компу, пар на другом, пре пар дана сам на компу сестричине онако инсталирао да се нађе ... све различит хардвер и нигде проблема. Хм, можда понекад груб успе да се збуни, нарочито код додавања кернела али се то лако реши.
 
I meni čudno da Manjaro zeza , dosta ljudi imaju pozitivan utisak . Kde Manjaro kod mene lično najbolje radi od svih distribucija koje sam probao .Brz,lagan i teško bi se sada navikao na Gnome kojem fali baš mnogo opcija.
 
Ако ти значе ситна подешавања и на њих навикнеш, онда сваки други делује мазохистички. ;) Ја се и даље држим КДЕ Арчија мада је Манџаро ОК као алтернатива. Могуће је да се не слаже са неким хардвером, мада ја више сумњам на неки погрешан потез.
 
Svaki sistem ima sitna podešavanja, samo se ne nalaze baš sva u GUI kao kod KDE. Meni je mnogo više mazohistički podešavati sistem preko dijaloga, dugmića i sličnih kerefeka nego podešavati kroz shell.
 
Ма да, кад хоћеш да промениш величину прозора, лакше је да отвориш едитор, одеш у фолдер где је конфигурациони фајл (мораш и да знаш који) па онда пронађеш који су параметри за димензије па их само промениш ... за непуна 3-4 минута си решио проблем. ;) Уместо да мазохистички ухватиш неку страну или угао и повучеш где ти одговара.
 
Da je toliko teško nešto postići konfiguracionim fajlovima ili stajlšitovima, ne bi svaki sajt koristio CSS. Jednostavno nekome je to daleko lakše nego pomjerati, vući, drži ne daj.
 
Пајз, лакше је конфигурационим фајловима подесити тачну димензију када је потребно. Рецимо од како је кренула нова плазма, панели су чудних димензија, ја сам навикао 35 и 35 а сада буду нешто треће. Понекад из више покушаја вратим на 35, 35 а од скоро то променим у фајлу. Пример је онако одокативно наведен, постоје много бољи примери ... отвори gparted па повећај неку партицију за одређену величину и онда види колико и каквих команди ће да буде извршено. Ако их све знаш напамет, онда ништа.

Ако је ово GUI vs CLI, онда има много примера. Ако је само KDE vs остали, онда има других примера, да не кренем са погрешним. ;)
 
Što se KDE-a tiče, mislim da možeš uključiti prikaz veličine prozora u piselima, pomaže kad treba da ubodeš tačnu meru. Mada ako moraš postaviti prozor na tačno određeno mesto, upisivanje brojeva nema premca.

Nije problem ukucavati vrednosti u konfiguracioni fajl, problem je što nije organizovano kako treba, sve je razbacano. Mada nije katastrofa kao na Windowsu gde se ne zna ko pije a ko plaća u Windows folderu.
 
Treba omogućiti i CLI i GUI za sve, pa svako neka bira. Naravno, postaviti i neki dijalog za reset na default settings za apsolutno sve na sistemu. Naprimer, moja strina sedne za Manjaro xfce, i onako prostodušna kakvu je đavo stvorio, obriše i gornji i donji panel. Šta će ona tad, samo da sedne i plače. U toj situaciji sistem mora odmah da otvori dijalog i da ti ponudi opcije za postavljanje na default konfiguracije panela, kao što to radi kad instaliramo xfce i prvi put se ulogujemo. Ako hoćemo popularniji Linux, sve mora biti što jednostavnije i intuitivnije.
 
To zavisi od programera, ne možeš omogućiti CLI u programu koji je rađen od nule sa GUI-jem na umu. A takvih je mnogo i biće ih sve više i više sa navalom javascript programa tj. programa baziranih na Electron platformi. Ideja vodilja jeste bila da svaki program bude modularan, kao što su Unix programi bili. Baza je neka biblioteka, funkcionalnost je jako fokusirana, može raditi kao daemon/servis, preko toga cli frontend ili gui frontend. Ima još takvih programa li su svi projekti koji potiču iz 90-tih godina.

To oko brisanja, meni je katastrofa da KDE po defaultu drži panele otključane. Mislim da bi otključavanje i uopšte dodatne opcije sve trebalo sakriti na jedno mesto, u settings i da treba sudo password da bi se otključalo i menjalo. KDE filozofija mi baš zbog tog haosa smeta, sve je na izvolite i pretrpano. Uopšte opcije trebaju biti globalne a da svaka aplikacija može pristupiti subsetu tih opcija koje se nje tiču. Naravno tako treba sve raditi, pa i prečice sa tastature koje trebaju biti globalne, unifikovane i podložne promeni kako god korisnik želi.

Na redditu je jedan lik napravio super spisak u šta bi hteo da se Linux pretvori jednog dana. Iskreno ja bi još malo više ali i njegov spisak je zaista impresivan:

  • one interface toolkit (don't care which, if qt, gtk)
  • scriptability of interface components (want to change things in the interface on the fly)
  • everything in the network stack should be configurable by one utility (like openbsd's ifconfig)
  • DSL for firewalls like openbsd's pf
  • auto-versioned filesystems
  • sane caching defaults for systems over 8 Gb of RAM
  • a single partition tool that can do everything that fdisk / gparted / raid tools do
  • a single utility to change security properties of anything in the system
  • ability to disconnect graphical apps using a multiplexer like tmux/screen (vnc is good but not the ideal; I wanted to have a per application feature)
  • nix-like packaging systems
  • the ability to migrate one process to another host
  • process accounting with different outputs (database, files, external log server)
  • resource usage limitation (cpu, memory, disk, user, etc; this already exists, but would be nice to have a renice-like tool for that)
  • a file copy framework that could be used for downloads, rsync-like transfers, change of priority or job control, etc that could be maneuvered by command line and interface
  • a truly unified notification system, with introspection and logging of events like logging in, starting certain processes, disk events, etc.
  • a builtin (but initially disabled) smtp and imap mail system as easy to use as opensmtp
  • a builtin (but initially disabled) centralized directory system (like AD)
  • no ramdisks -- partitioning with everything that's needed in one large enough partition, and then booting up another with encrypted data
  • the ability to log in using proximity with cellphones
  • an easy-to-use backup and restore tool; I want to plug in two different disks and, if there's space, an image of one could be done in the other with maximum two clicks
  • unified and distributed (between computers) clipboard
  • unified and distributed bookmark management across apps
  • a bootloader that does not require configuration -- just presents a menu of what was probed
  • reversable kernel updates (this is closely related with the bootloader)
  • the possibility of booting a computer in usb mode (i.e., to serve as a usb hub to another computer, using a usb cable, like macs used to do)
  • a failproof (REAL failproof, like, you can invoke it using a key combination) display server that can be invoked it configuration fails, or with a boot manager menu option
  • complete possibility of using graphics in non-kernel mode -- if there's an equivalent of a VESA mode, be it -- for compatibility and reliability reasons. again, related with bootloader
  • transparent compression in filesystems
  • transparent encryption of directories in filesystems (this is related with the security tool)
  • configs should go in /home/user/.config. If necessary patch programs as much as possible for this to happen
  • unified documentation and unified documentation format. If necessary to pull from a wiki and update every hour, so be it
  • ability to easily migrate the configuration of one machine to another
  • tens of other things like this.

And the most important:
-fix most existing bugs before even starting this wishlist.

Naravno od ovoga nema ništa ali je fino uočio najveći broj manjkavosti Linux distribucija.
 
Poslednja izmena:
Mozes uz javascript pisati i CLI programe, tako da navala javascripta (prva node.js aplikacija je cli chat client) nema neke velike veze sa tim. Pogledaj recimo hyper terminal, bas sto je napisan koristeci electron framework omogucava laku konfiguraciju koristeci konfiguracioni fajl. Imas json fajl koji ti omogucava da sve podesis onako kako to valja. Valjda o tome govorimo?

Fora je da je vecini ljudi kojima je bitan izgled, uglavnom lakse vuci, razvlaciti, pomjerati nego kucati nesto tipa margin: 0 auto da bi postavili element u sredinu parent elementa. I na kraju krajeva kao i sve svodi se na to da su ljudi razliciti i da ovi kojima je recimo prirodno da kucaju i mijenjaju konfiguracioni fajl nikad nece biti jasni ovi kojima je lakse da to rade vizuelno. (I sam sam takav, ali ne smeta mi ni jedan ni drugi pristup)
 
Poslednja izmena:
Baš fino radi ovaj Vivaldi. Rekoh da probam umesto Firefox i odlično se pokazao.

Jedno pitanje , zna li neko kako da editujem swapiness i stavim ga na neku nisku vrednost . Menjao sam ranije na drugim distribucijama ali na Manjaro mi ne ide baš.

Kada ukucam cat /proc/sys/vm/swappiness piše mi 60 i mogu samo da ga privremeno promenim preko sysctl vm.swappiness=10 . Kada pokušam da editujem za stalno preko /etc/sysctl.d/99-sysctl.conf neće i izbacuje No such file or directory. To su uputstva sa arch wiki

Od ranije sam pravio tu swap particiju, nije da imam potrebu za njom.
 
Poslednja izmena:
Baš fino radi ovaj Vivaldi. Rekoh da probam umesto Firefox i odlično se pokazao.

Jedno pitanje , zna li neko kako da editujem swapiness i stavim ga na neku nisku vrednost . Menjao sam ranije na drugim distribucijama ali na Manjaro mi ne ide baš.

Kada ukucam cat /proc/sys/vm/swappiness piše mi 60 i mogu samo da ga privremeno promenim preko sysctl vm.swappiness=10 . Kada pokušam da editujem za stalno preko /etc/sysctl.d/99-sysctl.conf neće i izbacuje No such file or directory. To su uputstva sa arch wiki

Od ranije sam pravio tu swap particiju, nije da imam potrebu za njom.

Ovo je sa njihovog wikia
Note: From version 207 and 21x, systemd only applies settings from /etc/sysctl.d/*.conf and /usr/lib/sysctl.d/*.conf. If you had customized /etc/sysctl.conf, you need to rename it as /etc/sysctl.d/99-sysctl.conf. If you had e.g. /etc/sysctl.d/foo, you need to rename it to /etc/sysctl.d/foo.conf.
Dodas vm.swappiness=10 (mada moze i veci broj, ovo mu vise dodje kao serversko podesavanje) i vm.vfs_cache_pressure = 50 u vec postojeci fajl ili napravis novi.
 
Poslednja izmena:
Oni sada petljali nešto sa root u dolphin , probao sam pre neki dan i nisam mogao da pravim neki fajl zbog root pristupa.Nije mi dozvoljavalo

imam ovaj /etc/sysctl.d/ folder i u njemu imam samo neki fajl 50 max user... . Kako da kreiram sada taj fajl za swappiness ?
 
Nazad
Vrh Dno