- Učlanjen(a)
- 19.10.2007
- Poruke
- 2,297
- Poena
- 229
VESTACKA INTELIGENCIJA
u poslednjih 50-60 godina, nauka je napredovala toliko da se sa odredjenom sigurnoscu moze tvrditi da je mozak, glavni organ u telu coveka i mnogih zivotinja zapravo "masina" od mesa, kroz koju u svakom trenutku prolazi ekstremno veliki broj elektricnih impulsa. uporedo sa razvojem kompjuterskih tehnologija, nastala je i ideja da se taj organ zapravo moze "simulirati" te da se napravi entitet koji ce od drugih materijala obavljati istu ili slicnu funkciju.
sa nekog generalnog stanovista, proces vec tada biva izuzetno komplikovan, jer bi pretpostavljena masina morala da emulira sledece:
svest
slobodnu volju
instinkte
emocije (izvedeno iz toga i moral)
a glavna podela za programere bi isla po sledecem redosledu:
znanje
planiranje
percepcija
ucenje
komunikacija
mogucnost kretanja
sve to teoretski ukomponovano bi dovelo do stvaranja "Strong AI" - koncept koji se u krugovima naucnika smatra za vestacku inteligenciju koja je u svakom pogledu jednaka ili bolja od ljudi, u stanju da obavi sve sto moze i covek, i vise od toga.
OSNOVE:
Prezentovanje znanja -
trenutno najveci zadatak za razvoj AI-ja. sam pojam i informacije o pojmu, nacin na koji se sada u kompjuterima prezentuje objekat - nisu dovoljni. upotrebljiv AI bi morao da poznaje - predmete, njihove osobine, njivoe odnose sa drugim predmetima, situacije u kojima su ti predmeti za njegovu licnu percepciju bili, i povezivanje koncepta vremena sa predmetom.
ovaj problem pretstavlja zapravo problem u modelu - ljudima. kada neko cuje rec poput - tocak, u glavi se momentalno sastavlja slika automobilskog tocka, onog koji svakodnevno vidjate na ulicama, sa felnom i gumom.
AI bi, da bi simulirao ljude, morao isto to da uradi u glavi, ali za sada program moze jedino da mu dozvoli da zamisli listu svih njemu poznatih tockova u bazi, bez konkretnog odgovora na to sta je tu TRUE ili FALSE. naravno - random algoritam nije resenje, jer bi takav AI bio podlozan izuzetno velikim greskama.
Apstraktnost je takodje problem, i ne moze se pretstaviti algoritmom. nijedan objekat ili radnja nemaju TRUE ili FALSE vrednost kada je covek u pitanju.
jos jedan od velikih problema znanja je sto je covek izgleda i dalje ispred masine. teorija kaze da mi zapravo znamo svaki detalj od svog rodjenja, samo je problem sto "hard disk" nije bas tako lako pristupacan.
mozak kada nesto pretvori u "dugorocnu memoriju" to onda ide u obliku elektricnog signala u hipopotamus, koji onda "frkne" to negde u mozak da stoji (kruzi zapravo u obliku elektricnog impulsa) . i takvih "sektora" je nebrojeno, neuporedivo sa danashnjim hard diskovima kolko god oni veliki bili.
podsvesno znanje kao najveci problem - kolko puta ste videli cicu na fejsbuku i rekli - "ovo je fejk profil 100%" - kako zasto na osnovu cega ? to je zapravo podsvesno simbolicno znanje, koje tek treba da se programira, da se emulira takav sistem, jer je to zapravo poredjenje velikog broja slicnih instanci u mozgu, koje opet nemaju 0 ili 1 kao konacnu vrednost, vec najverovatnije procentualno.
Planiranje -
napravis AI, po svim ostalim stavkama, i sta ? ok, bude svestan i kaze - ja postojim. i sta onda ?
danashnji kompjuter postoji sam sa sobom - on ima instrukcije, i izvrsava ih dok ih ne izvrsi. AI bi postojao u svetu gde on nije jedini entitet, i ukoliko taj svet u procesu izvrsavanja instrukcija postane drugaciji, on mora da rezonuje i da promeni sopstvene instrukcije shodno promeni koja se desila u spoljnom svetu.
postoji veliki broj algoritama koji simuliraju ovakvo rezonovanje:
http://en.wikipedia.org/wiki/Swarm_intelligence
Ucenje -
Postoje dve vrste ucenja, jedno bez spoljnog uticaja, i ucenje kroz podrsku. prvo zahteva da algoritmi uzimaju za primere input i rezlutat output-a, i analizu rezultata, i onda na osnovu toga da izvlaci zakljucak kakva vrsta inputa valja, i kako se ubuduce ophoditi sa tim rezultatima.
ucenje masine sa uticajem na nju u psiholoskom smislu - nagradjivanje za kvalitetan rezultat i kaznjavanje za los rezultat pretpostavljaju emotivni sklop i razumevanje koncepta dobrog i loseg, te se ta grana ucenja mora uklopiti sa drugim granama razvoja AI.
Kretanje -
Robotika je od samog starta usko povezana sa AI-jem. trenutno najpokretniji robot je Hondin Asimo, a imamo i teretnjake robote koji u avganistanima amerikancima nose zapregu (ona mazga sto rikce na cetiri noge). implementacija tela, odnosno kretanja i samog koncepta robotike takodje treba usko da bude povezana sa ostalim granama, gde se za indirektno unapredjivanje radnje jednog AI-ja u pogledu kretanja pretpostavlja sve do sad ispisano

Percepcija -
Ova grana razvoja AI-ja napreduje sa najvecim uspehom, shodno razvoju tehnologija - u pitanju su senzori, nalik na ljudska cula. Oci - kamere, zvuk - mikrofon, i tako dalje. za sada vec postoje algoritmi za obradu perceptivih podataka, u smislu prepoznavanja lica i zvukova
Sabiranje svih ovih grana, pretstavlja kako je receno Strong AI. pretpostavka je da bi jedan AI bio funkcionalan, da bi morao da ima zaista nesto nalik na vestacki mozak, kako bi sve to moglo biti "spakovano".
mnogo je nacina na koji se pristupa ovoj temi, te cemo ih preskociti za sada, a buducnost je manje vise stvar koju smo vec videli u masti pisaca, rezisera i ostalih umetnika.
zapravo, najvece pitanje je ono koje smo imali da vidimo u takvim delima poput - Battlestar Galactica, Terminator i slicnima - da li masina moze u jednom trenutku da postane samosvesna, socijalno interaktivna, pa eventualno i da predje preko ljudi ? Ukoliko bi masina zaista pregurala taj nivo, zapravo precicom u odnosu na put koji su ljudi imali u svom razvoju, da li ce ona automatski da shvati kolika smo mi steta (a jesmo) i da odluci da nas se resi ?
