Šta je novo?

Grejanje na pelet

Ne na svakom, vec samo na onim radijatorima u prostoriji u kojoj ce ti se nalaziti termostat. Termostat za kotlove na pelet je obavezan, jedino ako neces ''juriti'' temperaturu vode ili ambijentalnu temperaturu. Termostati su uglavnom bezicni, tako da ga mozes premestati iz prostorije u prostoriju. Pogledaj na internetu kolika je temperatura svakog podeoka na termo glavama, s tim sto tamo gde ne planiras grejanje prostorija termo glava ce biti podesena na zvezdicu, znaci cak nece biti ni na 1.
Termostat ces koristiti u kombinaciji sa termo glavama.

Dobro, da čisto znaš. Grejanje ide prvo kod mojih u susturenu pa kod mene.

Kod njih glave mogu da se podešavaju a kod mene da budu otvorene na max?
 
Dobro, da čisto znaš. Grejanje ide prvo kod mojih u susturenu pa kod mene.

Kod njih glave mogu da se podešavaju a kod mene da budu otvorene na max?
Ako ce kod tebe da bude termostat, onda da. Primera radi termostat je kod vecine u dnevnoj sobi i tu su glave otvorene na maksimumu, u ostalim prostorijama po zelji.
Veoma je bitno da ti se pumpa pali na nizoj temperaturi primera radi 45-47c kako bi voda pocela ranije da cirkulise, pa samim tim i da ranije zagreva prizemlje.
Doduse ti imas panelne radijatore, tj. manju kolicinu vode nego ja, pa ti se pumpa moze paliti i na temperaturama iznad 50c sto i preporucuju proizvodjaci.
Ovaj termostat se cesto koristi
 
Poslednja izmena:
Ako imas termostat, termoglave ti ne trebaju i obratno, ako imas termoglave, termostat ti ne treba. Kod mene od 13 radijatora, 4 imaju termoglave. Pored toga imam i termostat. Svi radijstori otvoreni skroz i T se regulise preko termostata. Ne svidja mi se kako funkcionise. Dignes T na termostatu na 24, on stigne do 24 i iskljuci kotao, dok ga opet pokrene, radijstori su hladni i na 23.8C imas utisak da je hladno u kuci. Posto inace ne zivim neko vreme u toj kuci, zimus sam imao priliku da budem 2 meseca oa sam eksperimentisao. Uspeo da podes T vode ka radijatorima na 43C, T u kuci po termostatu 21.5, ali imam osecaj kaonda je toplije nego na onih 23.8 kad prestane da greje. Iz tog razloga forsira pricu o cetvorokolrakom elektronskom ventilu. Grejaces se na manjoj T sobe, ali ces imati utisak topline.
 
Ako imas termostat, termoglave ti ne trebaju i obratno, ako imas termoglave, termostat ti ne treba. Kod mene od 13 radijatora, 4 imaju termoglave. Pored toga imam i termostat. Svi radijstori otvoreni skroz i T se regulise preko termostata. Ne svidja mi se kako funkcionise. Dignes T na termostatu na 24, on stigne do 24 i iskljuci kotao, dok ga opet pokrene, radijstori su hladni i na 23.8C imas utisak da je hladno u kuci. Posto inace ne zivim neko vreme u toj kuci, zimus sam imao priliku da budem 2 meseca oa sam eksperimentisao. Uspeo da podes T vode ka radijatorima na 43C, T u kuci po termostatu 21.5, ali imam osecaj kaonda je toplije nego na onih 23.8 kad prestane da greje. Iz tog razloga forsira pricu o cetvorokolrakom elektronskom ventilu. Grejaces se na manjoj T sobe, ali ces imati utisak topline.
Nema osecaja hladnoce kad radi u modulaciji jer se kotao ne gasi vec radi non stop e za to mu trebaju termo glave da bude konstantna temperatura u sobama, a kad su topliji dani iskljucuje se modulacija i nema osecaja zahladjivanja, a ako ga ima smanji se histereza.
 
Bas iz ovog razloga meni termostat sluzi samo za paljenje i gasenje kotla u odredjeno vreme. Na svim radijatorima osim u wc-u i hodnicima imam termoglave. U svakoj je podeseno po zelji, uglavnom 22-23 stepeni. S obzirom da u kuci uvek ima nekog, uglavnom kotao radi od 6 do 22, pricam za veci deo zime kad je temp oko 0. Kada je pocetak sezone palim i gasim, npr ujutru pustim 4 sati i uvece tako. Temperaturu vode kao sto sam reko, podesim sve zavisi od spoljne, nekad 40 nekad 46 nema pravila i bas zbog toga u kuci je uvek toplo za razliku od rada sa termostatom koji bezveze hladi kucu dok se upali i zagreje ponovo.
 
Rad u modulaciji i jeste predvidjen za hladnije dane, kada bi se kotao palio vise od 5-6 puta, jer bi bez modulacije bile velike oscilacije u temperaturi a ako bi se smanjio histerezis onda bi se kotao palio i gasio vise od 10-15 puta u toku dana. Treba pre svega upoznati svoj sistem, nije isto grejanje sa 150 l i 300 l vode, u decembru i u martu, sa ili bez bafera i dr. Naravno da se moze podesiti da kotao umesto da ''juri'' sobnu temperaturu uz pomoc termostata, da ''juri'' temperaturu vode, ali i tada su cesta paljenja kotla kada su hladni dani. Kod mene modulacija uz pomoc termostata i termoglava funkcionise bez greske, posto sam sam podesio kotao i izmenio sve, od trajanja ciklusa, do kolicine doziranja, brzine ventilatora, naravno uz proracun snage svake brzine, a ujedno vodio racuna i o temperaturi odzaka kako ne bih ima tu velike gubitke. U zavisnosti od kvaliteta izrade kotla, ovi kotlovi mogu raditi i na temperaturama nizim od 50c bez bojazni od korozije.
 
Pa da, termoglave odlicno regulisu temperaturu u prostoriji ali da bi to imalo smisla, kotao mora stalno da radi... Sto nema logike...
Ipak je potrebno mnogo rucnog podesavanja, zavrtanja, odvrtanja i drndanja termometra...
Kako ja regulisem: tamo gde je termostat, termoglave moraju da budu na visoj temperaturi od termostata... U ostalim prostorijama termoglave podesene na zeljenu temperaturu. Kada uvece prenesem termostat u spavacu sobu (mora zbog bebe da bude toplo), u dnevnoj gde je prethodno bio termostat, termoglave se stavljaju na zeljenu temperaturu (nizu nego dok je bio termostat u sobi).
Ali problem je ako je nekom u dnevnoj vruce (dnevna soba je najtoplija i najvise drzi toplotu/najbrze se zagreva) i stavi termostat na 22c i kotao ce se ugasiti na 22c koji se brzo dostignu, dok spavace sobe/sotatak kuce ne stignu ni do 20c u tom slucaju... Onda nista od automatizma, mora da se termostat dize na 25c npr, i da se termostati, njih 5, zavrcu...

Mozda ja gresim negde, ali trenutno ne vidim kako bih optimizovao potrosnju i podesio automatski temp u svim prostorijama a da ne mora da se nonstop drndaju termostat i ventili
 
Gresis u samom pocetku. Kotao manje trosi kako duze radi, samo regulises temp termoglavama. Pricam o danima kada je grejanje potrebno po ceo dan, ne o pocetku sezone kad je 15 stepeni napolje i radijatori maltene stoje zatvoreni tokom celog dana. Probao sam i jedno i drugo, potrasnja je ili bila veca ili ista kada je radio po termostatu a u kuci osetno hladnije zbog stalnog gasenja i paljenja.
 
Tako je, kotao najvise potrosi dok ne dostigne stabilnu radnu temperaturu, znaci od trenutka paljenja pa do nekih 50-55c, dok kad radi non stop, odnosno kada je u modulaciji u 1. brzini u mom slucaju trosi 1.7-1.8 kg po satu
 
Aham... Znaci kotao bi trebao da radi ceo dan prakticno (od ujutru do uvece)? Pa ima i to logike... Kada postigne odredjenu temperaturu, i radijatori se zatvore, vise nema velikog gubljenja energije tj voda zadrzava neku temperaturu u sistemu i vrlo malo je potrebno za dogrevanje vode...
 
Aham... Znaci kotao bi trebao da radi ceo dan prakticno (od ujutru do uvece)? Pa ima i to logike... Kada postigne odredjenu temperaturu, i radijatori se zatvore, vise nema velikog gubljenja energije tj voda zadrzava neku temperaturu u sistemu i vrlo malo je potrebno za dogrevanje vode...
Da, iskljuci se standby na kotlu i kad bude blizu zadate temperature ulazi u modulaciju, spusta brzinu samim tim i potrosnju, i odrzava temperaturu vode u kotlu koja je dovoljna da se postigne zadata temp na termostatu. Na taj nacin kotao radi non-stop i minimalno trosi, sve dok se ne ugasi, a uz pomoc termoglava odrzavas temperaturu u prostorijama.
 
Zanima me još nešto.

Kod mene su aluminijumski radijatori na spratu a iznad mene i ispod su panelski. Pošto će termostat biti kod mene, da li da se i ja prebacim na panelske radijatore?
 
Zanima me još nešto.

Kod mene su aluminijumski radijatori na spratu a iznad mene i ispod su panelski. Pošto će termostat biti kod mene, da li da se i ja prebacim na panelske radijatore?
Panelni radijatori su najmanje kvalitetni u smislu da od svih radijatora najkrace zadrzavaju toplotu, a tome u prilog govori njihova cena. Oni su se najbolje pokazali za niskotemperaturno grejanje u kombinaciji sa podnim, kada je izvor grejanja toplotna pumpa. Takodje aluminijumski su manje podlozni koroziji u odnosu na panelne-celicni lim, zatim uvek postoji mogucnost za njihovo ''prosirenje''-dodavanje dodatnih clanaka sto nije moguce kod panelnih. Njihova jedina mana u odnosu na panelne je cena, posto je aluminijum daleko skuplji od celicnog lima.
 
Koji pelet uzeti.

Na mom području sam ograničen.

KMD pelet Grabovica.

Novi Pazar Numanović.

Sudex Žagubica.


Na druge proizvodjače ne mogu da računam.
 
kako se krecu cene peleta sad?
 
Ja sam kupio pre 7 dana bosanski iz Rogačice, ima na stovarištu u Užicu, odličan pelet, 31500 tona, Crown Forest 32000 iz Prilika kod Ivanjice, to su cene sada
 
U Nišu sam zvao 3-4 stovarišta i kod svih je najjeftiniji 35.000 za tonu .
Ako je neko u Nišu našao jeftinije, neka javi.
 
Ja sam na kraju uzeo Homolje Žagubica po ceni 33500. Videćemo na kraju kad krene sezona kakav je.
 
Otac nasao 35k boljevacki, 34k numanovic. Ja sam mislio da je pala cena ispod 30k, zato sam i pitao, ali izgleda da nije...
 
Nema sanse da padne sad, poceo avgust. Moze samo skuplje da bude.
 
Ne sećam se da li sam već pitao ovde, treba mi savet od iskusnijih. Uveden je pelet pre 2 godine. Kotao je u kotlarnici na prizemlju. Pre njega je bio kotao na drva. Majstori su da bih na spratu uveo centralno izveli dve linije, jednu sa desne strane koja vodu sprovodi u kupatilo i dnevnu sobu, a druga leva linija šalje toplu vodu u radijatore u dečijoj i spavaćoj sobi. E sad, problem je sledeći. Radijatori na levom kraku nikada nisu vrući celom površinom, već samo po vrhu, dok je po dnu hladno. Ozračio sam ih, proverili pumpu i deluje sve ok, ali rešenja nema. Pade mi napamet, jer ima puno radijatora na prizemlju i prvom spratu da na levom kraku ugradim još jednu pumpu za vodu koja će malo jače pogurati. Dakle postojala bi ta glavna pumpa i još jedna na početku levog kraka. Da li one mogu da rade u isto vreme bez problema? Na šta da obratim paznju? Mogu i slike da postavim da bude jasnije. Hvala unapred.
 
Jesi li podesavao radijatore na onim dole zavrtnjima? Verovatno, kao i kod mene nema snage sve da izgura, pa moram pumpu da ubacim. Najbolje je da ti sve pumpe budu iste
 
Radijatori su odrvnuti na maksimum...
 
Ne sećam se da li sam već pitao ovde, treba mi savet od iskusnijih. Uveden je pelet pre 2 godine. Kotao je u kotlarnici na prizemlju. Pre njega je bio kotao na drva. Majstori su da bih na spratu uveo centralno izveli dve linije, jednu sa desne strane koja vodu sprovodi u kupatilo i dnevnu sobu, a druga leva linija šalje toplu vodu u radijatore u dečijoj i spavaćoj sobi. E sad, problem je sledeći. Radijatori na levom kraku nikada nisu vrući celom površinom, već samo po vrhu, dok je po dnu hladno. Ozračio sam ih, proverili pumpu i deluje sve ok, ali rešenja nema. Pade mi napamet, jer ima puno radijatora na prizemlju i prvom spratu da na levom kraku ugradim još jednu pumpu za vodu koja će malo jače pogurati. Dakle postojala bi ta glavna pumpa i još jedna na početku levog kraka. Da li one mogu da rade u isto vreme bez problema? Na šta da obratim paznju? Mogu i slike da postavim da bude jasnije. Hvala unapred.

Da li su ti radijatori na levom kraku vruci u dnu gde je donji ventil ? Da li je povratna cev vruca kod njih ?
Mozda je samo potrebno malo bolje izbalansirati radijatore. Vidi da li u pumpi ima vazduha, i ukljuci je na vecu brzinu radi probe.
 
Da li su ti radijatori na levom kraku vruci u dnu gde je donji ventil ? Da li je povratna cev vruca kod njih ?
Mozda je samo potrebno malo bolje izbalansirati radijatore. Vidi da li u pumpi ima vazduha, i ukljuci je na vecu brzinu radi probe.
Pumpa radi na maksimalnoj brzini, i ovaj bliži je 80% površine svoje vruć, a ovaj dalji i najveći, oko 50%..
 
Ako je povratna cev iz radijatora mlaka ili vruca zavisi od temperature u sistemu onda ti ostalje balansiranje sistema. Vidim da si napisao da su svi odvrnuti na max, kreni od najblizih kotlu i od sprata na desnoj grani da gusis protok na tim radijatorima, trebalo bi da bude bolje.
 
Procitaj ti to malo bolje. Legionela je otporna na visoke temperature. Kad sam se informisao za topotne pumpe i bojlere, svaka je imala program koji jednom dnevno na minimum sat vremena podize temperaturu vode u bojleru preko 60°C, neke pumpe mogu to samostalno da rade, a neke imaju dodatne elektricne grejace za tu svrhu. Svako neka radi kako misli da treba, moje je bilo da upozorim na potencijalnu opasnost.
Jednom u dve nedelje 55°C je dovoljno da ubije legionelu. To svaka moderna pumpa može da izgura BEZ greječa do -15°C a bolje i do -20°C. Sa druge strane sve se to lako reši sa jeftinim programibilnim relejom povezanim na red sa grejačem u bojleru. Pa ako pumpa "omaši" grejač uskoči.
 
Nazad
Vrh Dno