Šta je novo?

Galaksija

Kolika je šansa da je kupac iz Yandex muzeja? Neki od vas možda imaju direktnije kontakte sa njima pa bi se dalo proveriti. 😊

Video sam aukciju. Iako nisam bio zainteresovan za kupovinu, interesovalo bi me da saznam malo više o mašini. Da li je stvarno Galaksija i koje modove ima.
 
Teško je reći, dok se ne dobije info od samog kupca.
Čuo sam i ja da neki Rusi u Beogradu, kupuju retro mašine i ne pitaju za cenu, ali ovaj čovek je registrovan još od 2012-e, tako da nisam baš siguran da je to slučaj.
 
Ne bih rekao da ovo ima veze sa Galaksijom Plus, mada ne mogu potpuno sigurno da tvrdim. Tu kao da je ugrađen i neki dodatni hardver koji nije neko od standardnih proširenja. Ili je, manje verovatno, Galaksija ugrađena u kutiju od nečeg drugog. Šteta što nema nijedne slike unutrašnjosti.
 
Galaksija je ugrađivana u šta god se je stiglo pošto blueprint objavljen u Računarima sredinom 80ih nije uključivao i kućište tj oplatu. To se i danas isto tako može samosastaviti jer je izvorno public domain osim ako Voja nije nešto patentirao kao legacy ali čisto sumnjam.

 
Šta da ti kažem, nisi jedini ko je pomislio da je ovo Galaksija, prodavac je verovatno znao da nije, ali je sigurno znao dovoljno o Galaksiji, da postupi kao pravi guru za marketing, gde je misterija postala prednost i najbolji način da zagolica maštu nas ljubitelja.
Sad kad bolje razmislim, ni jedno slovo u onom oskudnom tekstu opisa nije slučajno, već vrlo brižljivo sročeno, uključujući i onaj izraz Galaxia, sa x, što mi je na prvu izazvalo neke nedoumice i pomisao da je prodavac napadno hteo da ostavi utisak nekog ko se ne razume u materiju, iako se, gle čuda dobro razume čak i u keyboard layout Galaksije.
Odatle i ono "stara tastatura", nedostatak slika iznutra, jednostavno pokrio je sve mogućnosti i zaštitio sebe.
Lično moram da priznam, da je mene ipak od učešća najviše odbila cena koja je otišla nerealno visoko, ali i još jedna potvrda starog pravila da ne uzimam mačku u džaku i da se držim onog, neispitano=neispravno.
Hvala ti na ovim detaljima, nisam siguran šta bi mogao da uradiš sa ovim terminalom, ja bih možda iz inata baš tu ugradio pravu Galaksiju, plus tonski doatatak, jer sumnjam da originalni uređaj, čak i restauriran previše vredi.
Sve u svemu, osim prodavca, znam da će i gospodin koji se nadmetao sa tobom do poslednjeg časa, sada imati osmeh na licu, tebi svaka čast na hrabrosti i entuzijazmu, ali ne savetujem ovakvu avanturu ponovo, ima i lakših i povoljnijih načina da dođeš do Galaksije.
 
Jedna od mogućnosti je i da se sa štampane ploče i iz šume žica rekonstruiše šema, a možda i da se očita EPROM kojj je verovatno ispod izolir trake. Onda će neko možda, ne nužno mi, jednog dana moći da pogodi šta je to i čemu je služilo. Takođe, možda postoji neko kome nešto znači naziv "MET 7", koji je, ako sam dobro video, odštampan na kutiji.

Meni ne izgleda kao nekakav hobi uređaj, mada verovatno nije bilo ni nešto previše bitno. Sa obzirom na boju kućišta, možda je zaista bilo nešto vojno.
 
Poslednja izmena:
Možda ne bi bilo loše da nastavimo diskusiju o ovoj mašini u posebnoj temi? Da ne offtopikujemo u temi o Galaksiji. Onda možemo da na miru pokušamo da analiziramo čemu služi.

@tolstiakov Nekako mi je žao da vidim da nisi dobio to što si očekivao za te pare. Kad bi bar identifikovali šta je i čemu služi, možda investicija i ne ispadne tako loša. Ako ništa drugo, možeš je iskoristiti za delove. Ali ekonomska računica je tu slaba.
 
Da malo osvežimo ovu temu sa jednom novom igrom.
Odavno sam imao želju da napravim nešto za Galaksiju i evo sada da predstavim jednu finu arkadu inspirisanu poznatim hitom Flappy bird.
Igra Ptica je urađena u mašincu i svesno je pravljena tako da bude jednostavna, brza i igriva, kao i da radi praktično na svakoj Galaksiji.
Isprobao sam na mojoj fpga Galaksiji, kao i na nekoliko emulatora i radila je svuda, čak i na Galaksiji Plus.
Ko želi može da proba i na pravom hardveru, jer tamo još nisam testirao.
Igru sam pravio sa svojim starim prijateljem, a konsultovali smo i AI oko nekih optimizacija, mada smo glavnu inspiraciju imali u mašinskim rutinama Voje Antonića i njegovim fenomenalnom programiranim igrama Jumping Jack i Galaktički Rat, čiji sam veliki fan.
U planu je bar još jedna igra, ali otom potom.
Ovde je link, download je besplatan, ako bude nekih bagova ili pitanja, javite:
 
Na Fifan Galaksiji radi bez problema. Odlična je igra!
Hvala puno za test na pravom hardveru, drago mi je da ti se sviđa.
Igra radi na punih 50 fps-a, jer je akcija jednostavna, a potrudili smo se i oko balansa težine, tako da ima onaj another go efekat. 🙂
Ujedno želim da se zahvalim autoru GALe emulatora, što je uvrstio igru u izbor na svojoj web stranici:
Ono što me posebno raduje, da naša druga igra dobro napreduje i nadam se da ćemo uspeti da je završimo u narednim nedeljama ili makar do kraja godine, zavisno od slobodnog vremena.
Za sada neka ostane kao iznenađenje, više detalja uskoro...
 
Drago mi je da radi i na G40, uvek sam bio za to da se kompatibilnost softvera očuva za sve Galaksije.
U međuvremenu sam krenuo i da detaljnije istražujem Galaksiju Plus o kojoj nema ni blizu toliko dostupnih informacija kao o originalu.
Pročitao sam skoro sve što sam našao po internet arhivama, a najveću pažnju mi je privukao ROM D, o kome postoji tekst u januarskom broju Sveta Kompjutera iz 1988-e, ali do dana današnjeg nigde nisam uspao da nađem ovaj ROM, dumpovan u bin fajl ili neki pogodan format za emulatore.
Kolega Ferenc je pre nekoliko godina krenuo sa rekonstrukcijom ovog ROM-a, u kome se za sada nalazi samo Vojin Monitor program, sa par dodatnih komandi.
Drugi ROM D koji sam uspeo da nađem je veoma misteriozan i nosi oznaku ROM4, a našao sam ga u svojoj arhivi i najverovatnije potiče iz Tomažovog GalaxyWin emulatora. Posle kraće analize, utvrdio sam da takođe sadrži isti Monitor program i nešto izmenjenu rutinu za komande QLoad i QSave, koje su namenjene bržem radu sa kasetofonom. Ostale naredbe iz originalnog ROM D, pomenute u članku iz SK, nisam primetio.
ROM D je očigledno stvaran, ali ništa više od ovoga ne znam o njemu.
Ako neko zna više informacija ili ima Galaksiju Plus sa ovim ROM-om, bilo bi veoma značajno da ga prebacimo u digitalni format i sačuvamo od zaborava.
 
Bilo bi dobro da je ROM D sačuvan, kao, uostalom, i sve drugo što ima veze sa Galaksijom, jer je toga ionako veoma malo. Međutim, ROM D je zapravo jednim delom bila samo kolekcija onoga što je već pre toga negde objavljeno. Na primer, podrška za binarne brojeve je prethodno objavljena u Svetu Kompjutera (autor je Vojislav Mihajlović), a različite implementacije alfanumeričkih funkcija i komandi (LEN, LEFT$, RIGHT$, MID$) su objavljene od dva autora (Vojislav Mihajlović i Zoran Savić). Naredbe za crtanje kruga i elipse su bile predviđene još za ROM C, ali su izostavljene zbog nedostatka mesta, a malo kome će nedostajati jer su dosta spore. Monitor program je, kao što svi dobro znamo, objavljen davno pre ROM-a D. Ostalo su uglavnom manje bitne stvari koje, ako neko baš želi, nije teško reimplementirati.
 
Nazad
Vrh Dno