Evo grafička komparacijia osnovnih indikatora prošle i ove krize. Možda nekom pomogne da lakše sagleda u kojoj fazi se trenutno nalazimo.
Na prvom grafu je prikaz kretanja kamatne stope FED i inflacije tokom kriznog perioda (2004-2009). Ono što bih posebno izdvojio su dva inflatorna pika. Prvi 4,7% u septembru 2005.g. dok je FED podizao kamatnu stopu radi suzbijanja inflacije i drugi 5.6% u julu 2008.g. Uspon ka ovom recidivnom piku inflacije započet je istog meseca kada je FED počeo da spušta kamatnu stopu sa 5.25% nakon 13 meseci, tačnije u septembru 2007.g.
Ako se fokusiramo na period neposredno pre kraha tržišta u novembru 2007.g. uočljivo je da je on počeo 3 meseca nakon što je FED krenuo sa smanjenjem kamate sa avgustovskih 5,25%. Ono što je ključno za ovaj period je porast stope nezaposlenosti. Naime, kao što se vidi na grafu iznad, stopa nezaposlenosti se sa januarskih 4,6% u 2007.g. do decembra 2008.g. popela na 6.7%. Nezaposlenost je pik od 10,2% dosegla u decembru 2009.g. Visoka stopa nezaposlenosti na posledku je oborila inflaciju. Međutim, ispostavilo se da je ekonomska šteta predugog perioda visokih kamatnih stopa ipak bila prevelika tj. izazvala je krah stambenog tržišta.
Upoređivanjem podataka iz grafikona prošle krize sa grafom ove, nadolazeće krize, sportskim žargonom rečeno, u trci na 100 metara trenutno smo, otprilike, između dvadesetog i tridesetog metra ekonomske krize, komparativno posmatrano u odnosu na krizu 2007/09, pošto se inflacija još nije ni spustila ispod kamatne stope FED. Grafikon ispod (nedostaju podaci inflacije i štednje, objava, 14. marta. i krajem marta).
Meni je u ovom kriznom ciklusu posebno zanimljiv nizak nivo štednje jer bi mogao, uz porast stope nezaposlenosti i uporno visoku inflaciju u dužem period, izazvati novi slom stambenog tržišta. Pravilo je da pred krizu štednja raste usled straha od otkaza i nemogućnosti izmirenja dugova, obično zbog toga što nakon 90 dana zajmodavci počinju preduzimanje zakonskih mera radi naplate hipoteka. Štednjom se stvara padobran za prelazni period do pronalaženja novog posla. Štednja je u junu 2022 godine bila na 2,7% što je nivo niži nego za vreme hipo krize. Trenutno je usled pada inflacije štednja počela rasti, ali ako inflacija ostane na nivoima iznad 5%, samim tim i kamata FED u dužem vremenskom periodu (hipo-krediti iznad 6%) pitanje je koliko amera će moći da odvoji sredstva za crne dane. Odnosno, kada politika FED poveća uticaj na nezaposlenost, bez posla i ušteđevine mnoge hipoteke mogle bi se brzo naći pod vodom (panična rasprodaja, nedostatak kupaca, padajuće cene, kolaps građevinskih investitora i hipotekarnih finansijskih institucija) Ovo je potencionalna mina, ali se može izbeći. U svakom slučaju treba je imati u vidu.
Ako se osvrnemo na kretanje tršita tokom kog je FED od 30.06.2004.g. počeo da podiže kamatnu stopu, dok je kamata rasla rastao je i Đihan. U početku su bile česte oscilacije mesečnih sveća jedan do dva meseca u plusu potom isto u minusu. Kako se kamata primicala gornjoj, očekivanoj, stopi od 5,25% tako se rast Đihana ubrzavao. Tokom 15 meseci kamatne stagnacije na nivou od 5,25% desio se najveći porast Đihana, jer je raslo verovanje da je dublja recesija izbegnuta. Kada je FED konačno 18.09.2007.g. prvi put spustio kamatnu stopu, nakon dva meseca, Đihan se sa ATH sunovratio u ambis.
Samim tim, u ovoj fazi još jedan ciklus rasta sasvim je moguć, a potom može doći i do potopa ako FED opet ubrlja (kao uostalom i svaki put do sada).
Neko moje očekivanje (tačnije, nadanje) je da će ova situacija oko SVIB i SI pogurati BTC do 100MA na 1M grafu (da konačno dočekam ulaz) a potom bi mogao uslediti još jedan ciklus rasta pre potopa (ekonomski pokazatelji nisu tako loši, za sada, broj bankrota je relativno nizak, kao i bankarska rezervisanja za kreditne gubitke). Ukoliko situacija oko SVIB i SI postane zaista ružna mogli bi i do 200MA na 1M, ali se nadam da ćemo taj scenario izbeći, za sada.
Bilo kakvu dugoročniju procenu dodatno remeti složena geopolitička situacija koja svakog časa može da se drastično pogorša.
Nije vreme za paniku, ovo je samo uvertira i šetnja kroz diznilend u odnosu na ono šta se dešavalo 2007/09 (da se ne ponavljam). Do te faze ima još vremena.
Referentni izvori podataka za grafove:
https://www.investing.com/economic-calendar/interest-rate-decision-168
https://www.investing.com/economic-calendar/cpi-733
https://www.investing.com/economic-calendar/unemployment-rate-300
https://fred.stlouisfed.org/series/PSAVERT
Pošto se iz primera SIVB i SI vidi kolika je međusobna isprepletenost kripta i realnog ekonomskog sektora, kroz bankarski sektor, evo i par linkova za one sklone ekonomskoj analizi:
https://www.barchart.com/stocks/quotes/SIVB/overview
https://www.federalreserve.gov/monetarypolicy/2023-03-mpr-summary.htm
https://www.bls.gov/ppi/latest-numbers.htm
https://www.eia.gov/dnav/pet/hist/LeafHandler.ashx?n=PET&s=WCSSTUS1&f=W
https://www.eia.gov/petroleum/
https://www.bea.gov/news/2022/gross...te-and-personal-income-state-3rd-quarter-2022
https://data.nasdaq.com/data/USTREASURY/YIELD-treasury-yield-curve-rates
https://www.census.gov/economic-indicators/
https://www.fao.org/worldfoodsituation/foodpricesindex/en/
https://ec.europa.eu/eurostat/datab...y=list&sort=category&extractionId=NRG_STK_OEM
https://www.blackknightinc.com/wp-content/uploads/2023/03/BKI_MM_JAN2023_Report.pdf?