Šta je novo?

Banka Intesa

Ma za poste i alta pay mislim da to ciljano rade jer su provizije pogotovu na male uplate visoke. A u supu su obicno bas takve uplate najcesce.
Prooisi mogu da se menjaju i to svakako nije problem, namera je bitna a onda se propisi prilagode toj nameri.
 
Pošta je takođe funkcionisala normalno sa terminalima pre desetak godina. Barem od 2012. do otprilike 2014. kako se sećam. Koristio sam karticu AIK banke za plaćanje računa. Posle su me odvratili sa obrazloženjem i upozorenjem pa sam nastavio da plaćam u kešu, zbog stanodavaca koji su tražili potvrde.
 
Jeste i ja se secam tog perioda.
Generalno , mislim do skora finansijsje institucije nisu imake toliku zaradu na kamatama pa su se usmerile da izvuku sto vecu zaradu na raznoraznim naknadama .
Ima primera, naknade za on line placanje, ranije izdavanje cekova, onda naknade izvestaje o prometu, pa su dizale naknade na vodjenje racuna i td td
 
А видиш ово болдовано “У поштама се не обавља услуга плаћања платним картицама, јер је то могуће искључиво у трговачкој мрежи, већ се све трансакције третирају као исплата готовине платним картицама. Корисницима је олакшано да са тим новцем (делимично или у целости) одмах обаве и плаћање рачуна. Да ли ће и колико, таква трансакција бити оптерећена провизијом зависи од банке издаваоца картице и њеног тарифника.

Шта им значи ово, како је нотар рецимо у трговачкој мрежи а они нису и шта је уопште критеријум за то? Мислим питам генерално, да не мислиш да тебе давим хаха

Da, posebno što u Pošti možeš da kupiš gomilu raznih proizvoda, počev od koverata, što ima smisla, preko kartica mobilne telefonije i kredita za njih, što uglavnom ima smisla, do ranac za školu, svesaka i dečijih igračaka, što mi apsolutno nema smisla.

Možda ima veze sa tim što su oni "poštanski operater", pa imaju posebne uslove poslovanja, kao što se na sve njihove usluge ne plaća PDV. Recimo, ako bi se Post Express izdvojio kao pravno lice, onda bi na njihove usluge naplaćivali PDV. Ovako, za njihove usluge račun izdaje JP Pošta Srbije i sve ide bez PDVa.
 
Recimo, ako bi se Post Express izdvojio kao pravno lice, onda bi na njihove usluge naplaćivali PDV. Ovako, za njihove usluge račun izdaje JP Pošta Srbije i sve ide bez PDVa.
Izvinjavam se za offtopic, ali ovo mi je jako zanimljivo, nikad nisam obratio paznju... Pretpostavljam da ostale kurirske uredno placaju PDV za svoje usluge, tj. mi kao korisnici njihovih usluga! Zanimljiva "povlastica" za drzavni PE, a ipak vise nisu znacajno povoljniji kao nekad...
 
Da, postoji član Zakona o PDV koji kaže da se PDV ne obračunava na usluge poštanskih operatera, a Pošta je jedini poštanski operater u Srbiji (ne znam šta su uslovi) i svi ostali kurir plaćaju PDV.
Tj. mi, kao korisnici, plaćamo PDV na kurirske usluge.
 
Ovo je naknada kartičnog sistema.
Preko toga bi trebalo da plaćaš i bankarsku proviziju. Ili plaćaš baš ovo iz tabele?

Mi smo u Banca Intesa i plaćamo dosta veće provizije od ovih iz tabele, najveća je za strane kartice i biznis kartice. Mislim da je 1.8%. Najmanja je za Dina, bez obzira ko je banka izdavalac, mislim da je to sada 0.6%.

Kada sam u nekom trenutku tražio ponude drugih banaka, Procredit je dao najbolju ponudu, ali su imali neki uslov da se kod njih prebaci neki procenat godišnjeg prometa, što bi mi bilo cimanje zbog nekih drugih stvari, a sama ušteda je bila vrlo mala. I povremeno neko plati Intesa karticom na rate. Mada, sve ređe.
 
Шта им значи ово, како је нотар рецимо у трговачкој мрежи а они нису и шта је уопште критеријум за то? Мислим питам генерално, да не мислиш да тебе давим хаха

Kada plaćaš karticom robu ili uslugu tom pravnom licu koji ti tu robu ili uslugu pruža, onda je to plaćanje u okviru trgovačke mreže. Kartice pre svega tome i služe. I notaru tako plaćaš za njegovu uslugu, u njegovoj prostoriji.

Kad u pošti ili banci poželiš da karticom platiš račune, to je sasvim druga situacija. To nisu računi za usluge pošte/banke, već usluge EPS-a, kablovske, mobilne telefonije, čega god. I onda umesto da pružiš keš i izvršiš uplatu na račun EPS-a, ti pružaš karticu - tada prva stvar koja se obavi jeste podizanje gotovine (na šalteru banke/pošte koja nije izdavalac kartice, pa to podleže proviziji), pa zatim uplata gotovine na račun EPS-a, kablovske... Tu gotovinu nikada ne vidiš, naravno, ali tako se vodi. I kad razmisliš, logično je, mada kapiram zašto ljudi greše i misle da je kartica isto što i gotov novac. Nije, kartica služi za plaćanje roba i usluga direktno trgovcu, na POS-u trgovca.
 
Tako sam i mislio, hvala puno. Svakako cu napisati svoje iskustvo za koliko dana su tacno obracunali kamatu (ovo je prvi put da karticu koristim na ovaj nacin).

Inace, meni je kamata za RSD 15.62%, a za EUR potrosnju 12.60%.
Samo da napisem presjek za ovaj mjesec vezano za kamatu po kreditnoj MasterCard Gold kartici, mozda ce nekog zanimati tematika i nacin obracuna kamate (bila je velika diskusija ovdje na temi prije 2-3 mjeseca, ali bilo je dosta oprecnih tvrdnji).

Kamata se definitivno racuna od 11. u mjesecu, ja sam kompletan dug izmirio 30. istog mjeseca (tj. juce). Racunali su mi 19 dana... Znaci, ili prvi ili poslednji dan se ne racuna, ali to je vjerovatno dan uplate (tj. 30. u ovom slucaju)!
Kamata se racuna sledecom formulom (odstupanje je u promil-dva): <dug> * <kamatna_stopa> / 12 / <broj_dana_u_datom_mjesecu> (ovo pisem jer je neko ranije pisao da se godisnji iznos dijeli na 360, ali meni je to davalo znacajno odstupanje od stvarno naplacene kamate).

Planiram i da povezem sledeci mjesec sa dugom, pa da takodje vidim da li ce biti nekog "povezivanja" i dana pod kamatom, ili ce opet obracun krenuti od 11. narednog mjeseca, posto namjerno nisam izmirio kompletnu potrosnju iz ovog mjeseca (ali svakako vise od one is prethodnog mjeseca + kamata, tako da bi u ovom momentu trebalo da imam anuliran obracun kamate, do narednog presjeka, tj. 11, ali vidjecemo).
 
Kada plaćaš karticom robu ili uslugu tom pravnom licu koji ti tu robu ili uslugu pruža, onda je to plaćanje u okviru trgovačke mreže. Kartice pre svega tome i služe. I notaru tako plaćaš za njegovu uslugu, u njegovoj prostoriji.

Kad u pošti ili banci poželiš da karticom platiš račune, to je sasvim druga situacija. To nisu računi za usluge pošte/banke, već usluge EPS-a, kablovske, mobilne telefonije, čega god. I onda umesto da pružiš keš i izvršiš uplatu na račun EPS-a, ti pružaš karticu - tada prva stvar koja se obavi jeste podizanje gotovine (na šalteru banke/pošte koja nije izdavalac kartice, pa to podleže proviziji), pa zatim uplata gotovine na račun EPS-a, kablovske... Tu gotovinu nikada ne vidiš, naravno, ali tako se vodi. I kad razmisliš, logično je, mada kapiram zašto ljudi greše i misle da je kartica isto što i gotov novac. Nije, kartica služi za plaćanje roba i usluga direktno trgovcu, na POS-u trgovca.
Sve bi to bilo u redu da nisu u pitanju baš te dve firme, pošta i altapay. Zna se ko su oni. Zašto niko drugi to ne sme?
 
Kamata se racuna sledecom formulom (odstupanje je u promil-dva): <dug> * <kamatna_stopa> / 12 / <broj_dana_u_datom_mjesecu> (ovo pisem jer je neko ranije pisao da se godisnji iznos dijeli na 360, ali meni je to davalo znacajno odstupanje od stvarno naplacene kamate).
Nisam siguran, ali mislim da se računa kao:
( <dug> * <kamatna_stopa> / 366 ) * <broj_dana_u_datom_mjesecu>
 
@Condor u mom postu je bilo navedeno 360 dana kao moguća opcija obračuna, jer se krediti često tako računaju, ali je to onda navedeno u ugovoru o kreditu. Tada sam namerno ostavio na svojoj kartici dug 100 dinara, samo da obustavimo polemiku da se kamata obračunava za ceo mesec, bez obzira na dan izmirenja.

Nisam siguran na šta misliš po "povezivanjem", ali što se ostatka duga i kamate tiče, sve što si potrošio do poslednjeg dana u prethodnom mesecu, a nisi platio do 10.u tekućem mesecu ulazi u osnovicu za obračun kamate u tekućem mesecu, dok ne izvršiš uplatu.

Kako budeš dodavao potrošnju/uplaćivao neke iznose, čišćenje glavnice ide po principu FIFO.
Potrošnja ide na kraj, a uplate čiste najstariji dug.

Update: da još jednom napomenem, nikada nisam koristio revolving kao takav, osim u svrhu testa kako to radi.
 
Ima li ovde privrednika koji rade prihvat placanja karticama, POS?
Trenutno smo u Intesa Banci ali bi da menjamo za bolje (nize) provizije ako je moguce.


Da li ti je POS terminal fizicki uredjaj? Mi imamo POS android aplikaciju u Raiff, i provizije su vece od ovih sa linka :D
Mislim, meni nije bitno toliko jer su mizerne cifre koje uzimaju za mogucnost da moji kupci mogu da plate karticom kada kupuju, sto mi je uvecalo prodaju za otprilike 40% u tom momentu. Nemam nikakva odrzavanja za uredjaj i slicno, nemam zahteve da imam odredjeni broj mesecne prodaje putem POS terminala.
 
Mi POS terminal imamo već godinama, pa nisam siguran koliko je uticao na promet, ali ono što je definitivno, poslednjih 12 meseci se odnos keš/kartica, u odnosu na prethodnih 12 meseci promenio u meri da sada nosimo 50 do 90% manje gotovine za predaju pazara (ako je pre bilo 100 dinara, sada za sličan sedmični promet predajemo izmedju 50 i 10 dinara).

Čekamo da se @zamzung javi, da razjasnimo zašto je zakačio onu tabelu i kolike provizije zapravo plaća.
 
Sve bi to bilo u redu da nisu u pitanju baš te dve firme, pošta i altapay. Zna se ko su oni. Zašto niko drugi to ne sme?

Sme i svaka banka. Samo nikome ne pada na pamet da ode u banku X i pruži karticu banke Y da bi platio račune, ali iz nekog razloga ta logika se ne aktivira kada je pošta posredi.
 
Jel je moguća refundacija sredstava iako su kupljena virtuelnom karticom za jednokratno korišćenje? Konkretno avionske karte sa WizzAir sajta, usled promene datuma leta refundirao bih iznos. Hvala
 
Srecno sa refundacijom, ne zbog intese vec zbog Wizza. Meni ukinuli let, podneo zahtev za refundaciju pre maltene 2 meseca i nista.

Nema veze sto je virtuelna kartica, refundacije rade.
 
Srecno sa refundacijom, ne zbog intese vec zbog Wizza. Meni ukinuli let, podneo zahtev za refundaciju pre maltene 2 meseca i nista.

Nema veze sto je virtuelna kartica, refundacije rade.
Hvala za odgovor u vezi kartice. A što se tiče Wizza tako nešto sam i mislio, tako da 🤞🏻 za naše refundacije...
 
Sa visekratnom virtuelnom refundacije rade bez problem (testirao licno nedavno), povrat ide na fizicku karticu, naravno, vjerujem da se i jednokratna ponasa isto (doduse, ne znam da li se nesto mijenja ako virtuelne "isteknu"). Svakako napisi iskustvo kad ti povrate sredstva, da li je bilo ikakvih problema...

Nisam siguran, ali mislim da se računa kao:
( <dug> * <kamatna_stopa> / 366 ) * <broj_dana_u_datom_mjesecu>
Jeste logicno, i sam sam mislio da je tako, ali ne dobija se tacna cifra, pa sam skontao da je izgleda onako kako sam napisao u prethodnom postu. Svakako cu "testirati" i naredni mjesec, pa cu prenijeti zapazanja opet.

Nisam siguran na šta misliš po "povezivanjem", ali što se ostatka duga i kamate tiče, sve što si potrošio do poslednjeg dana u prethodnom mesecu, a nisi platio do 10.u tekućem mesecu ulazi u osnovicu za obračun kamate u tekućem mesecu, dok ne izvršiš uplatu.
Pod "povezivanjem" mislim da ni u jednom momentu ne eliminisem kompletan dug, ali svakako uplatim vise od iznosa na koji mi se obracunava kamata za prvi mjesec u kom sam usao u dug.
Objasnio sam na primjeru u jednom od postova nedavno...
Ali sustinski si mi odgovorio sa ovim objasnjenjem:
Kako budeš dodavao potrošnju/uplaćivao neke iznose, čišćenje glavnice ide po principu FIFO.
Potrošnja ide na kraj, a uplate čiste najstariji dug.
Tj. uplata ce ocistiti prethodni dug i obracun kamate do narednog obracunskog perioda (tj. 11. u mjesecu), kad krece obracun kamate samo na "novu" potrosnju.
 
Sme i svaka banka. Samo nikome ne pada na pamet da ode u banku X i pruži karticu banke Y da bi platio račune, ali iz nekog razloga ta logika se ne aktivira kada je pošta posredi.
Nisam znao da banke pružaju uslugu slanja paketa, pisama, preporučenih pošiljki, prodaju koverata itd.
Naravno da nisam mislio na plaćanje računa nego na plaćanje robe i usluge.
To što radi pošta je kriminal
 
Ovo je naknada kartičnog sistema.
Preko toga bi trebalo da plaćaš i bankarsku proviziju. Ili plaćaš baš ovo iz tabele?

Mi smo u Banca Intesa i plaćamo dosta veće provizije od ovih iz tabele, najveća je za strane kartice i biznis kartice. Mislim da je 1.8%. Najmanja je za Dina, bez obzira ko je banka izdavalac, mislim da je to sada 0.6%.
Izveštaji kažu 2.8% svi izuzev Dina, Dina 2% Još radim obradu 2023. godine. No mislim da je to zbir karticarskih usluga + banka.
Široooko brat moj.
 
Poslednja izmena:
Šalju oni svaki dan one PDF i XLS fajlove, tamo ti piše koliko je koja provizija za svaku vrstu kada ostvari promet.

Kontaktiraj Procredit banku (oni su imali ok default ponudu, bez cenkanja), reci im koliki ti je promet na POS i traži ponudu.
Onda sa tom ponudom traži novu ponudu iz Intese.

Ja i na ovo moje planiram uskoro da im tražim da spuste...
 
Izveštaji kažu 2.8% svi izuzev Dina, Dina 2% Još radim obradu 2023. godine. No mislim da je to zbir karticarskih usluga + banka.
Široooko brat moj.
Sad sam pregledao ugovor koji smo mi dobili, za android app u Raiff stoji da su ovako procenti.

Visa Karticni sistem za kartice izdanja Raiff banke
Vrsta karticaMeđubankarska
naknada

Naknada kartičnog
sistema (*prosečno)
Trgovačka naknada po transakciji
Debitne kartice/0.09%1.70%

Kreditne kartice
/0.09%1.80%
Poslovne kartice*/
0.09%
2.50%

Mastercard Karticni sistem za kartice izdanja Raiff banke
Vrsta karticaMeđubankarska
naknada

Naknada kartičnog
sistema (*prosečno)
Trgovačka naknada po transakciji
Debitne kartice/0.06%1.90%

Kreditne kartice
/0.06%2.00%
Poslovne kartice*/
0.0%6
2.50%


Visa Karticni sistem za kartice izdanja drugih banaka
Vrsta karticaMeđubankarska
naknada

Naknada kartičnog
sistema (*prosečno)
Trgovačka naknada po transakciji
Debitne kartice0.20%0.17%1.70%

Kreditne kartice
0.30%0.17%1.80%
Poslovne kartice*1.75%
0.17%
2.50%
Inostrane kartice*1.35%0.34%2.70%


Mastercard Karticni sistem za kartice izdanja drugih banaka
Vrsta karticaMeđubankarska
naknada

Naknada kartičnog
sistema (*prosečno)
Trgovačka naknada po transakciji
Debitne kartice0.20%0.32%1.90%

Kreditne kartice
0.30%0.32%2.00%
Poslovne kartice*1.75%
0.32%
2.50%
Inostrane kartice*1.00%1.03%3.00%
 
Koliko ti naplate za recimo MC druge banke? 3% ili saberu sve 3 kolone, pa bude 4.03%?
 
Sabiraju se sve 3 kolone i to se naplacuje. Tako je u Intesi.
 
Nikada nisam dobio tabelu sa razbijenim provizijama. Poslednja koju imam je iz oktobra 2021. Možda tada nisu morali da daju ovako razdvojeno.
 
Da li je neko imao iskustva sa reklamacijom - plaćanje online nije uspelo jer je pukao server na aplikaciji AirSerbia, karte nisu kupljene i nema nigde traga u sistemu da je moj pokušaj postojao a Intesa je novac skinula i drži ga već 2 nedelje kao rezervisana sredstva. U banci kažu da je rok 45 radnih dana i ni makac od te informacije dalje. 😑 Deluje kao da nemaju pojma šta rade, savetnica u banci obavila 2 poziva u vreme mog boravka tamo da pita kako se uopšte radi reklamacija, ova "dodeljena" savetnica koja tu i tamo pozove da ponudi neki kredit i to joj je sav posao kaže "ja tu odavde ne mogu ništa, čekajte"... a novca nema 2 nedelje, 25k rsd, tj. ima stoji i dalje kao rezervisan a ja para za korišćenje nemam. Je li neko imao sličan slučaj?
 
Da, sa depozitom za renta car. 600 eur, pukao sistem u toku preuzimanja kola, smo ponovili ceo postupak i otkucala mi 2x.

Kada sam se vratio, zovem banku i kažem OK, vratio sam auto, neka drže blokirana sredstva koliko hoće, ali zašto mi držite 2x? Kaže jasno je da je jedna "ghost transakcija", ali ne vidi koja i mora da čeka da istekne vreme da se sama oslobodi. Šezdeseti dan su oba zaduženja nestala. Verovatno je tada rok bio duži nego sada. Ili je drugi rok za drugi osnov blokade sredstava.


Možda sam i mogao brže da rešim, ali sam zaključio da ne vredi cimanja, svakako će novac da oslobode u nekom trenutku.
 
Nazad
Vrh Dno