Šta je novo?

Zastita potrosaca kroz zakone i praksu (FAQ u II Postu)

  • Začetnik teme Začetnik teme ABCD
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
BigBang (BC Group) isto tako eskivira izdavanje garantnog lista. Kad sam tražio da mi pošalju uredno popunjen, poslali su mi samo prazan. Tako sam stavio da je garancija 50 godina, pa kako posle bude...
 
Exceed je ranije izdavao garantni list, zadnji put sam kupovala pre nekoliko godina pa se ne sećam da li je bio formular uvoznika ili pečatirana izjava prodavca. Prilikom kupovine komponenti kod ANANASA nijednom mi nije poslat garantni list, to se izgleda namerno zaobilazi. Tehnomanija je prva na našem tržištu počela da uskraćuje garanciju, tako sam jednom završila sa zakonske 2, umesto 10 godina. Zbog loših iskustava najradije takve proizvode kupujem u Monitoru, oni uvek uz fiskalni daju i pečatiranu izjavu na kojoj piše koliki je tačno garantni rok.
 
Da bude jasno...
Prve 2 godine prodavac ima obavezu da garantuje saobraznost i ovo nije garancija. Dokument za primedbu na saobraznost proizvoda u toku 2 godine korišćenja je fiskalni račun ili neki drugi dokaz o plaćanju.
Sve preko 2 godine se zove garancija, prodavac maloprodaje nema obavezu da je daje, a ako je napisao da je daje, kupac mora da dobije garantni list, uredno popunjen (naziv proizvoda, serijski broj, datum prodaje, dužina garancije, pečat onoga ko daje garanciju i potpis - obično je davalac garancije uvoznik).

Dakle nema produžene garancije (jer bi postojala i skraćena) i ona nije obavezna po našem zakonu za fizička lica.
 
Da bude jasno...
Prve 2 godine prodavac ima obavezu da garantuje saobraznost i ovo nije garancija. Dokument za primedbu na saobraznost proizvoda u toku 2 godine korišćenja je fiskalni račun ili neki drugi dokaz o plaćanju.
Sve preko 2 godine se zove garancija, prodavac maloprodaje nema obavezu da je daje, a ako je napisao da je daje, kupac mora da dobije garantni list, uredno popunjen (naziv proizvoda, serijski broj, datum prodaje, dužina garancije, pečat onoga ko daje garanciju i potpis - obično je davalac garancije uvoznik).

Dakle nema produžene garancije (jer bi postojala i skraćena) i ona nije obavezna po našem zakonu za fizička lica.
U mom slucaju u opisu konkretnog ssd-a stoji da je 60 meseci garancija, fiskalni racun nije dovoljan za ostvarivanje te dodatne garancije od 3 godine. Tako sam i pretpostavio ali reko da pitam i proverim. Exceed, BC, itd su hvaljeni kao bolji od drugih lihvara ali eto ispade da ima neka caka. Ako je neka njihova greska trebali bi o trosku svom trosku kurirskom sluzbom da mi posalju popunjen i pecatiran garantni list.
 
U tvom konkretno slučaju, saobraznost je 2 godine, garancija je još 4.
Saobraznost imaš, garanciju nemaš...trenutno.
Ako imaš dokaz da je prodavac prodavao uređaj za koji se dobija 60 meseci (npr. internet strana), kontaktiraj ga, napomeni mu da nisi dobio garantni list i zamoli ga da pošalje uredno popunjen. Ako se pravi lud, sledeća stepenica je pretnja inspekcijom.
Maloprodaja nema čak obavezu da prodaje proizvod uz garantni list, iako uvoznik daje garanciju i na proizvodu postoji nalepnica na kojoj je to istaknuto. Ali mora ako je i sam istakao da je nudi.
 
I u prodavnicama izbegavaju da daju garanciju. U Gigatronu sam uvek morao da tražim. Nikada se prodavac nije sam setio.
 
Meni su uvek davali kulturno popunjen garantni list u Gigatronu ako je garancija preko roka saobraznosti.
Upisano sve, uređaj, serijski i trajanje produžene garancije. Datum i pečat su tu naravno.
Ako nema produžene onda samo fiskalni.
 
Kakva je situacija za vraćane robe poručene online. Drugar naručio kućište, koje je masivno. Nije znao da je toliko veliko. Nije ga ni otpakovao. Može li da vrati nazad? Nešto mi kroz glavu prolazi 14 dana rok.
 
Kakva je situacija za vraćane robe poručene online. Drugar naručio kućište, koje je masivno. Nije znao da je toliko veliko. Nije ga ni otpakovao. Može li da vrati nazad? Nešto mi kroz glavu prolazi 14 dana rok.
Ako je kupio od redovnog i registrovanog prodavca onda sigurno može, ako je kupio kod "Mađara" ili privatno onda nema zakonsku zaštitu.
 
Poslednja izmena:
Takođe, situacija da se nešto oglašava sa naznakom “na stanju”, pa se nakon poručivanja ispostavi da ipak nije na stanju, po zakonu se smatra obmana, i to nevezano od toga da li je plaćeno online. Ukoliko maloprodaja neće/ne može uredno da ažurira lager, jednostavno se istakne “upit” i stvar je rešena.

Takođe, ukoliko se nešto plati online, a ispostavi se da nije na stanju, kupac ima pravo da pored povrata novca zahteva i odštetu, s obzirom da je kupovinom zaključen ugovor sa prodavcem i da prodavac raskida ugovor jednostrano neisporučivanjem robe. I ovo može da se predupredi tako što je kupcu onemogućeno da plati nešto što nije na stanju.

U praksi toga nema, jer prodavci znaju u kakvom je stanju naš pravosudni sistem i procenili su da im je veći trošak/manja dobit da svoj portal urede kako treba (ili jednostavno nemaju resurse, pa idu logikom app), nego da ostave ovako kako je. Danas, sa ovim nivoom tehnologije, sve ovo što sam napisao može bez problema da funkcioniše kako treba, stvar je odluke vlasnika.
 
To što nema proizvoda u radnjama, ne znači da ga nema u nekom magacinu, odakle bi poslali u slučaju online narudžbine.
Pozdrav
 
Kada piše da je “na stanju”, znači da napravljen ulaz, gde je fizički roba je potpuno nebitno.
Takođe, ako je definisano vreme isporuke, ono mora da se poštuje, pa i tu prodavac mora da vodi računa ili ako nije siguran, da ga ne definiše i nema nikakvih problema. Vreme isporuke počinje da teče od trenutka zaključenja ugovora, tj. računa se kad je plaćeno, ne kad je poručeno.
 
Poslednja izmena:
Relativno male prodavnice pa teško da mogu da imaju svu robu izloženu ili bar sve primerke. Obično drže samo najprodavanije a ostalo u svom zajedničkom magacinu ili kod dilera/uvoznika. U 99% slučajeva, dan-dva čekanja nije problem. Problem je naplata unapred a čekanje se oduži pa se posle ispostavi da uopšte ne mogu da isporuče.
 
Sve ja to razumem, ali ko nema resurse da nešto ispuni, to i ne oglašava.
Ko želi da ima online prodaju, a nema lager (faktički je "dropšiper"), napravi katalog, napiše "cena na upit", ne piše "na stanju", ne piše vreme isporuke, nema online procesor plaćanja i to je to.
 
Да је то то, такви трговци би радили, а ови што оглашавају све живо и "имају" све доступно, не. Међутим купац хоће одмах, хоће најјефтиније, па му је и тржиште обезбедило трговце спрам потреба и жеља.
 
Kao što je @rafiki naveo, možda imaju centralni magacin.

Meni su poslednje patike iz Sport Vision stigle sa adrese a kojoj SV nema prodavnicu, a na nalogu spakovanom uz proizvod je I pisalo "centralni magacin".

Pretpostavljam da im je redosled:
Poručeno više proizvoda - vidi da li negde imamo sve, a onda ide prioritetom, iz centralnog magacina, pa verovatno iz prodavnice gde imaju više komada konkretnog artikla.

Dropšiper po definiciji nema lager, ne bavi se logistikom. Samo oglašavanjem i promocijom.

Kod nas je veći broj online prodavnica koje prvo naruče, pa onda iz svog magacina proslede kupcu.

Da opet napravim poređenje sa mojim, estetski i front end funkcionalno veoma skromnim webshop, ali stanje ažurno skoro u realnom vremenu, jer fiskalna kasa i website koriste istu bazu.
Već sam pisao, možda baš u ovoj temi, kako sam nedavno bio prinuđen da slažem online kupca. Imamo neke zaštitne podloge za pikado koje držimo 3-5 modela, po jedan komad. Kad se proda, uvezemo drugo. Prodaje se, grubo, jedna podloga mesečno. Nedavno, dodje čovek u prodavnicu, izabere proizvode, uzme jednu podlogu i u slično vreme čovek online poruči istu tu podlogu. Ove godine smo prodali jednu, to je bila druga, a u 5 sekundi treća. Čoveku smo rekli da je bila greška na sajtu, da nema trenutno na stanju. Kolike su šanse da bi mi poverovao da smo u razmaku od 5 ili 15 sekundi prodali dve?! Evo, baš sad smo je prodali, keve mi.

Kada imaš prilike da vidiš kako radi maloprodaja I webshop, u svim svojim segmentima, tokom nekoliko meseci, postaneš potpuno drugačiji kupac i u potpunosti promeniš listu stvari koju očekuješ ili koja ti smeta ili koju zameraš prodavcima.
 
Kakve veze ima da li je magacin centralni ili periferni?
Roba MORA da ima knjigovodstveni ulaz u firmu i onda je na stanju. Da li je firma u Beogradu, a magacin u Vranju nema nikakve veze, ona je na stanju. Ako je na stanju kod uvoznika, a ne kod maloprodaje, ona nije na stanju.
A to da li je ili nije na stanju ne proveravaš, već ako ti je dobar softver, skidanjem sa stanja automatski se i na sajtu to vidi.
 
Poslednja izmena:
Dobra teorija ali praksa ....... U praksi, niko neće da investira u nešto a da mu stoji u radnji ili magacinu. Ako oni prođu jeftinije na taj način onda može i kupac.
 
Kakve veze ima da li je magacin centralni ili periferni?
Roba MORA da ima knjigovodstveni ulaz u firmu i onda je na stanju. Da li je firma u Beogradu, a magacin u Vranju nema nikakve veze, ona je na stanju. Ako je na stanju kod uvoznika, a ne kod maloprodaje, ona nije na stanju.
A to da li je ili nije na stanju ne proveravaš, već ako ti je dobar softver, skidanjem sa stanja automatski se i na sajtu to vidi.
Ne odnosi na tvoju poruku, već na onaj link da je računar na stanju, a nema u nijednoj prodavnici.

U potpunosti se slažem da nije fer da se oglašava ono što nemaš, ali ako imaš pouzdanu sinhronizaciju sa dobavljačem i kod njega ima, i možeš da ispoštuješ rok isporuke naveden na sajtu, ne vidim problem. Nažalost, baš zbog toga često vidimo rokove od 5, 7, pa čak i 10 dana. Meni je je Diajspora nedavno na slip ispod fiskalnog računa napisala 30 dana rok isporuke. Stiglo treći dan.

Tvoja poruka samo potvrđuje u kojoj meri nemaš osećaj kako tako neki sistem radi. Od kada radim u maloprodaji, više ne ulazim u prodavnice u 5min do zatvaranja. Prestao sam da bespotrebno ćaskam sa prodavcima. Prestao sam prilikom kupovine da "razmišljam naglas". I generalno su mi očekivanja, rekao bih, realnija.

Opet se vraćam na moj webshop, trenutno radimo na ERP modulu kojim bi baš to rešili, da mogu da prikažem da je proizvod dostupan, čak i ako nema knjigovodstveni ulaz. Ali imamo ulaz za sve komponente potrebne da se isti sklopi (prilično uporedivo sa onim računarom gore). Zašto ga jednostavno ne sklopimo? Zato što ima previše varijacija, pa je mnogo komplikovanije kasnije ga "razbiti" na posebne artikle. Ili imamo 40 varijacija, a "noseća" komponenta je dostupna u 20 komada. Ili u našem slučaju, sklopljeni proizvod se često prilagođava ("kastomizuje") za konkretnog kupca, pa nema svrhe sklopiti krajnji proizvod, dok ne znamo za koga je. A imamo na stanju sve potrebne komponente. I na webshop piše da nema na stanju.
 
Dobra teorija ali praksa ....... U praksi, niko neće da investira u nešto a da mu stoji u radnji ili magacinu. Ako oni prođu jeftinije na taj način onda može i kupac.
Niko ne tera nikoga da to nešto povlači od veleprodaje, stavlja na stanje i da mu skuplja prašinu. Ali ako nije na stanju, onda nije na stanju i ne može da se kupi.
Ja razumem motive maloprodaja zašto funkcionišu kako funkcionišu, ali to niti je po zakonu, niti je fer prema kupcu.
Poenta je da ono što piše na sajtu odgovara stvarnom stanju, ništa više.
 
Opet se vraćam na moj webshop, trenutno radimo na ERP modulu kojim bi baš to rešili, da mogu da prikažem da je proizvod dostupan, čak i ako nema knjigovodstveni ulaz. Ali imamo ulaz za sve komponente potrebne da se isti sklopi (prilično uporedivo sa onim računarom gore). Zašto ga jednostavno ne sklopimo? Zato što ima previše varijacija, pa je mnogo komplikovanije kasnije ga "razbiti" na posebne artikle. Ili imamo 40 varijacija, a "noseća" komponenta je dostupna u 20 komada. Ili u našem slučaju, sklopljeni proizvod se često prilagođava ("kastomizuje") za konkretnog kupca, pa nema svrhe sklopiti krajnji proizvod, dok ne znamo za koga je. A imamo na stanju sve potrebne komponente. I na webshop piše da nema na stanju.
Veruj mi, jako dobro znam, jer sam preduzetnik koji se između ostalog bavi knjigovodstvom.
Ovaj tvoj primer nije baš reprezentativan, jer je specifičan i ne nalazi se baš često u praksi.
U tvom slučaju, ispravno bi bilo da su ti komponente na stanju, da kupac uradi porudžbinu, a da vi onda sklopite od komponenti proizvod i stavite ga na stanje i prodate.
 
A kako kupac da poruči ceo proizvod ako na sajtu piše da nije dostupan?
Moja delatnost jeste specifična, ali konkretan primer je vrlo blizak navedenoj računarskoj konfiguraciji.
 
A kako kupac da poruči ceo proizvod ako na sajtu piše da nije dostupan?
Moja delatnost jeste specifična, ali konkretan primer je vrlo blizak navedenoj računarskoj konfiguraciji.
Ako je sistem koncipiran da se isključivo plaća online, da ne postoji opcija poručivanja i info “upit”, onda jeste problem.
Ako može upit, pa sklapanje, pa stavljanje na stanje i prodaja, onda nije. Ali jeste malo komplikovanije.
 
A što se tiče konfiguracije, firma koja prodaje konfiguraciju ima dve opcije:
1. Prodaje konfiguraciju kao proizvod, gde je navedena cena konfiguracije i dobija se račun za konfiguraciju sa specifikacijom
2. Prodaje komponente kao proizvode, to i fakturiše, a ti dobiješ sve zajedno skockano, pri čemu kupac ne dobija račun za konfiguraciju, već račune za komponente i ne naplati uslugu sklapanja.
 
1. Kako si prikazao konfiguraciju na webshop, ako je prethodno nisi proizveo kroz sastavnicu i zadužio u maloprodaji? Ti si rekao da mora biti zadužena u maloprodaji.

2. Mimo ponovljenog pitanja iz tačke jedan, dodao bih: Ja sam kupac koji zna svoja prava i ako na webshop piše konfiguracija, u korpu stavljam konfiguraciju, hoću da platim konfiguraciju, neću da mi tamo na korak pre plaćanja izlistaju 10 nekih artikala, pa ja ne znam šta je šta i na računu se nalazi nešto što nisam stavio u korpu.

Ovo drugo jeste najbolje rešenje, ali ima svoje dodatne komplikacije. Ako cena konfiguracije nije prosti zbir cene komponenti, već recimo ima neki popust, onda je za neki ili sve artikle potrebno uraditi nivelaciju. Moj ERP za svaki artikl ima ukupno 5 pozicija za cenu. Jedna od njih je po default cena za sastavnicu, ali dolazimo do situacije gde konfiguracije koje dele pojedine komponente nemaju istu cenu za jednu konkretnu komponentu. U mom slucaju, ako bi gotovi proizvodi imali definisan procentualni popust, pa se primeni na sve artikle u sastavnicu, pojedine komponente nakon nivelacije odu u minus.

Pre nekoliko godina je jedan moj VP dobavljač iz Nemačke imao B2B portal gde su svaki paket proizvoda razbijali na komponente. Gurali su to neko vreme, ima svoje prednosti, ali su mane bile veće, pa su odustali. Bukvalno smo imali situacije da nam isporuče paket proizvoda, gde jedna komponenta fali, paket bude beskoristan. Onda čekamo sledeću isporuku ili nekoliko isporuka da stigne dopuna. Na stranu što broj stavki I pojedinačne cene na predračunu I računu nisu iste, a oba dokumenta se odnose na istu robu i imaju identičan konačni iznos.

Otvoren sam za dalje predloge, jer što više ideja daš, možda ja nadjem dobro rešenje za svakodnevne rutine.

Nadam se da razumeš šta ovde pišem. Ne kažem da ti nisi upravu, već da zakonodavac ne može da pokrije svaki slučaj i situaciju i da će uvek neko moći da traži "svoja prava".
 
1. Da, radi se upravo tako kao što si objasnio. Možeš da je unapred skockaš, definišeš cenu, staviš kao takvu na stanje i prodaješ. A možeš to isto i da uradiš post festum, nakon poručivanja, ali to zahteva tačan lager i dobru organizaciju
2. Može, ali zato je bolje ovo pod 1.
 
A što se tiče konfiguracije, firma koja prodaje konfiguraciju ima dve opcije:
1. Prodaje konfiguraciju kao proizvod, gde je navedena cena konfiguracije i dobija se račun za konfiguraciju sa specifikacijom
2. Prodaje komponente kao proizvode, to i fakturiše, a ti dobiješ sve zajedno skockano, pri čemu kupac ne dobija račun za konfiguraciju, već račune za komponente i ne naplati uslugu sklapanja.
Постоји и опција број три где сам можеш да бираш компоненте или модификујеш конфигурацију по жељи где промена компоненти прави + или - за коначну цену. Продавци рачунара због тога и имају "конфигураторе" где могу да се бирају компоненте и који успут контолишу компатибилност. И што написа @PJ компоненте не морају у свакој конфигурацији имати идентичну цену, то се може подешавати и кроз друге параметре (цену најчешће). Није исто учешће цене воденог хлађења у конфигурацији од 300 и од 3000 ЕУР. "Кад иде јуне нек иде и уже", стара народна трговачка.
 
Nazad
Vrh Dno