Šta je novo?

Zašto je GNU filozofija loša po Linux?

ABET

Banned
Banovan
Učlanjen(a)
26.03.2007
Poruke
14,009
Poena
720
Posle čitanja ove teme (http://goo.gl/JGlMZt), neke stvari su mi postale jasnije:

Ukratko, teorijski je moguće izvršavati Direct3D 9.0c aplikacije pod Linuxom skoro pa nativno. To takođe znači da je u teoriji moguće vrlo uspešno emulirati sve verzije DirectX-a, objavljene do sada (mnogo kvalitetnije nego što je Wine trenutno u mogućnosti). Zašto se onda ne radi ozbiljno na tome?

Odgovor na pitanje iznad i malo o GNU filozofiji:

Odgovor na to pitanje je vrlo jednostavan. Kriv je Stalmanov softverski komunizam kojim su još uvek zadojeni ključni ljudi koji vode zajednicu slobodnog softvera. Nemojte me pogrešno razumeti, ja nisam protiv ideala slobodnog softvera. Samo mislim da je to ne može funkcionisati u ljudskom društvu i otud paralela sa komunizmom. Način borbe, krutost mišljenja i nedostižni ideali sa jedne, a nikakvi rezultati posle dugog niza godina su tipična obeležja ideje komunizma kao i njene sajber verzije, onoga što Stalman propoveda.

Sad može neko reći da nije bilo osnovne ideje o slobodnom softveru, ne bismo imali Linux kakav danas imamo. Sa tim bih se složio. Ali se ne slažem da je sva zasluga za ovo što danas uživamo delo Stalmana i njegovih poklonika. Najveća zasluga, paradoksalno, leži na ljudima koji su u zajednici slobodnog softvera našli korist i interes. Pričam o gigantima industrije, poput IBM-a i Intel-a.

Druga je zabluda da većina koristi Linux zbog viših ideala. Ljudi koriste Linux zbog onoga što im otvorenost koda priža, koristi koje imaju od toga. Nekome je to cena, za drugoga mogućnost da menja softver ili kontroliše njegov rad. To jesu prednosti koje iznosi Stalman ali on se tu ne zaustavlja, nego to predstavlja kao borbu između dobra i zla, nas i njih.

Ja mislim da ta njegova filozofija u ovom vremenu nanosi mnogo štete prodoru Linuksa kao sveobuhvatnog rešenja na polju operativnih sistema.

Apsolutna sloboda ili delimična (umerena) sloboda uz visoku funkcionalnost? Ja biram ovo drugo.

OpenGL vs DirectX:

Tema je o DirectX-u, red bi bio reći nešto i o tome. Postoje mnoge zablude kada je u pitanju poređenje OpenGL-a i DirectX-a i do njih dolazi usled toga što mali broj ljudi razume materiju. Ukratno, OpenGL ima mnoge prednosti. Međutim, najbitnija prednost tj. otvorenost je ujedno i najveća mana. Usled prevelike slobode danas imamo poprilično različite implementacije na različitim operativnim sistema, čak i od raličitih proizvođača grafičkih akceleratora. Te razlike su teško uočljive i slabo dokumentovane, što ionako malom broju programera koji znaju da rade sa OpenGL stvara velike glavobolje pri portovanju aplikacija sa sistema na sistem, pri tom podržavajući sve velike proizvođače grafičkih akceleratora.

Tako da, iako je po funkcionalnosti jednak pa i u nekim slučajevima ispred Microsoftovog DirectX-a, danas OpenGL nije kvalitetniji API. To zna svaki programer koji je radio sa oba API-ja.

Zašto onda ne podržati prethodnu a i aktuelnu verziju Direct3D-a na Linux/BSD/OSX? Zato što postoji strah da će Direct3D preovladati i nadživeti kompaniju koja ga je stvorila (pod uslovom da bi vremenom došlo do otvaranja).

U borbi između Davida i Golijata (Linux vs Windows) postoje tri taktike:
  • Pasivna taktika (po mom mišljenju najgora) koja se sastoji iz čekanja da Golijat umre, uz nadu da David neće umreti pre njega
  • Fer borba na fizičkom nivou između Davida i Golijata (u kojoj David nema šanse, jednako glup izbor kao taktika iznad)
  • Pod pretpostavkom da je David ako ne fizički snažniji onda bar pametniji, najbolja taktika je nadmudriti Golijata

Nažalost, ljudi koji čine zajednicu slobodnog softvera biraju čekanje. Čekaju da Android (verzija Linuksa koju retko ko od njih priznaje kao takvu) odradi posao tj. ubije DirectX. Umesto da preotmu neprijateljevo oružje i iskoriste ga da povećaju funkcionalnost.

Zamislite Linux sa hiljadama Windows aplikacija koje se izvršavaju jednako dobro kao na nativnoj platformi? To ne bi bio običan operativni sistem, nego supersistem koji bi se godina ispred nas nadograđivao i bivao sve kvalitetniji. To je moguće samo ukoliko se nađe balans između Stalmanovih ideja i korporativnih idea o zatvorenom softveru. To bi omogućilo nalaženje zajedničkog jezika sa mnogim kompanijama koje rade za profit i učinilo Linux kvalitetnijim sistemom.

Ovim putem bih želeo da pozovem sve članove open source zajednice da otvore oči i um i prestanu verovati u kvazi komunističke ideologije koje jednostavno ne funkcionišu.

Kada ovaj tekst bolje uobličim i prevedem na engleski jezik planiram da ga dalje širim, ključno za razvoj slobodnog ili polu-slobodnog softvera je da se ljudi koji čine zajednicu manu gluposti i počnu organizovati ka dostižnom cilju.
 
Odlicno, prvo posalji mail Stallman-u i Linus-u. :D
 
1) OpenGL možda nije svugde implementiran istovetno i postoji određeno neslaganje ali to ne proizilazi iz mana same specifikacije ili generalno API-ja već zbog njegove rasprostranjenosti. OpenGL je dostupan na velikom broju platformi dok je Direct3D dostupan isključivo na Windows-u, Xbox-u i Windows Phone platformama. Čak i sa samo tri platforme, Direct3D ima određena neslaganja između platformi. Kada bi Direct3D, i DirectX uopšte, bio dostupan na toliko velikom broju platformi na koliko je dostupan OpenGL, i DirectX bi imao sličan problem. Takođe, proizvođačima desktop grafičkog hardvera je DirectX podrška na prvom mestu a OpenGL na drugom tako da se ni ne trude previše da naprave da OpenGL radi kako treba osim možda u slučaju nVidie. Ima dosta odstupanja od specifikacija koje treba iskoreniti ali kako rekoh, OpenGL je zadnja rupa na svirali pa se ni ne trude. Jednostavno rečeno, kada bi OpenGL uživao isti nivo podrške od strane proizvođača grafičkog hardvera kao Direct3D, stvari bi bile mnogo bolje u korist OpenGL-a nego što su danas. Prethodno rečeno važi za desktop segment, bilo da je Windows, Linux, BSD ili Mac. U moblinom segmentu, stvari su dosta drugačije.

2) Micro$oft ne bi nikada pravno dozvolio da se njihove tehnologije implementiraju van M$ platformi. WINE je pravno ilegalan projekat jer čak i ako implementira Windows-ov API od nule, bez reverznog inženjeringa, sigurno koristi neki od patenata M$-a. M$ za sada ne dira WINE ali ako osete da im WINE predstavlja pretnju, ubiće ga u korenu. Direct3D implementacija bi doživela istu sudbinu. Razlog zašto niko osim hobista nije probao da implementira Direct3D na Linux-u je taj što se plaše reakcija M$-a.

3) Implementacija Direct3D-a pod Linux-om koju pominješ (Phoronix članak), radi samo sa opensource drajverima baziranim na Gallium3D arhitekturi i ne može da se primeni na druge drajvere a pogotovo ne na vlasničke. Time je Direct3D trenutno ograničen na "ati" i "nouveau" drajvere. Intel opensource drajveri nisu bazirani na Gallium3D. Da se podsetimo. WINE prevodi Direct3D u OpenGL kako bi podržao Direct3D. To dovodi do loših performansi ali radi svugde gde postoji podrška za OpenGL. Teoretski, korišćenje OpenGL kako bi se implementirao Direct3D ne mora automatski da znači loše performanse. Mogu da se postignu veoma dobre performanse uz zanemarljiv gubitak u performansama.

4) DirectX ne treba podržavati nego bojkotovati. Time će se M$ naučiti pameti. Ako zamislimo svet u kome Linux ima odličnu nativnu implementaciju Direct3D-a, ono što je za očekivati je da će se M$ svojski truditi da sabotira Direct3D na drugim platformama. Kako? Dovoljno je da na Windows-u naprave da Direct3D pravi sitna odskakanja od specifikacija. Neko ko pravi 3D aplikaciju za Windows, napraviće je da radi na Windows-u kako treba. Kad isproba tu aplikaciju na Linux-u, ona neće raditi kako treba iako Direct3D implementacija na Linux-u prati specifikacije doslovno. Ukratko rečeno - pošto M$ ima kontrolu nad Direct3D-om, ima u rukama odlično oružje za sabotažu drugih platformi i iskoristiće to oružje sigurno jer su to do sada radili svaki put.

Sve što sam rekao nema veze sa Stallman-om niti softverskim komuniznom nego je pragmatično posmatranje slučaja koji si izneo. Treba da shvatiš da M$ sve konce drži u rukama. Ne možeš nešto što je M$-ovo da upotrebiš protiv M$-a. To može da bude samo kontraproduktivno.
 
Poslednja izmena:
1) U zabludi si. OpenGL najbolje radi sa nVidia drajverima ali to je uglavnom zbog performansi samog drajvera a ne zbog pravilne implementacije. Zapravo je stanje takvo da nVidia najviše vrda i ne poštuje specifikaciju. Zato kada programer krene da razvija igru koristeći OpenGL API, on po nekom nepisanom pravilu igru testira prvo na nV hardveru gde igra radi kako treba. Onda proba AMD/Intel i igra ne radi. Problem nije u AMDu ili Intelu već u nVidiji i tome što oni dozvoljavaju neke stvari koje zvanična specifikacija brani koju su AMD i Intel pravilno implementirali. Stvari se dalje komplikuju prelaskom na drugi OS, gde različiti kompajleri unose dodatnu zbrku u celu priču mada to već problem koji nije vezan striktno za OpenGL. Ono što hoću reći je da programeri preferiraju DirectX zbog udobnosti rada sa njim a ne samo zbog raširenosti. OpenGL je mnogo bagovitiji API od DX-a.

2) Čisto sumnjam da bi to prošlo Microsoftu. Možda u Americi, u Evropi ne bi sigurno. Zašto nisu nagazili Sambu tolike godine? Za razliku od DirectX-a koji je uglavnom vezan za igrice, Samba je projekat koji je mnogo rašireniji i predstavlja pretnju za MS. Jedini razlog zbog koga bi sud zabranio Wine u slučaju ekspanzije Linuksa jeste pokušaj da se zaštiti američka kompanija. Ali ne verujem da će Ameri još dugo moći time da se bave. Doći će do ozbiljnih previranja na globalnom nivou kako vreme bude prolazilo, neće svi klimati glavom na svaki njihov potez kao do sada.

3) Može da se primeni na sve drajvere jer je open source, a licenca je MIT (a ne restriktivni GPL). Pitanje je samo da li su svi spremni da prihvate Galium. AMD jeste, nVidia ne radi na open source drajverima ali sami drajveri se baziraju na Galiumu. Intel će verovatno preći na Galium uskoro. Razlog zašto do sada nije bilo interesovanja leži u kvalitetu podrške koja je kod čistih open source projekata koje održavaju entuzijasti na niskom nivou. Sada kada su Intel i AMD aktivni u razvoju open source drajvera to će se promeniti. Ovo rešenje koje se pominje u temi ima izuzetne performanse, gotovo kao da se aplikacija nativno izvršava. Upravo je u tome lepota cele priče.

4) Upravo zbog takvog stava sam i pokrenuo ovu temu. Ne vidim potrebu za emocijama u ovoj priči, a to je ovde najveća prepreka. Mi smo kompjuteraši a ne huligani/navijači sportskih klubova. Što pre se ljudi manu potrebe da vide Microsoft u plamenu zbog onoga što su trpeli u prošlosti, to će brže Linuks zajednica napredovati. DirectX je prvenstveno dobar softver, pa tek onda oružje Microsofta i sve ostalo. OpenGL nije na nivou DirectX-a i stvara glavobolje programerima. To će verovatno promeniti vremenom, sa tim će doći i do širenja OpenGL-a i postaće de facto standard. Podrška za legacy Direct3D to ne može promeniti, ali će doneti mnogo aplikacija (igara) na Linuks platformu. Što je, složićeš se, samo plus?

Neki ljudi navode Sambu kao loš primer podrške Microsoftovog rešenja. Nije Samba kriva što niko nije seo i napisao bolji protokol. Niti bi tog protokola bilo da nije bilo Sambe. To je kao onda stara priča gde se tvrdi da nije bilo Linuxa, GNU Hurd bi bio završen.. ne, ne bi. Danas imamo potrebu za mnogim aplikacijama na Linuksu koje bi prestavljale konkurenciju komercijalnim rešenjima. Gde su te aplikacije? Zašto GIMP zaostaje svetlosnim godinama iza Photoshopa? Jel način da se to promeni da nestane Photoshop? Bolje polovično rešenje koje radi nego nikakvo rešenje.

Ista priča za Mir. Da nije bilo Mira mi Wayland ne bi videli još godinama u upotrebljivom stanju. Jer bi otaljavali posao. Sada imaju konkurenciju, pa će biti drugačije.
 
Poslednja izmena:
Odlicno, prvo posalji mail Stallman-u i Linus-u.

Siguran sam da Linus ovo kapira, kao i Alan Cox. Samo RMSu nije jasno...
 
1) U zabludi si. OpenGL najbolje radi sa nVidia drajverima ali to je uglavnom zbog performansi samog drajvera a ne zbog pravilne implementacije. Zapravo je stanje takvo da nVidia najviše vrda i ne poštuje specifikaciju. Zato kada programer krene da razvija igru koristeći OpenGL API, on po nekom nepisanom pravilu igru testira prvo na nV hardveru gde igra radi kako treba. Onda proba AMD/Intel i igra ne radi. Problem nije u AMDu ili Intelu već u nVidiji i tome što oni dozvoljavaju neke stvari koje zvanična specifikacija brani koju su AMD i Intel pravilno implementirali. Stvari se dalje komplikuju prelaskom na drugi OS, gde različiti kompajleri unose dodatnu zbrku u celu priču mada to već problem koji nije vezan striktno za OpenGL. Ono što hoću reći je da programeri preferiraju DirectX zbog udobnosti rada sa njim a ne samo zbog raširenosti. OpenGL je mnogo bagovitiji API od DX-a.

Molim citiraj odakle dolazi informacija da se ATI i Intel strogo drže specifikacija a nVidia odskače. Na ovogodišnjem QuakeCon-u Carmack je izjavio da generalno dugi niz godina najmanje je imao problema sa nVidia kartama. Naravno da će onda da ih preferira. Preferiranje dolazi iz praktičnih razloga. Ne možeš ti da praviš igru na ATI-ju koristeći OpenGL ako ti konstantno pravi probleme koje ne možeš da rešiš sa svoje strane. Kad se samo setim kako je Carmack nahvalio ATI R300 bazirane kartice u vreme pred izlazak Doom-a 3 ... Pročitaj šta piše na onom "svaki put" linku vezano za OpenGL. Biće ti mnogo jasnije zašto je OpenGL obogaljen na Windows-u a automatski i na Linux-u. Windows i vlasnički Linux drajveri, i kod ATI-ja i kod nVidie, dele isti kod odnosno istu implementaciju OpenGL-a.

Treba pomenuti da ATI i nVidia Windows drajveri dolaze sa bazom profila za različite igre. Ti profili čine da se drajver malo drugačije ponaša u zavisnosti od igre i malo drugačije "tumači" specifikacije DirectX-a kako bi sa strane drajvera bili ispravljeni neki bug-ovi u igrama. Ovo se u slučaju DirectX-a radi masovno i praktično pred izlazak svake igre ATI i nVidia već imaju spreman profil za tu igru. To se radi i u slučaju OpenGL-a ali postoji mnogo veća inertnost i profili kasne za izlaskom igre. Rezultat toga je fiasko zvani "Rage na ATI kartama". To je sve rezultat toga što je OpenGL drugorazredni API u očima proizvođača grafičkog hardvera. Slučaj je obrnut u mobilnom segmentu gde je OpenGL broj 1 a DX broj 2.

Programeri preferiraju DirectX zbog udobnosti rada sa njim ali na Windows-u. Tu "udobnost" više ne bi imali na Linux-u jer nema M$-a da ih ljubi u bulju :).

OpenGL ne može nikako da bude "bagovitiji API" od DX-a kad API sam po sebi ne može biti bagovit. API nije program pa da može da ima bug-ove. Ono što može da bude bagovito je konkretna implementacija OpenGL-a.

Za kraj još jedna informacija. Deo DirectX-a implementira M$ a deo proizvođači grafičkog hardvera. Kod OpenGL-a nije tako ne zato što ne može nego zato što M$ ne želi tako nešto da uradi. Rezultat toga je da ne postoji ništa što različite implementacije OpenGL-a dele međusobno nego svi proizvođači hardvera izmišljaju toplu vodu i otud dosta međusobnih razlika. To se onda prenosi i na vlasničke Linux drajvere. Opensource drajveri imaju zajednički deo implementacije - zove se Mesa.

2) Čisto sumnjam da bi to prošlo Microsoftu. Možda u Americi, u Evropi ne bi sigurno. Zašto nisu nagazili Sambu tolike godine? Za razliku od DirectX-a koji je uglavnom vezan za igrice, Samba je projekat koji je mnogo rašireniji i predstavlja pretnju za MS. Jedini razlog zbog koga bi sud zabranio Wine u slučaju ekspanzije Linuksa jeste pokušaj da se zaštiti američka kompanija. Ali ne verujem da će Ameri još dugo moći time da se bave. Doći će do ozbiljnih previranja na globalnom nivou kako vreme bude prolazilo, neće svi klimati glavom na svaki njihov potez kao do sada.

Sambu nisu nagazili zbog odluka Evropskog suda o tome da M$ mora da omogući interoperabilnost svojih sistema sa drugim sistemima kao i propisnu dokumentaciju/specifikaciju tehnologija koje implementiraju. To se koliko znam prevashodno odnosi na mrežnu interoperabilnost. DirectX ne potpada pod to kao ni WINE uostalom.

Koliko će dugo moći Ameri da teraju kao do sada, ostavi prorocima da se bave time. Činjenica je da ako M$-u dune sutra da ne žele da postoji WINE, mogu da ga ugase makar po američkom pravosudnom sistemu. Čak i da to nije slučaj, vlada opšti strah jer se ne zna šta (patent?) M$ ima u rukavu, kakve korake bi mogao da preduzme, kakve će biti posledice i kako će sud presuditi ukoliko dođe do njega. Jednostavno niko ne želi probleme. Taktika zastrašivanja.

3) Može da se primeni na sve drajvere jer je open source, a licenca je MIT (a ne restriktivni GPL). Pitanje je samo da li su svi spremni da prihvate Galium. AMD jeste, nVidia ne radi na open source drajverima ali sami drajveri se baziraju na Galiumu. Intel će verovatno preći na Galium uskoro. Razlog zašto do sada nije bilo interesovanja leži u kvalitetu podrške koja je kod čistih open source projekata koje održavaju entuzijasti na niskom nivou. Sada kada su Intel i AMD aktivni u razvoju open source drajvera to će se promeniti. Ovo rešenje koje se pominje u temi ima izuzetne performanse, gotovo kao da se aplikacija nativno izvršava. Upravo je u tome lepota cele priče.

Nisam govorio o tome da li može teoretski ili pravno da se primeni na sve druge drajvere nego da li može praktično da se primeni. ATI i nVidija neće portovati svoje vlasničke drajvere na Gallium3D iako to nije ogromna tehnička prepreka. Ti drajveri ionako interno funkcionišu slično kao Gallium3D. Neće to uraditi jer ne moraju i nema potrebe da troše resurse za tako nešto. Opensource ATI drajveri i dalje ne zadovoljavaju merila kvaliteta. Nouveau još manje. Za Intel nisam tako siguran da će preći na Gallium3D. Molim citiraj izvor. Zadnja informacija koju ja imam je da ih ne zanima Gallium3D i ne nameravaju da ga koriste. Sve u svemu, ne mnogo obećavajuće. Što se performansi "nativne" implementacije Direct3D-a tiče, rano je za bilo kakvu priču. Nikakav benchmark još nije urađen tako da su navodi o "izuzetnim performansama" za sada samo rekla kazala. Može lako da se desi da se u nekim slučajevima dobijaju dobre performanse a u nekim užasne.

4) Upravo zbog takvog stava sam i pokrenuo ovu temu. Ne vidim potrebu za emocijama u ovoj priči, a to je ovde najveća prepreka. Mi smo kompjuteraši a ne huligani/navijači sportskih klubova. Što pre se ljudi manu potrebe da vide Microsoft u plamenu zbog onoga što su trpeli u prošlosti, to će brže Linuks zajednica napredovati. DirectX je prvenstveno dobar softver, pa tek onda oružje Microsofta i sve ostalo. OpenGL nije na nivou DirectX-a i stvara glavobolje programerima. To će verovatno promeniti vremenom, sa tim će doći i do širenja OpenGL-a i postaće de facto standard. Podrška za legacy Direct3D to ne može promeniti, ali će doneti mnogo aplikacija (igara) na Linuks platformu. Što je, složićeš se, samo plus?

Kao što rekoh, sve što sam izjavio je pragmatično posmatranje problema a ne moja želja da se M$ kazni za nedela. Tvoja ideja jednostavno ne bi upalila u praksi. M$ ne bi dozvolio da upali je im se može tako. "DirectX je prvenstveno dobar softver" jer je dobro zamišljen, dobro dokumentovan, dobro potkrepljen M$ alatima, dobro podržan i implementiran od strane proizvođača grafičkog hardvera... samo na Windows-u. Taj kvalitet ne možeš da preneseš a pogotovo ne održiš na drugim platformama. Programeri već kukaju na DirectX na Windows Phone platformi.
 
Poslednja izmena:
Nije u pitanju kvalitet rešenja - D3D nije prihvatljiv u open-source sistemima zbog toga što je vlasništvo M$. Mislim da krpljenje WINEa i implementacija D3Da nije nešto na šta bi se trebalo osloniti u budućnosti, čak i da je implementacija prihvatljiva.
 
Ne radi se oslanjanju na DX nego o boljoj podršci za igre koje su već izašle a rade pod DX. Problem i jeste u tome što to svi vide kao oslanjanje na DX. Zašto svi misle da je DX tolika pretnja za OpenGL, kada je jasno da taj API može samo Microsoft da podrži zvanično i niko drugi. Šansa da Microsoft bude u budućnosti ono što je sada je nikakva. Sigurno će preovladati OpenGL, samo je pitanje vremena.

Ono što mene nervira je strah da ako se uradi ta podrška da će se Microsoft nekako uvući u Linux vode što je van pameti.
 
Kad god počne prepucavanje Linux vs Windows i šta je i koje rešenje bolje. šta može a šta ne može itd., uverim se zašto je naš narod predvideo izreku "Mlaćenje prazne slame!"

Mislim da je ova tema ipak malo drugacija od drugih. :) Autor ove teme poziva na neki vid fuzije microsoft-ovog proprietary softvera i GNU/Linux-a, sto dovodi na zakljucak da, iako poznaje pojmove (ne)slobodnog softvera, ne kapira sustinu svega toga. Jedan od mnogih koji traze windows u linux-u.
 
Tražim samo veću funkcionalnost. Mislim da je Linux pravi kandidat da nasledi Windows kao opšteprihvaćeni operativni sistem na PC. Na mobilnim platformama to već jeste.

Suština koju Stalman propoveda je upravo mlaćenje prazne slame, što kaže Kritika. Mislim da kompjuteraši treba da se okrenu tehničkim stvarima, a da se manu politike, revolucije, religije i sličnih tema koje nemaju nikakve veze sa kompjuterima.
 
Nije mlaćenje prazne slame - možda je Stalman ekstreman u nekim stavovima, ali ne možeš poreći da je GNU uradio nešto. Sad, kad je Linux dostigao određen nivo funkcionalnosti, treba odustati od svih principa i nalepiti šta god kome treba da bi zamenio Windows? Mislim da bi ovakva ideja vrlo loše prošla kod članova zajednice koji nisu ni približno tako "kruti" kao Stalman. Ne razumem kako ne vidiš posledice zvaničnog usvajanja onog što predlažeš - to bi promenilo suštinu svog slobodnog softvera. Ako želiš, instaliraćeš patchovani Wine i igrati Windows igre kao na Windowsu i to je to.
 
Poslednja izmena:
Korporacije su izgradile Linux jer im je bio neophodan. Zajednica volontera je tu samo mali šraf koji misli da je bitniji nego što jeste. Plaćeni programeri su stvorili to što koristimo a ne likovi poput Stalmana.
 
Korporacije jesu podupirale Linux iz svojih razloga, ali osnovna ideja je tu - sav kod je otvoren i nema nikog ko drži bilo kakva prava nad njim, motivacija programera na stranu. Ali svejedno, odlazimo sa teme... D3D layer jednostavno nije izvodljiv kao neka zvanično podržana opcija od bilo koga.
 
Linux ce upropastiti likovi kao Stalman, treba pozdraviti bilo kakvo unapredjenje Linuxa, nezavisno od toga da li je kod slobodan ili ne. Ako Microsoft zeli da omoguci Direct X na Linuxu ( sto je skoro pa nemoguce) ne vidim nijedan razlog zasto bi se neko bunio. To bi samo doprinelo popularizaciji Linuxa. Ali da se odbija bilo kakvo unapredjenje zbog neke ideologije ili ubedjenja to je tezak *****izam.
 
Linux je prepun drajvera koji su zatvorenog koda i Stallman je to prihvatio u nekom drugom intervjuu.
To da Stallman je protiv svega sto ima deo zatvorenog koda nije tacno.
 
Implementacija emulacije D3D-a u Galliumu se teško može nazvati unapređenjem - ako želiš da se igraš, instaliraj Steam i igraj Valveove igre i sačekaj da proizvođači igara polako krenu da podržavaju OpenGL uz DX, a što se tiče upropaštavanja Linuxa, on je nastao iz određenog ubeđenja i ideologije i došao je tu gde jeste. Ako Microsoft otvori DirectX (neće se desiti), verovatno će biti podržane implementacije.
 
To sto je nastao iz odredjene ideologije ne znaci da se treba slepo drzati toga, uvek treba podrzati svaku mogucnost unapredjivanja makar ona dosla i od "zlog" Microsofta. Jedno je sigurno, directx nece postojati nativno u Linuxu.
 
Ne razumem tvoje argumente niti poentu, Gojko? Šta treba uraditi više nego što se sad radi? Niko nije odbacio Sambu, bez obzira što je sam standard kreiran od strane Microsofta. Dosta toga u kernel ulazi i u binarnom obliku, i kernel će učitati closed source drajver, ali dosta developera (Linus, Greg Hartman) su otvoreno protiv toga. Bez obzira, to se dopušta da funkcionalnost sistema ne bi trpela.
 
Implementacija emulacije D3D-a u Galliumu se teško može nazvati unapređenjem - ako želiš da se igraš, instaliraj Steam i igraj Valveove igre i sačekaj da proizvođači igara polako krenu da podržavaju OpenGL uz DX, a što se tiče upropaštavanja Linuxa, on je nastao iz određenog ubeđenja i ideologije i došao je tu gde jeste. Ako Microsoft otvori DirectX (neće se desiti), verovatno će biti podržane implementacije.

Deset godina pratim/koristim Linuks i baš zbog toga sam i pokrenuo ovu temu, da bi se borio protiv besmislenih verovanja kako je ideologija slobodnog softvera zaslužna za ovo što danas imamo. To jednostavno nije tačno. Svaki bitniji pomak je dolazio zahvaljujući organizacijama koje rade za profit (Red Hat, Intel, IBM, Canonical, Oracle). Retki su slučajevi gde se nešto izrodilo iz neprofitnih fondacija a da je valjalo.

Najveći broj aplikacija koje su kreirali entuzijasti su bagovite i slabo funkcionalne. Ni besomučno forkovanje nije pomoglo. Na primer, Amarok/Clementine/Banshee jednostavno nikada nisu bili na nivou nekih drugih freeware aplikacija sa drugih sistema i to je činjenica. Možeš koristiti ove programe i biti zadovoljan njima ali to ne znači da su jako dobre aplikacije.

Inkscape koji je obećavao još pre sedam godina da će biti dostojna zamena za Corel Draw, nikada nije dostigao nivo stabilnosti koji je neophodan profesionalcima. Gimp je takođe daleko ispod mogućnosti najvećeg broja komercijalnih editora slika sa Windowsa.

Ono što hoću da kažem je da je Linuks od svog nastanka pa do danas na desktopu, operativni sistem na aparatima za održavanje života. Totalno je nebitan i ako stvarno umre desktop i Microsoft, sa njima će i Linuks ako se neke stvari ne promene. Android iako za bazu ima Linuks, nema nikakve veze sa open source filozofijom. Ako Linuks zajednica ne evoluira, malo olabavi stav po pitanju slobode jednostavno će nestati kao OS namenjen konsumerima.
 
Ali koji je to evolutivni smer koji ti sugerišeš? Kakva evolucija? Emulacija Windowsa? Reverzni inžinjering D3Da?
Linux ne isključuje mogućnost da na njemu instaliraš closed source aplikaciju. Nećeš je dobiti u instalaciji ili u zvaničnom repozitorijumu, ali to je rešivo.
"Android is an open-source software stack for a wide range of mobile devices and a corresponding open-source project led by Google."
Android je open source (AOSP) i baza mu je Linux kernel.
 
Android je open source OS ali retko koja aplikacija pisana za taj OS je open source. Na Androidu nikoga nije briga za ono što priča Stalman. Meni se za sada najviše dopada ono što radi Canonical jer pokušava da napravi hibridni OS. Ako njima ne uspe Linux će sa 1% da padne na 0,001% potrošačkog tržišta. Naravno, na enterprise tržištu će samo jačati.

Fascinantno mi je da niko ne želi da podrži Canonical, a Canonical ma koliko zastranio još uvek objavljuje izvorni kod svojih projekata (možda ne od početka razvoja ali u nekom momentu objave kod). Priča oko Androida je skroz drugačija, Android je open source ali se kod objavljuje samo kada je gotova verzija (nema objave beta koda) a zajednica programera okupljena oko Androida u najbolje slučaju objavljuje freeware aplikacije koje se finansiraju putem reklama. Ne postoji open source filozofija u ekosistemu Androida.

Arch i slični projekti su prolazna stvar. Za ovih deset godina video sam dosta takvih projekata koji su obećavali ali na kraju ništa bitno nisu uradili. Ista sudbina čeka i Archlinux. Mint Linux će propasti ako propadne Ubuntu. Teško će oni na čistoj Debian bazi uspeti da održe popularnost među običnim korisnicima, mnogo je to posla.
 
Android je baziran na Linux kernelu isto kao i desktop operativni sistemi. Dakle, nema prepreka za cloused source aplikacije ni na Linux desktopu. Sam kod za Android je open source. Ne moraš instalirati PlayStore ako nećeš, ako imaš priliku da instaliraš CyanogenMod ili neki drugi ROM.
Arch Linux postoji godinama i namenjen je ljudima koji vole rolling release - ne širokoj populaciji. Nisam juče instalirao Arch - meni odgovara zbog svoje prirode.
Reci mi šta to tebi smeta? Šta želiš da se uradi? Konkretno? Ne vidim poentu priče...
 
Poslednja izmena:
To sto je nastao iz odredjene ideologije ne znaci da se treba slepo drzati toga, uvek treba podrzati svaku mogucnost unapredjivanja makar ona dosla i od "zlog" Microsofta.

Koliko znam podrška za HyperV u kernelu dolazi iz M$-a. U tom konkretnom slučaju niko nije M$ dočekao na nož, naprotiv, smatraju to za trijumf. Isto bi se desilo i kada bi M$ implementirao D3D na Linux-u, preko Gallium3D ili nekako drugačije. Pod uslovom da je objavljen kod open source, bio bi primljen u okvire Mesa projekta bez problema došao on od M$-a ili ne. Kada bi kod bio closed source, ne bi bio primljen u okvire Mesa projekta i verovatno ne bi bio distribuiran u većini distribucija ali bi i dalje bio dostupan krajnjim korisnicima za instalaciju/korišćenje. Uostalom, tako je i sa vlasničkim drajverima. Znači nikakvih ograničenja nema. 90% korisnika i dobar procenat programera bole dupe šta Stallman ima da kaže.

-> G@W, brate ne razumem tvoje rezonovanje. Open source aplikacije koje razvijaju entuzijasti nisu na zadovoljavajućem nivou kvaliteta jer su open source? Je l' to stvarno njihova mana? Šta bi bilo da su closed source i da se plaćaju? Je l' postoji za njih tržište?

Sve uslužne aplikacije na Windows-u tipa audio player-i, file manager-i i sl. takođe su napravljene od strane entuzijasta. Nikakva velika kompanija ili neki veliki kapital nije se našao iza tih aplikacija. Da, aplikacije su closed source većinom i mnoge se naplaćuju ali naplaćuju se jer postoji tržište a u nekim slučajevima zbog veličine tržišta aplikacije se finansiraju od reklama a same su besplatne. Da nema tržišta, bile bi osuđene na propast naplaćivale se one ili ne. Pitanje: Šta tebe, mene, njega, bilo koga sprečava da isti model primeni na Linux "tržište"? Je l' tebe neko sprečava da sedneš napraviš audio player Winamp kvaliteta, naplaćuješ ga ili finansiraš od reklama i plasiraš na Linux "tržište"? Ne. Nema nikakvih prepreka. Bilo šta što Stallman i istomišljenici imaju da kažu ne bi bila nikakva prepreka. Precenjuješ njihov uticaj. Jedina prava prepreka je nepostojanje dovoljno velikog tržišta da takav model zaživi. Jednostavno ne možeš da naplatiš koliko ti treba. Android koji pominješ je upravo dokaz za to.

To nas dovodi do zaključka da je otvorenost koda velikog broja programa pod Linux-om njihova jedina i najveća prednost jer da su ti isti programi npr. closed source i da se finansiraju od reklama, bili bi u još gorem stanju ili bi bili totalno osuđeni na propast.

Navedi mi jedan Windows program koji je alternativa Photoshop-u i nije open source a bolji je od Gimp-a. Isto to za Corel Draw, odnosno Inkscape.

Da se vratim na D3D. Precenjuješ sposobnost "open source zajednice" i kompanija koje su deo iste da implementiraju D3D na Linux-u onakvog nivoa kvaliteta kakvog priželjkuješ:

1) Među entuzijastima nema dovoljno ljudi sa dovoljnim nivoom znanja da realizuje tako nešto. Svi programeri na svetu koji su sposobni za tako nešto su kajmak programerskog sveta i već odavno su ih velike kompanije pokupile. Jednostavno nema dovoljno kvalitetne radne snage.

2) S obzirom na 1), jedini koji su sposobni da realizuju tvoju zamisao su kompanije tipa M$, AMD, nVidia, Intel i možda još neke, jer jedino one imaju dovoljno radne snage sa dovoljnim nivoom znanja i sposobnosi. A kakve koristi oni imaju od D3D implementacije na Linux-u? Odgovor - apsolutno nikakve. Jedinu korist imaju korisnici i Linux kao tržište u globalu jer bi to potencijalno povećalo učešće Linux-a na desktop tržištu. A šta bilo koju od ovih kompanija bole dupe za to ako tu ne vide nikakav profit za sebe?

Kada sumiramo rečeno, dolazimo do zaključka da čak i kada ne bi bilo pravnih prepreka, postoje nesavladive praktične prepreke za realizaciju D3D-a na Linux-u. Uvođenje Stallman-a i istomišljenika u tu priču i kriviti njih za sadašnje stanje je besmisleno. Mnogi ne mare ni za GPL i ima mnogo slučajeva kršenja GPL-a koji nikad nisu završili na sudu.

Za kraj da pomenem jedan open source program koji se nikako ne uklapa u tvoje tvrdnje - x264. U pitanju je H.264 enkoder koji je de facto standard kada je u pitanju kompresija video sadržaja i koji je merilo i nedokučiv ideal praktično svim komercijalnim enkoderima. Po svim karakteristikama x264 je superioran enkoder u odnosu na sve druge a pogotovo komercijalne. Koja je njegova tajna uspeha? To što je open source. Uopšte, zahvali se Linux-u i open source filozofiji za postojanje audio/video enkodera/dekodera i player-a na koje smo svi navikli i uzimamo ih zdravo za gotovo. Zamisli samo svet u kome oni ne bi postojali.
 
Poslednja izmena:
Linux je prepun drajvera koji su zatvorenog koda i Stallman je to prihvatio u nekom drugom intervjuu.
To da Stallman je protiv svega sto ima deo zatvorenog koda nije tacno.

Ako pod Linux mislis na sam kernel koji mozes da skines sa kernel.org to onda nije tacno. Ili mislis na neku Linux distribuciju ?
 
Reci mi šta to tebi smeta? Šta želiš da se uradi? Konkretno? Ne vidim poentu priče...

Moj pogled na stvari je sledeći: danas imamo situaciju da desktop tržište opada a mobilno raste. Windows je apsolutni monopolista na desktop tržištu, Android je monopolista na mobilnom tržištu. U odnosu na Android, Windows je jako upotrebljiv. Ali da bi se održali u igri, Microsoft prilagođava svoj OS mobilnom tržištu. Kao što zna svako ko probao Windows 8, način na koji to rade je apsolutna katastrofa.

Ja se bojim šta ću koristiti za deset godina. Android mi ne deluje kao privlačan OS jer mi je jasno da Google nema nameru da od Androida pravi Windows. Kada bi našli način da korisnike ubede da je svrha OSa da prikaže deset redova tekstualnih reklama koje se smenjuju, oni bi bili van sebe od sreće. Toliko o Google i njihovom doprinosu IT industriji.

Alternativa je Apple ekosistem ali tamo se sve plaća. Nije samo hardver skup. Naravno moguće je nastaviti piratsku priču u okviru Apple ekosistema, ali mi se to ne radi. Ako ću da budem lagalan, to mnogo košta. Od muzike, preko knjiga, hardvera, dodataka za taj hardver itd. Finansijski skupa platforma. Uz to i zatvorena, ali funkcioniše dobro. Mada pitanje je šta će i sa njima da se desi usled naleta Androida.

Linuks mi deluje da ima istorijsku šansu da se progura među velike na consumer tržištu i to je jasno Šatlvortu i zato ulaže sve napore u tom pravcu. Ja verujem da je moguće napraviti dovoljno dobru fuziju i ponuditi OS koji će dobro raditi na svim platformama (od servera do sata) i smatram da je to Linuks, ali ne Android. Probao sam i ChromeOS i generalno tu ideju korišćenja OSa u cloudu ali nije ništa bolje od mobilnog Androida. Online IDE alati na Chrome Store su smešni...

Mislim da je neophodno da se jednom u istoriji Linuks zajednica okupi oko jedne ideje, koja mora biti zasnovana na realnim osnovama. Inače Linuksa neće biti, zamreće zajedno sa desktop hardverom. Jedini način da desktop preživi jesu hibridni uređaji. Ako tač kontrole budu jedino za šta budući korisnici znaju, miš i tastatura će jednostavno prestati da se proizvode u velikom obimu i postaće specijalizovan hardver.
 
" Linuks mi deluje da ima istorijsku šansu da se progura među velike na consumer tržištu i to je jasno Šatlvortu i zato ulaže sve napore u tom pravcu. Ja verujem da je moguće napraviti dovoljno dobru fuziju i ponuditi OS koji će dobro raditi na svim platformama (od servera do sata) i smatram da je to Linuks, ali ne Android."

Ne shvati me pogrešno molim te, neće se to nikada desiti na taj način.
Zašto?
Ova se naša "civilizacija" vrti oko zarade/pohlepe i dok se to ne promeni tako nešto neće biti moguće.
Kao što si rekao Android je nešto drugo, sve se svodi na profit, reč je samo o zaradi.

Kako je moguće da se desi to što želiš bez metastaziranja u sistem kome je krajnja (i jedina) svrha pravljenje zarade. Sa svim konsekvencama takvoga sistema.
Poput Windowsa, Androida i Jabuke koji su na tronu (trenutno).
 
Poslednja izmena:
Arch i slični projekti su prolazna stvar. Za ovih deset godina video sam dosta takvih projekata koji su obećavali ali na kraju ništa bitno nisu uradili. Ista sudbina čeka i Archlinux. Mint Linux će propasti ako propadne Ubuntu. Teško će oni na čistoj Debian bazi uspeti da održe popularnost među običnim korisnicima, mnogo je to posla.

Haha, reci ti to Debian-u, Gentoo-u da su prolazni zato sto su rolling release. GNU/Linux nece propasti dok god je entuzijasta i zajednice okupljene oko njega, dok god je prilagodljiv da ga mozes poterati i na tosteru. Cak i da se desi da velike kompanije prestanu doprinositi razvoju, GNU/Linux ce se i dalje razvijati.
Sto se tice Canonical-a i space cowboy-a, jaki mi njihovi opensource projekti, koji su usko vezani za ubuntu i prakticno nemoguce ih je poterati bilo gde osim na ubuntu-u. Izmedju ostalog, zasto zajednica ne voli ubuntu?

Ako vec zelis D3D u linuxu, prvo se obrati Microsoft-u da otvore kod i tek onda mozes ocekivati D3D u linuxu. Linux je bez D3D i do sada ziveo (ne treba mu).
Ako te je strah sta ces koristiti za 10 godina, pridruzi se http://www.reactos.org/ i pocni sa radom. Za 10 godina ce ReactOS biti bar na nivou Win7.

Iako to mnogi prizeljkuju, osnovni cilj linuxa nije da se omasovi na trzistu kompjutera, vec da bude jedna slobodna platforma koju mogu svi besplatno koristiti i prilagodjavati svojim potrebama. World domination je rezervisan za Apple i Microsoft, pa i Google.
 
Poslednja izmena:
Ako pod Linux mislis na sam kernel koji mozes da skines sa kernel.org to onda nije tacno. Ili mislis na neku Linux distribuciju ?
Mislim na ceo "paket" a ne samo na kernel.
Imam linux dvb-s2 prijemnik koji u sebi sadrzi bootloader i drajvere koji nisu open source.
Imam Raspberry Pi mini racunar koji takodje ima Broadcomove drajvere i bootloader koji su zatvoreni.
 
Da, svima su puna usta Ubuntu-a, a on je samo derivat Debian - odnosno snapshot Debian testinga sa nalepljenim Unity-em. Bili su mi OK dok su počinjali i delili besplatne CDove, ali sad su potpuno zastranili sa MIR-om i ostalom pričom. Nebitno, da rezimiram - Linuxu i open source ne fali ništa, najmanje implementacija D3D-a, A ako ti se ne sviđa gde ide Windows (danas sam instalirao na poslu Windows Server 2012 sa GUI-em i mogu vam reći da nalepljeni WinRT odudara čak i više nego u osmici), prilagodi se situaciji, koja nije uopšte loša.
A što se tiče binarnih drajvera, kao što sam rekao, tolerišu se. I to je to.
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh Dno