Šta je novo?

Solarni paneli i subvencija države

Odnosno "u oktobru bice u novembru" :)
 
I to bi bilo sjajno kada bi to bilo dozvoljeno. Za firme se primenjuje neto obračun, odnosno obračuna se preuzeta energija iz mreže sa svojom cenom, energija predata u mrežu sa svojom (cena energije koja se predaje u mrežu je niža od preuzete energije i dogovara se snabdevačem), i na kraju se radi neto obračun, odnosno plaća se samo jedna faktura. Dakle, ne može se umanjiti sopstvena potrošnja povezivanjem solarne elektrane. Kada bi bilo dozvoljeno, bilo bi to sjajno.
Pretpostavljam da si svestan da sve solarne elektrane u Srbiji već funkcionišu na način na koji sam napisao.
 
Aj okači neki račun od prosumera sa stanjem na brojilu.
 
Pozdrav svima. Drago mi je da se ovakva tema pojavila na ovom forumu jer sam je dugo čekao a i vidim da ima dosta konstruktivne diskusije.

Planiram solarni sistem sledeće godine sa malo drugačijim motivima upotrebe pa bi me zanimala mišljenja i sugestije.

U pitanju je veća starija porodična kuća koja se greje sistemom toplotne pumpe i ventilokonvektora i u najhladnijim mesecima potrosnja struje pređe u crvenu zonu skoro uvek za oko 300kW. Budući solarni sistem bi svojom proizvodnjom trebalo da ispegla tu razliku koliko je moguće u zimskom periodu odnosno da u letnjem redovnu mesečnu potrošnju bez grejanja što je moguće više pokrije, što ne bi trebalo da je zahtevno jer je ona uglavnom oko 400 do 600kW mesečno.

Drugi aspekt je da mi je električna mreža na koju sam priključen nestabilna ne toliko po pitanju napona već po pitanju nestanaka struje, (zloupotrebe ili preopterećenja,u pitanju je polururalni kraj pa me i ne zanima posebno šta radi lokalno stanovništvo i čime se bavi) i to naročito zimi, mada i u toku letnjih oluja i jakih vetrova bude problema i "blackout"-a po nekoliko sati.

Prodaja struje i prenos u EPS mrežu me apsolutno ne zanimaju niti želim bilo kakve pravne odnose sa državom tog tipa tako da je koncept da sistem pokriva najveći deo redovnih potreba kuće i da na taj način ušteda bude posredna a da kada struje nestane da mogu da je imam dovoljno dugo dok se njen nestanak ne sanira. Potpuno pokrivanje troškova grejanja mi nije previše bitno a mislim i da je preambiciozno očekivati da je moguće u ovom slučaju.

Sa druge strane, ne želim da kategorijom "prosumer"-a sebi nametnem ograničenja po pitanju projekta, odabira opreme i izvođača, koji su kako sam razumeo da država nameće u tom slučaju. Takođe, ako se dobro sećam da sam negde pročitao, mislim da hibridni solarni sistemi ne smeju da se koriste u tu svrhu.

Investicija bi bila značajna i voleo bih da fleksibilnošću ovoga što sam naveo, dakle samostalno odabirom i nabavkom opreme i odabirom izvođača, imam mogućnost da te troškove učinim što racionalnijim.

To bi dakle, trebalo da bude jak i pouzdan hibridni sistem sa inteligentnim inverter punjačem koji bi morao da bude paraleno vezan na gradsku mrežu i dizel generator od minimalno 15kW sa ATS sklopkom i autostartom . Mozak svega ovoga koji "žonglira" između raznih scenarija je naravno inteligentni inverter sa svojim softverom i automatikom. Kada struje ima, sistem forsira potrošnju iz solarnih panela i baterije koja ne mora da bude predimenzionisana već samo da služi kao bafer da kompenzuje višak i manjak proizvodnje. Sama namena baterije za bekap u slučaju nestanka struje nije primarna jer bi trebalo da služi taman toliko da pokrije potrebe kuće makar za to kratko vreme dok se dizel generator ne zavrti i preuzme ulogu primarnog napajanja posle čega kuća može da bude autonomna dosta dugo do povratka rada gradske mreže.

Dosta pratim modele i proizvođače opreme i imam ideju šta bih nabavio i gde ali mi je najveći problem dimenzionisanje sistema.

Jako bitan aspekt čitave priče je to što bih forsirao što bolji prinos struje zimi koliko god to bilo moguće, a otežavajuća okolnost u tome je što mi je orijentacija krova na koji bih montirao panele ugrubo jugoistok-severozapad. Ovo prvo i nije toliko loša varijanta ali ovo drugo je gotovo najgora moguća pogotovo iz aspekta zimske popodnevne proizvodnje. Opcija da paneli stoje na tom mestu i u toj orijentaciji je nažalost jedina. Krov je velike površine pa bi se na njega moglo smestiti sigurno 30kW solarnih panela, respektivno podeljenih na "dve vode" krova pa bi se možda tu moglo kalkulisati koje polje na krovu da se više forsira.

Otprilike bih rekao da sam sa potrebama da se ovo izvede negde između solarne elektrane reda između 10kW i 12kW, možda čak i malo više. Moje je mišljenje i da bi snaga panela trebalo da bude znatno veća od snage invertera, barem za 20 %, ili više da bih se tih nominalnih kilovata u limitu invertera obezbedilo viškom panela. Ono što nisam siguran je kako procentualno rasporediti panele, odnosno koju stranu krova više forsirati za potrebe zimske proizvodnje.

Ono što nisam razumeo je i da li postoje ograničenja od strane države na veličinu solarne elektrane hibridnog ili offgrid tipa? Negde se spominje 10,8kW ali nisam siguran da li je to limit samo za prosumere.

Dakle, ono što bi mi najviše značilo je mišljenje ili sugestija koja bi dimenzija elektrane pouzdano obezbedila barem 300kW proizvodnje zimi u ovom gore opisanom mom slučaju i da li država pri tome nameće neka svoja ograničenja mimo redovnog "prosumerizma" koji bi bio potpuno isključen u ovoj priči.
 
Poslednja izmena:
Dakle, ono što bi mi najviše značilo je mišljenje ili sugestija koja bi dimenzija elektrane pouzdano obezbedila barem 300kW proizvodnje zimi u ovom gore opisanom mom slučaju

9.6KW idealno orijentisanih u decembru pravi od 292 do 531KWh, prosecno za 10 godina 400KWh. U januaru 10-15% vise.
Ako ti već površina krova nije ograničavajući faktor, neka te ne brine orijentacija. Jugoistok je sasvim ok. Igrajući se sa raznim dostupnim kalkulatorima, vidiš da azimut od +45 daje oko 10% manju proizvodnju
 
Hvala puno na odgovoru, takva informacija mi je i trebala. A ima li razloga da forsiram jednu stranu vise ili da delim pola-pola?
 
Ako je fokus na zimskoj proizvodnji, deluje mi da će u uslovima zimskog dana do 14-15h, rezultati na toj SZ strani biti mizerni. Uostalom pogledaj na svom krovu, u 15h proizvodnja teži nuli, a na SZ strani je sunce i dalje "iza leđa" i pod boljim uglom je JI strana nego SZ. Neka me neko ispravi ako grešim

LEti bi imalo smisla da razvučeš dnevni dijagram, ali leti ćeš i ovako imati višak sa kojim ne znaš šta ćeš (ne vraćaš u mrežu, mala baterija).
 
Sada kada cujem obrazlozenje, slazem sa procenom i preporukom da treba forsirati juznu stranu, mada opet, asimetricno opterecenje krova sa toliko panela nije nesto cime sam preterano odusevljen. Potrudicu se da baterija bude sto je moguce veca koliko to finansije dozvole.
 
Da da, skontao sam kako su računali. Hvala!
Sad se malo vraćam na ovaj proračun ali mislim da je ušteda zapravo i malo veća jer ako se uzmu u obzir kilovati koje si proizveo i odmah potrošio onda bi račun bio oko 2800 (161 KWh ukupno za višu tarifu). Ispravite me ako grešim. Naravno to ne znači da sramotan obračun ne treba da se menja
 
Tako je. Zna li neko hoce li menjati drzava nacin obracuna, da se ukine obracun PDV i akcize na nase vracene kilovate?
 
Hah, ne verujem vise nicemu nista dok ne vidim crno na belo. Pricali su kWh za kWh, slozili se, al "crno na belo" kaze drugo. Tako da je nezahvalno skroz predvidjati bilo sta, vise srece bi imao u kladzi.
 
Meni nikad nece biti jasno kako neko u kuci moze da ima struju 2000din i da trosi 200kwh??? Ja ispod 700kwh nema sanse...
 
@NemanjaDk93 različit broj ukućana živi u objektima različitih dimenzija, provodi različit broj sati u objektu i ima različite navike. Moja žena, kada je sama kod kuće, retko za svetlo troši manje od 150W (danas kada sam došao - preko 300), a ja, uglavnom maks 30W.
 

"Predlogom Zakona o PDV-u, koji će stupiti na snagu 2023. godine, PDV će se plaćati samo na utrošenu energiju, ali će ostati plaćanje akcize i naknada, odnosno mrežarine na ukupno preuzetu električnu energiju.

Prozjumeru Nenadu Maričiću je u Elektrodistribuciji Srbije tim povodom rečeno da su Ministarstvu energetike i Ministarstvu finansije predati zahtevi za iniciranje promena preostala dva zakona, kako bi se uredba u potpunosti primenila."
 

"Predlogom Zakona o PDV-u, koji će stupiti na snagu 2023. godine, PDV će se plaćati samo na utrošenu energiju, ali će ostati plaćanje akcize i naknada, odnosno mrežarine na ukupno preuzetu električnu energiju.

Prozjumeru Nenadu Maričiću je u Elektrodistribuciji Srbije tim povodom rečeno da su Ministarstvu energetike i Ministarstvu finansije predati zahtevi za iniciranje promena preostala dva zakona, kako bi se uredba u potpunosti primenila."
A onda ako se pogleda predlog ovde: https://www.paragraf.rs/dnevne-vesti/231122/231122-vest13.html

"Član 17Vv

Osnovica za promet električne energije koji vrši obveznik PDV snabdevač kupcu proizvođaču električne energije iz obnovljivih izvora energije je iznos naknade za utrošenu električnu energiju utvrđen u skladu sa zakonom kojim se uređuje korišćenje obnovljivih izvora energije, bez PDV.”.

To valjda znači da će PDV biti ukinut. Još samo da se ukine akciza i nepotrebne naknade i onda bi valjda sve ovo imalo smisla
 
Ne ne, to znači da je osnovica na koju će se plaćati PDV zapravo vrednost za energiju iz računa koji vam izdaje EPS, bez PDV-a. Ovo bez PDV-a stoji da bi se znalo da ne ide PDV na vrednost na koju je već obračunat PDV. Dakle, tačno je, neće više ići PDV na kompletnu potrošenu energiju već samo na deo koji plaćate EPS-u.
 
Ne ne, to znači da je osnovica na koju će se plaćati PDV zapravo vrednost za energiju iz računa koji vam izdaje EPS, bez PDV-a. Ovo bez PDV-a stoji da bi se znalo da ne ide PDV na vrednost na koju je već obračunat PDV. Dakle, tačno je, neće više ići PDV na kompletnu potrošenu energiju već samo na deo koji plaćate EPS-u.
Pa da, na to sam i mislio. Neće se više plaćati PDV na struju koju "čuvamo" i "povlačimo" iz mreže
 
U principu bi se morala ukinuti i akciza, jer je isto vrsta poreza. K'o kada bi plaćali akcizu na rakiju koju smo sami ispekli, čuvali u podrumu pa popili kasnije (a eto oslobođeni smo akcize na rakiju koju pijemo odmah tu pored kazana).

Oko naknade za tu onu neku mrežarinu bi možda mogli da filozofiramo. To je tuđi resurs koji se koristi kada energiju šaljemo i vraćamo.
K'o kada bi onu našu rakiju čuvali u tuđem podrumu.

:D :p :)
 
Poslednja izmena:
Zakonska mogućnost postoji, trenutno mnoge firme postavljaju panele u cilju uštede na potrošnji struje.
Najisplativija je gradnja fotonaponske elektrane čija će proizvodnja većinom biti trošena za sopstvene potrebe.
Matematika je otprilike sledeća:
...
Hvala na odgovoru i korisnim informacijama!
 
Sad bas diskutujem sa covekom koji je isto stavio panele...ono sto nama nije jasno je to kako se obracunava ta "mrezarina-lezarina". Jer to nije nimalo jeftino! Mnogo je veca kolicina novca nego sto ide za obracunat pdv + akciza, nije fiksna, menja se u zavisnosti od broja kilovata koji se predaju.
Stavka 7 na racunu.
Ako sam ja dobro uhvatio njihovu racunicu cena po kilovatu koje povucem sebi nazad je 3,87 dinara.
Ako na to dodam pdv i akcizu ispada da je to 3,87+27,5%= 4.93 dinara po kilovatu.
Cena za redovni kilovat u zelenoj zoni (visa tarifa) je 6,896 + 27,5%=8,79 dinara po kilovatu.
Ako sam u pravu sa racunicom, to sto ce oni mozda da ukinu samo pdv a da ostave ovaku naplatu mrezarina je smejurija.
Ovo je propala investicija.
 
Eddie, nazalost nisam nasao tacnu formulu kako oni to racunaju ali uopste ne zavisi od kolicine koju PREDAS, vec koju POVUCES iz mreze. Predaj 10 ili 1000kWh, a povuci 1kWh, naplatice ti mrezarinu za taj 1 kWh.

Mene vise interesuje da li je to fiksno/kWh ili i tu postoje zone, ako povuces preko neke granice, npr 600 kWh koje si im davno predao (od npr 1800 koji su ti ostale), posto sam do sad samo vidjao racune koje imaju vise predate nego preuzete energije, sta se desava zimus nisam video primer jos uvek...
 
Da,da, nisam lepo napisao, u pitanju je količina struje koju ja nazad povlačim. Malopre sam proveravao na mom i njegovom računu za struju, cifra od 3.87 dinara je tačna. Još fali i zone da uvedu a da ovo bude ona jeftinija tarifa...
 
Ima li neko da okaci "zimski racun", a da mu potrosnja nije iz zelene zone kao svi sto su kacili do sad?
 
Поштовани Владимире,

у наставку је појашњење ставке 7 на рачуну.

Накнaда за приступ систему обрачунава се у складу са Методологијом за одређивање цене приступа систему за дистрибуцију електричне енергије Агенције за енергетику Републике Србије којом је прецизирано да се купцима-произвођачима, услуга приступа систему за дистрибуцију електричне енергије обрачунава према тарифама по тарифним елементима "активна снага", "активна енергија" и "реактивна енергија", за електричну енергију која се преузима из дистрибутивног система.

Имајући у виду то да су код нето мерења цене одређене у висини цена на гарантованом снабдевању и да је у цене на гарантованом снабдевању урачунат и трошак за приступ дистрибутивном систему, део накнаде је већ садржан у цени за утрошену енергију. Купац-произвођач је дужан да Оператору дистрибутивног система плати трошкове за приступ дистрибутивном систему за укупну количину преузете енергије. С обзиром на то да је део тих трошкова већ урачунат у износ утрошене енергије, купац је у обавези да плати разлику. Разлика од преузете до утрошене енергије се засебно обрачунава кроз ставку 7 - “Накнада за обрачун приступа ДС за разлику преузете и утрошене електричне енергије”. Другим речима, део накнаде је обрачунат кроз цену за утрошену енергију, а остатак кроз ставку која се односи на накнаду за разлику преузете и утрошене енергије. Ова ставка улази у основицу за акцизу и ПДВ.

Пример рачунице (домаћинство - широка потрошња) за ставку 7 је следећа:

Преузета

енергија

(количина)

Утрошена

енергија

(количина)

Цена приступа ДС*

Накнада за обр. приступа ДС за разлику преузете и утрошене ел. енергије

Виша тарифа: 417

Виша тарифа: 42

Виша тарифа: 3,879

(417-42)*3,879+(81-81)*0,970=1.454,63

Нижа тарифа: 81

Нижа тарифа: 81

Нижа тарифа: 0,970

На рачуну код Владимира Стојановића рачуница је следећа

(239-196)*3,879+(175-175)*0,970=166.80

Код њега је ставка 7 мања зато што је већи део накнаде за приступ већ садржан у обрачунатој енергији (утрошена енергија). Он је мање произвео (испоручио) енергије па је самим тим већа утрошена енергија, која је код Вас мања. Али суштина је иста, мрежарина (накнада за приступ дисрибутивном систему) се наплаћује за сву енергију која се преузима из система.

Наравно, слободно позовите уколико имате питања.
Pa njima je bolje da ovako preprodaju nama struju koju mi proizvedemo nego da sami kopaju ugalj, lože... Što bi se tako cimali da za kilovat uzmu 6,9 dinara kad trange- frange kombinacijom stave sebi u džep 3,8.
 
Poslednja izmena:
Ako ukinu PDV na proizvedenu pa povucenu struju to je malo bolje ali opet nedovoljno dobro jer su ostavili akcizu koja je porez na luksuz dok u Hrvatskoj ukinuli PDV na kupovinu solarnih panela. Daleko smo mi od zapada i tu cemo i da ostanemo.
Jedino sto je dobro (uslovno receno) je sto ce struja sledece godine da poskupi bar dva puta, a prica se i tri puta (01.01.2023 je potvrdjen, privredi podizu isto za 8%, 01.05. i 01.11.) tako da ce se isplativost povecati tojest period odplate sistema ce se smanjiti.
 
Da li je neko pratio cene opreme pocetkom 2020e? Meni se cini da je osetno poskupelo (u regionu sam sve nalazio jeftinije), ali nisam siguran koliko zapravo (nisam pratio tad).
 
Gorivo pojeftinjuje, da nije pod kontrolom i brze bi, bar po okolnim zemljama je tako (opet paralela), a ne vidim da nesto pojeftinjuje kod nas. A puna usta bila zbog skupog goriva... No, da cutim malo.
 
Nazad
Vrh Dno