Šta je novo?

Telekom Srbija VDSL (FAQ 1. post)

Ti si treci koji mi to kaze:d

E da,puno hvala @bbK1ng na uputstvu kako da bridzujem 655 i podesim Asus AC66u :happy::happy:
 
Poslednja izmena:
Ја ћу за сада да одустанем од VDSL експеримента јер сам под Бокс пакетом па и да вратим ISDN за POTS и једну VoIP линију, тешко да ће да ми дозволе излазак из Бокса а још нема ни слова о неком VDSL Бокс пакету. Управо сам сазнао од званичног и провереног извора да је ISDN стварно одбачен и да више нема набавке (инфо сам морао да проверим, колико год да је овде писано о томе) и онај прелазак би ми само значио додатне трошкове за другу линију и неке ситнице бар до јуна идуће године. Тада ћу већ да размислим како даље.
 
Kablovski (koaksialni) pristup internetu je daleko od dominacije u odnosu na DSL tehnologiju (ADSL, VDSL) po podacima RATEL-a za 2012. godinu.
Mislio sam na tehnološku dominaciju koaksijalnog voda u odnosu na UTP. Uz to je i cena pristupačnija, mada se mora priznati da DSL kod nas ipak ima veću pouzdanost/dostupnost.

Broj pretplatnika na ADSL je 659.878, a na kablovski (koaksialni) 331.281.
Podataka za 2013. godinu jos nema.
I videćeš da će se odnos promeniti u korist "kabla". To su globalni trendovi.
 
Trendovi na zapadu su da se broj korisnika ISDN naglo smanjuje, a smanjuje se i broj POTS prikljucaka i njihovo mesto uveliko zauzima VOIP.
Koliko brzo ce da se smanjuje broj POTS prikljucaka kod nas zavisi od nase lokalne regulative jer na zapadu vec duze vremena nije obavezno imati POTS da bi se koristio ADSL ili VDSL pristup internetu, a i ubrzano se prelazi na VOIP jer pruza vise naprednijih mogucnosti za fizicke, a pogotovo za poslovne korisnike.


Mislio sam na tehnološku dominaciju koaksijalnog voda u odnosu na UTP. Uz to je i cena pristupačnija, mada se mora priznati da DSL kod nas ipak ima veću pouzdanost/dostupnost.
I videćeš da će se odnos promeniti u korist "kabla". To su globalni trendovi.
Slabo pratis globalne trendove. Predlazem ti da pogledas malo sajtove i statistike zapadnoevropskih agencija za telekomunikacije.
Trenutni trendovi i u evropi i u svetu su pristup internetu putem optickih vlakana (FTTH - opticko vlakno koje ide od centare do u stan korisnika) zato sto je to najpouzdaniji i najjeftiniji za odrzavanje nacin pristupa internetu. Posle njega sledi DSL tehnologija zato sto je takodje dosta pouzdana jer svaki korisnik od centrale do svog stana ima svoj bakarni par i nema deljenja veze sa ostalim korisnicima. Dok kablovski (koaksijalni) pristup internetu je od ove tri tehnologije najmanje pouzdan zato sto na jednom kablu je nakaceno vise korisnika (cele zgrade) koji dele liniju. Istina, kablovski (koaksijalni) pristup je najjeftiniji zbog svojih negativnosti ali posto ljudi nemaju novca uzimaju ono sto je pristupacno ali to ne znaci da je to i najbolje.

Trenutni zapadnoevropski prosek po pitanju tehnologije pristupa internetu je oko 50% DSL, oko 30% koaksijalni i oko 20% opticki nacin pristupa, i naravno opticki ima tendenciju rasta.
 
Poslednja izmena:
Trendovi na zapadu su da se broj korisnika ISDN naglo smanjuje, a smanjuje se i broj POTS prikljucaka i njihovo mesto uveliko zauzima VOIP.
"Zapad" je vrlo apstraktan pojam. Nemačka takođe spada u taj "zapad" i to kao jedna od vodećih zemalja, a tamo je ISDN snažno ukorenjen. Drugo, ISDN još uvek nema pravu alternativu, sve te VoIP zezancije idalje ne mogu da se porede po pouzdanosti.

Broj ISDN korisnika se smanjuje ne zato što se ljudima više sviđa "BBTF" već zato što ih telefonske kompanije stimulišu da ga se odreknu, jer se NJIMA ne isplati održavanje, a ne zato što je tehnologija "prevaziđena", kako se često priča.

Koliko brzo ce da se smanjuje broj POTS prikljucaka kod nas zavisi od nase lokalne regulative jer na zapadu vec duze vremena nije obavezno imati POTS da bi se koristio ADSL ili VDSL pristup internetu, a i ubrzano se prelazi na VOIP jer pruza vise naprednijih mogucnosti za fizicke, a pogotovo za poslovne korisnike.
Nije to stvar nikakve (zakonske) regulative već politike telekomunikacione kompanije. Telekom, npr, hoće da uvede BBTF na "golu" paricu, al' neće da pusti preko nje ADSL.

Slabo pratis globalne trendove. Predlazem ti da pogledas malo sajtove i statistike zapadnoevropskih agencija za telekomunikacije.
rolleye0010.gif


http://readwrite.com/2012/08/15/is-...-keep-stealing-phone-companies-internet-users

Trenutni trendovi i u evropi i u svetu su pristup internetu putem optickih vlakana (FTTH - opticko vlakno koje ide od centare do u stan korisnika) zato sto je to najpouzdaniji i najjeftiniji za odrzavanje nacin pristupa internetu.
Ma kakav bre trend!?!? Prvo postojeću infrastrukturu treba zameni optičkom, a to je skupo i ima da traje decenijama. To što par % korisnika u urbanim sredinama imaju tu privilegiju i to što je optički kabl tehnologija budućnosti, ne znači i da je to globalni trend.

Postoji realna opasnost po DSL da ostane bez većeg dela svojih korisnika dok se ne pređe na optiku.

Posle njega sledi DSL tehnologija zato sto je takodje dosta pouzdana jer svaki korisnik od centrale do svog stana ima svoj bakarni par i nema deljenja veze sa ostalim korisnicima.
DSL je pouzdaniji jer su istureni stepeni telefonskih kompanija često ozbiljnije realizovani nego kablovska čvorišta, pogotovo kod nas.

Inače, koaksijalni kabl može da proturi boga-oca, tj ima jedno 30x veći propusni opseg (MHz).

Dok kablovski (koaksijalni) pristup internetu je od ove tri tehnologije najmanje pouzdan zato sto na jednom kablu je nakaceno vise korisnika (cele zgrade) koji dele liniju. Istina, kablovski (koaksijalni) pristup je najjeftiniji zbog svojih negativnosti ali posto ljudi nemaju novca uzimaju ono sto je pristupacno ali to ne znaci da je to i najbolje.
Nije problem to što je više korisnika na jednom kablu. Taj kabl, kao što sam ti već rekao, ima jedno 30x veći propusni opseg i lakše će biti nadograditi postojeću kablovsku mrežu na FTTN, nego celu DSL na FTTH. Problem sa "kablom" kod nas je što je sve jeftino, pa su i te mreže jeftine.

Trenutni zapadnoevropski prosek po pitanju tehnologije pristupa internetu je oko 50% DSL, oko 30% koaksijalni i oko 20% opticki nacin pristupa, i naravno opticki ima tendenciju rasta.
Daleko smo mi od zapadne Evrope, a DSL ima tendenciju opadanja, što veoma plaši telefonske kompanije.
 
Ne znam da li iko od vas ovde zna, ali u experimentalnoj fazi DSL danas dolazi do 1Gbps, tako da nemojte da prerano otkacinjete DSL tehnologiju. Naravno ovo nece biti kod nas za godinu-dve, tri... ali kad bude bice. Jako je bitno znati da DSL i obicna bakarna parica NECE nikada biti prevazidjena.

Ako ima nekog da ne veruje evo izvor: http://gizmodo.com/the-next-generation-of-dsl-can-pump-1gbps-through-coppe-1484256467

G fast standard ce tek poceti, naravno prvo u Americi, jeste da ima malih problema jel se poklapaju frekfencije sa FM radio spektrom. G fast koristi frekfencije od 106Mhz da bi isporucio celih 1Gbps, medjutim i najverovatnije u pocetku ce ISP-ovi nuditi 500 Mbps. U svakom slucaju DSL nije umro niti ce ikada i mnogo je lakse da se izvede od kablovskog.
 
Preko koaksijalnog kabla po standardu EuroDOCSIS mozes imati najvecu brzinu download-a po 24 kanala od 1200 Mbit/s i najvecu brzinu upload-a po 8 kanala od 216 Mbit/s, to se deli na broj korisnika naprimer jedne zgrade koji su prikljuceni po istom kablu. VDSL2 omogucava najvecu brzinu dolnload-a od 100 Mbit/s i upload-a od 100 Mbit/s koja se ne deli na vise korisnika. Naravno, govorim o teoretskim brzinama. Novi standard VDSL2 vectoring koji je vec razvijen i koji treba uskoro da udje u primenu omogucavace jos vece brzine preko bakarnog para telefonskog kabla.

Telekom ce uvesti ADSL ili VDSL u svaku centralu i tako omoguciti brzi internet svakome ko ima fiksni telefon i nalazi se od centrale ili isturenog stepena u krugu od 2 ili 3 km. Investicija nije velika, do svake centrale ili isturenog stepena treba dovesti optiki, a dalje sve ide po starim bakrenim kablovima.
Dok koaksijalni kabl u neke sredine najverovatnije nece nikada doci.

Zapadnoevropske zemlje imaju rasirenost optike poprilicnu, oko 20% svih prikljucaka ti je vec preko optike do u prostor korisnika - FTTH.

VOIP ce zauzeti mesto klasicnoj telefoniji ISDN i POTS, istina zato sto je jeftiniji za telekomunikacione kompanije, a i iz razloga sto omogucava mnogo naprednijih mogucnosti, od video telefonije, konferencijskih veza, udaljenih kancelarija umrezenih u lokalnu mrezu...
 
Poslednja izmena:
Interesuje me koja je ovo vrsta FTT?-a ? Ovo nudi moj kablovski operater.
http://www.bvcom.net/internet-servisi/ethernet
a dole malo nize je cena za taj Home ethernet
http://www.bvcom.net/internet-servisi/ethernet
Mislio sam da predjem na tu vrstu interneta ali mi je nemust odgovor operatera kada je 24/7 tehnicka podrska u pitanju. I koliko je to sve sigurno da nebude nekih prekida pa ja onda na primer u nedelju ili u neko doba noci nemogu da se nekom obratim ako treba za pomoc.

Razmisljam mozda da smanjim trenutni EUnet ADSL protok a da uzmem na probu par meseci ovaj HE da vidim da li ce biti nekih problema.
 
Poslednja izmena:
Ja imam optiku do zgrade - FTTB - fiber to the building, a po zgradi je ETTH - ethernet to the home.
Opticki kabl dolazi do sobice pored lifta od koje ide 8 zilni mrezni kabl do svakog stana.
Telekom je to postavio i sve radi vrlo solidno.
 
Ne znam da li iko od vas ovde zna, ali u experimentalnoj fazi DSL danas dolazi do 1Gbps, tako da nemojte da prerano otkacinjete DSL tehnologiju.
Ne znam da li ti znaš, ali u eksperimentalnoj fazi koaksialni kabl dolazi do 100 Gbps. :)

Daleko je DSL od "mrtvog", ali da je, električno gledano, koaksijalni kabl superiorniji - jeste.

Naravno ovo nece biti kod nas za godinu-dve, tri... ali kad bude bice. Jako je bitno znati da DSL i obicna bakarna parica NECE nikada biti prevazidjena.
Prvo, nikad ne reci nikad. :) A drugo, "parica" odlično služi poslednjih 130 godina i verovatno će još dosta dugo - dok god postoji upotrebljiva infrastruktura.

A je l' ti veruješ da prema DOCSIS standardu, jedan daunstrim kanal od 8 MHz može da propusti 55,62 Mbps, tj 50 Mbps bez overheda? Pa onda to puta broj kanala... :eyebrows: Kako je standardni opseg kablovske > 800 MHz, sa svojih 100 kanala od po 8 Mbps, "kabl" je već sada 5x brži od te eksperimantalne DSL tehnologije. :rtfm:

G fast standard ce tek poceti, naravno prvo u Americi, jeste da ima malih problema jel se poklapaju frekfencije sa FM radio spektrom. G fast koristi frekfencije od 106Mhz da bi isporucio celih 1Gbps, medjutim i najverovatnije u pocetku ce ISP-ovi nuditi 500 Mbps. U svakom slucaju DSL nije umro niti ce ikada i mnogo je lakse da se izvede od kablovskog.
Svaka od ove dve tehnologije ima svoje prednosti i mane, ali ne verujem da će se više ijedna ozbiljna telekomunikaciona kompanija baviti trasiranjem UTP kablova. Sve te xDSL tehnologije se razvijaju prvenstveno da bi se iskoristila postojeća infrastruktura.

Okreni obrni, "kabl" je (bar kod nas) jeftiniji i brži, ali zbog loše implementacije i manje pouzdan (nema nezavisnog napajanja čvorišta itd).
 
Preko koaksijalnog kabla po standardu EuroDOCSIS mozes imati najvecu brzinu download-a po 24 kanala od 1200 Mbit/s i najvecu brzinu upload-a po 8 kanala od 216 Mbit/s, to se deli na broj korisnika naprimer jedne zgrade koji su prikljuceni po istom kablu.
1.200 / 216 Mbps je solidan "propuh" - 12x veći od najbržeg VDSL2. Što se tiče tog deljenja između korisnika i xDSL ima usko grlo na DSLAM-u, za koje većina korisnika ni ne zna. Često se dešava da ADSL provajder ima 50 korisnika sa brzinom 10/1 i "link" ka njima od svega 50/10. To usko grlo je posledica nekog Telekomovog banditizma, al' da ne širimo priču. Tehnički gledano i DSL ima isto takvo ograničenje, jer ne ide parica kao poprečna veza direktno između korisnika i ISP, ali to i nije toliki problem jer nikada neće svi u isto vreme vući maksimalnom brzinom.

Drugo, raznim modulatorima i multiplekserima može se tih 24 kanala i pomeriti u spektru, pa ih imati više.

VDSL2 omogucava najvecu brzinu dolnload-a od 100 Mbit/s i upload-a od 100 Mbit/s koja se ne deli na vise korisnika.
Ovo nije tačno po više osnova.

1. Nigde u Evropi nemaš apstrim na VDSL2 preko 30Mbps, a i to nije svugde moguće postići. Vidiš da kod nas ne mogu svi da dobiju ni 50/2. 100/100 možeš imati samo u FTTB varijanti, gde ti do zgrade ide optika, a samo po zgradi parica.
2. UVEK se vrši nekakva segregacija linka i ni jedno čvorište ne predviđa da svi korisnici mogu da vuku maksimalno u isto vreme.

Naravno, govorim o teoretskim brzinama.
Teoretski i DOCSIS može da piči 5,5 Gbps.

Novi standard VDSL2 vectoring koji je vec razvijen i koji treba uskoro da udje u primenu omogucavace jos vece brzine preko bakarnog para telefonskog kabla.
Uvek će biti nešto bolje i brže, ali to ne menja činjenicu da je koaksijalni vod tehnički superiorniji.

Telekom ce uvesti ADSL ili VDSL u svaku centralu i tako omoguciti brzi internet svakome ko ima fiksni telefon i nalazi se od centrale ili isturenog stepena u krugu od 2 ili 3 km.
I neće moći da obezbedi 100/10 onome na 2 ili 3 km, ali kao što rekoh i jedna i druga tehnologija imaju svoje mane i prednosti, pri čemu je "kabl" sve popularniji i kod nas i u svetu.

Investicija nije velika, do svake centrale ili isturenog stepena treba dovesti optiki, a dalje sve ide po starim bakrenim kablovima.
Dok koaksijalni kabl u neke sredine najverovatnije nece nikada doci.
Ruralna područija praktično nemaju alternativu, dok neko ne uđe kablom i kod njih, uz bežični bekbon.

Zapadnoevropske zemlje imaju rasirenost optike poprilicnu, oko 20% svih prikljucaka ti je vec preko optike do u prostor korisnika - FTTH.
Ma gde smo mi od njih...

VOIP ce zauzeti mesto klasicnoj telefoniji ISDN i POTS
Ne svuda.

istina zato sto je jeftiniji za telekomunikacione kompanije, a i iz razloga sto omogucava mnogo naprednijih mogucnosti, od video telefonije, konferencijskih veza, udaljenih kancelarija umrezenih u lokalnu mrezu...
ISDN brže uspostavlja vezu i veza je mnogo stabilnija. Podržava konferencijske veze, video pozive... Teško VoIP može da se kolje sa ISDN-om, osim po ceni.
 
Poslednja izmena:
http://en.wikipedia.org/wiki/DOCSIS
Ja nigde ne vidim tih tvojih 5.5 Gbps po koaksijalnom. Ja koliko vidim teoretski maksimum je 1200 Mbps za download po EuroDOCSIS-u.
Internet koristi najvise samo 24 kanala za download i 8 za upload jer se ostali kanali koriste za nesto drugo.

Koliko je korisnika povezano na taj jedan veliki 'propuh' koaksijalnog kabla? 10, 20, 50, 100? Pa ti podeli 'propuh' na broj korisnika.

Upload je za krajnjeg korisnika veci na DSL nego na koaksijalnom. Kod nas telekom vec sada nudi upload brzinu do 15 Mbps, a SBB do 5Mbps.

Ni koaksijalni kabl na 2 ili 3 km ne moze da obezbedi visoke brzine bez podrske optike. Najbitnija je blizina isturenog stepena krajnjem korisniku.

Uska grla zavise od operatera, a ne od tehnologije. Ako operater poveca broj konekcija izmedju centrala ili isturenih stepena nema uskih grla.

Vrlo malo se ulaze u sirenje bilo koje bakarne mreze, sve vodi i ide ka optici.
 
Poslednja izmena:
Ja imam optiku do zgrade - FTTB - fiber to the building, a po zgradi je ETTH - ethernet to the home.
Opticki kabl dolazi do sobice pored lifta od koje ide 8 zilni mrezni kabl do svakog stana.
Telekom je to postavio i sve radi vrlo solidno.

Ovde ide opticki kabl do podruma pa onda udatle UTP kabl do stana. Sigurniji bih bio kad bi postojala 24/7 tehnicka podrska. A to koliko vidim iz razgovora sa osobom zaduzenom za ovaj vid interneta nije sigurno. Zato sam i mislio prvo da uzmem na probu bez ugovora pa da vidim kako ce da bude. Ovako placam EUnet-u bez ugovora 2100 rsd za 6/1 brzinu.
Evo cenovnika za HM:http://www.bvcom.net/internet-servisi/cenovnik
 
Poslednja izmena:
http://en.wikipedia.org/wiki/DOCSIS
Ja nigde ne vidim tih tvojih 5.5 Gbps po koaksijalnom. Ja koliko vidim teoretski maksimum je 1200 Mbps za download po EuroDOCSIS-u.
Internet koristi najvise samo 24 kanala za download i 8 za upload jer se ostali kanali koriste za nesto drugo.
Kada već svoje znanje baziraš na Vikipediji, bar se potrudi da pažljivo pročitaš ceo članak.

U prvoj tabeli brzina, u kolini "Maximum number of channels", za DOCSIS 3.0 ti lepo piše: No maximum defined

To što ti navodiš (24x8) je maksimalna brzina uvezanih (bonded) kanala. Dakle, jedan korisnik može najviše da povuče 1.200/216 Mb/s. Jaaadan. :)

Ja sam "mojih" 5,5 Gb/s zasnovao na računici da RG-59 kabl može da proturi 850-900 MHz, tj ~ 106-112 kanala od 8 MHz. To je samo služilo kao pokazni primer superiornosti kabla, kada smo već ušli u teoriju.

Inače, između zgrada je obično trasiran samonoseći RG-11 koji može na većim rastojanjima da propusti preko 2 GHz, bez problema, i to sa razumnim gubitcima. :smoke:

Koliko je korisnika povezano na taj jedan veliki 'propuh' koaksijalnog kabla? 10, 20, 50, 100? Pa ti podeli 'propuh' na broj korisnika.
Brkaš babe i žabe. Ne realizuje se tako mreža, a veza operatera sa čvorištem može biti i optička i bežična.

Upload je za krajnjeg korisnika veci na DSL nego na koaksijalnom. Kod nas telekom vec sada nudi upload brzinu do 15 Mbps, a SBB do 5Mbps.
Budalaština. Najveći broj DSL korisnika ima aploud 1 Mb/s, što je ujedno i maksimum za ADSL kod nas. VDSL2 je tek krenuo i neće ih biti mnogo koji će imati ili čak moći da imaju > 5 Mb/s. Inače, Beogrid nudi net 32/32 Mb/s preko koaksijalnog kabla! Naravno, mreža realizovana kao FTTN ili FTTB.

Ni koaksijalni kabl na 2 ili 3 km ne moze da obezbedi visoke brzine bez podrske optike.
Može veće nego UTP, ali nije to rešenje. Naravno da je udaljene korisnike bolje povezivati optikom ili koristiti postojeće telefonske veze, tamo gde je to moguće.

Najbitnija je blizina isturenog stepena krajnjem korisniku.
Da, kod DSL-a, ali je kod kabla nešto bolja situacija jer je mreža razuđenija.

Uska grla zavise od operatera, a ne od tehnologije. Ako operater poveca broj konekcija izmedju centrala ili isturenih stepena nema uskih grla.
Zaboravljaš da kod nas postoji samo jedan operater koji to može da uradi i upravo on sa svojim cenama dovodi ISP u situaciju da imaju usko grlo jer "šire grlo" košta mnogo para i uticalo bi na povećanje cene usluga.

Tehnički gledano, u svetu je situacija slična, tj kabl je konkurentniji od DSL-a.

Vrlo malo se ulaze u sirenje bilo koje bakarne mreze, sve vodi i ide ka optici.
Veliki broj zgrada ima UTP i coax instalacije, a i praktičnija je i jeftinija korisnička oprema za metalne provodnike. Čak i da svako dobije optički kabl do stana, sigurno neće razvlačiti optički kabl po stanu jer on ni ne toleriše oštra savijanja, dok će gubici na ti poslednjih desetak metara biti smešno mali.

Kako god da okreneš, koaksijalni kabl je superiorniji od UTP-a, ali su UTP mreže i oprema masovniji jer je ta tehnologija praktičnija za instalaciju, a mogla je da zadovolji tadašnje potrebe. U principu se bakarna parica idalje dobro drži, ali će kad tad posustati u odnosu na koaksijalac. SFTP je već nešto drugo.
 
Da li bi vas dvojica mogli ovo da prebacite u drugu temu? Garantujem da i dosta drugih u ovoj temi iskljucivo zanima Telekom VDSL, iskustva i mogucnosti, a ne DSL tehnologija generalno.
 
Vaistinu. :)
 
isao sam danas po drugi modem, vratio sam adsl modem a dobio vdsl hg630. na njemu ima USB prikljucak koji, po uputstvu, sluzi za USB modem ili za neki Storage.. npr fles ili externi hdd. prikljucio sam externi hdd, medjutim, ne uspevam nista da uradim. nemam opciju koja se sporminje u uputrstvu "Choose Advanced > USB Port to display the FTP tab" (logovao sam se na ruter preko admin/tzlkisonpk).. ima li noviji firmware da se skine za ovaj modem, i da li je preporucljivo to raditi? da li je neko uspeo da potera neki usb storage na njemu?

inace, nije mi jos promenjena brzina, jos sam na 20/1, upload booster ce proraditi u roku od 48h, kako kazu..
 
poledjina modema


wp20140131002.jpg


i kad udjem na 192.168.1.1, ne funkcionise sve kako treba, kliknem na jedno a on mi otvori nesto drugo.. i npr cekiram kockicu pored "enable upnp", i idem na Submit, i kad ponovo otvorim podesavanja, ono i dalje nije ukljucena ta opcija, tako da mi se cini da ima neki problem u firmware-u..
 
Poslednja izmena:
hmm... pronasao sam problem. sa usb flesom (16gb) mi radi sve ok. sa externim hdd-om od 1tb ne radi :/
 
moracu malo da eksperimentisem sa hub-om koji ima mogucnost externog napajanja.. samo ne znam koje napajanje da mu stavim (koliko volti)? hdd radi na usb 3.0.
 
nije išlo ni jedno, ali ima "rupu" za adapter za dodatno napajanje..
 
Vrh Dno