Može. Ja sam tako.
Mislio sam na tehnološku dominaciju koaksijalnog voda u odnosu na UTP. Uz to je i cena pristupačnija, mada se mora priznati da DSL kod nas ipak ima veću pouzdanost/dostupnost.Kablovski (koaksialni) pristup internetu je daleko od dominacije u odnosu na DSL tehnologiju (ADSL, VDSL) po podacima RATEL-a za 2012. godinu.
I videćeš da će se odnos promeniti u korist "kabla". To su globalni trendovi.Broj pretplatnika na ADSL je 659.878, a na kablovski (koaksialni) 331.281.
Podataka za 2013. godinu jos nema.
Slabo pratis globalne trendove. Predlazem ti da pogledas malo sajtove i statistike zapadnoevropskih agencija za telekomunikacije.Mislio sam na tehnološku dominaciju koaksijalnog voda u odnosu na UTP. Uz to je i cena pristupačnija, mada se mora priznati da DSL kod nas ipak ima veću pouzdanost/dostupnost.
I videćeš da će se odnos promeniti u korist "kabla". To su globalni trendovi.
"Zapad" je vrlo apstraktan pojam. Nemačka takođe spada u taj "zapad" i to kao jedna od vodećih zemalja, a tamo je ISDN snažno ukorenjen. Drugo, ISDN još uvek nema pravu alternativu, sve te VoIP zezancije idalje ne mogu da se porede po pouzdanosti.Trendovi na zapadu su da se broj korisnika ISDN naglo smanjuje, a smanjuje se i broj POTS prikljucaka i njihovo mesto uveliko zauzima VOIP.
Nije to stvar nikakve (zakonske) regulative već politike telekomunikacione kompanije. Telekom, npr, hoće da uvede BBTF na "golu" paricu, al' neće da pusti preko nje ADSL.Koliko brzo ce da se smanjuje broj POTS prikljucaka kod nas zavisi od nase lokalne regulative jer na zapadu vec duze vremena nije obavezno imati POTS da bi se koristio ADSL ili VDSL pristup internetu, a i ubrzano se prelazi na VOIP jer pruza vise naprednijih mogucnosti za fizicke, a pogotovo za poslovne korisnike.
Slabo pratis globalne trendove. Predlazem ti da pogledas malo sajtove i statistike zapadnoevropskih agencija za telekomunikacije.
Ma kakav bre trend!?!? Prvo postojeću infrastrukturu treba zameni optičkom, a to je skupo i ima da traje decenijama. To što par % korisnika u urbanim sredinama imaju tu privilegiju i to što je optički kabl tehnologija budućnosti, ne znači i da je to globalni trend.Trenutni trendovi i u evropi i u svetu su pristup internetu putem optickih vlakana (FTTH - opticko vlakno koje ide od centare do u stan korisnika) zato sto je to najpouzdaniji i najjeftiniji za odrzavanje nacin pristupa internetu.
DSL je pouzdaniji jer su istureni stepeni telefonskih kompanija često ozbiljnije realizovani nego kablovska čvorišta, pogotovo kod nas.Posle njega sledi DSL tehnologija zato sto je takodje dosta pouzdana jer svaki korisnik od centrale do svog stana ima svoj bakarni par i nema deljenja veze sa ostalim korisnicima.
Nije problem to što je više korisnika na jednom kablu. Taj kabl, kao što sam ti već rekao, ima jedno 30x veći propusni opseg i lakše će biti nadograditi postojeću kablovsku mrežu na FTTN, nego celu DSL na FTTH. Problem sa "kablom" kod nas je što je sve jeftino, pa su i te mreže jeftine.Dok kablovski (koaksijalni) pristup internetu je od ove tri tehnologije najmanje pouzdan zato sto na jednom kablu je nakaceno vise korisnika (cele zgrade) koji dele liniju. Istina, kablovski (koaksijalni) pristup je najjeftiniji zbog svojih negativnosti ali posto ljudi nemaju novca uzimaju ono sto je pristupacno ali to ne znaci da je to i najbolje.
Daleko smo mi od zapadne Evrope, a DSL ima tendenciju opadanja, što veoma plaši telefonske kompanije.Trenutni zapadnoevropski prosek po pitanju tehnologije pristupa internetu je oko 50% DSL, oko 30% koaksijalni i oko 20% opticki nacin pristupa, i naravno opticki ima tendenciju rasta.
Hvala na odgovoru, nadam se da jos traje akcija
E da,puno hvala @bbK1ng na uputstvu kako da bridzujem 655 i podesim Asus AC66u :happy::happy:
Ne znam da li ti znaš, ali u eksperimentalnoj fazi koaksialni kabl dolazi do 100 Gbps.Ne znam da li iko od vas ovde zna, ali u experimentalnoj fazi DSL danas dolazi do 1Gbps, tako da nemojte da prerano otkacinjete DSL tehnologiju.
Prvo, nikad ne reci nikad.Naravno ovo nece biti kod nas za godinu-dve, tri... ali kad bude bice. Jako je bitno znati da DSL i obicna bakarna parica NECE nikada biti prevazidjena.
A je l' ti veruješ da prema DOCSIS standardu, jedan daunstrim kanal od 8 MHz može da propusti 55,62 Mbps, tj 50 Mbps bez overheda? Pa onda to puta broj kanala... :eyebrows: Kako je standardni opseg kablovske > 800 MHz, sa svojih 100 kanala od po 8 Mbps, "kabl" je već sada 5x brži od te eksperimantalne DSL tehnologije. :rtfm:Ako ima nekog da ne veruje evo izvor: http://gizmodo.com/the-next-generation-of-dsl-can-pump-1gbps-through-coppe-1484256467
Svaka od ove dve tehnologije ima svoje prednosti i mane, ali ne verujem da će se više ijedna ozbiljna telekomunikaciona kompanija baviti trasiranjem UTP kablova. Sve te xDSL tehnologije se razvijaju prvenstveno da bi se iskoristila postojeća infrastruktura.G fast standard ce tek poceti, naravno prvo u Americi, jeste da ima malih problema jel se poklapaju frekfencije sa FM radio spektrom. G fast koristi frekfencije od 106Mhz da bi isporucio celih 1Gbps, medjutim i najverovatnije u pocetku ce ISP-ovi nuditi 500 Mbps. U svakom slucaju DSL nije umro niti ce ikada i mnogo je lakse da se izvede od kablovskog.
1.200 / 216 Mbps je solidan "propuh" - 12x veći od najbržeg VDSL2. Što se tiče tog deljenja između korisnika i xDSL ima usko grlo na DSLAM-u, za koje većina korisnika ni ne zna. Često se dešava da ADSL provajder ima 50 korisnika sa brzinom 10/1 i "link" ka njima od svega 50/10. To usko grlo je posledica nekog Telekomovog banditizma, al' da ne širimo priču. Tehnički gledano i DSL ima isto takvo ograničenje, jer ne ide parica kao poprečna veza direktno između korisnika i ISP, ali to i nije toliki problem jer nikada neće svi u isto vreme vući maksimalnom brzinom.Preko koaksijalnog kabla po standardu EuroDOCSIS mozes imati najvecu brzinu download-a po 24 kanala od 1200 Mbit/s i najvecu brzinu upload-a po 8 kanala od 216 Mbit/s, to se deli na broj korisnika naprimer jedne zgrade koji su prikljuceni po istom kablu.
Ovo nije tačno po više osnova.VDSL2 omogucava najvecu brzinu dolnload-a od 100 Mbit/s i upload-a od 100 Mbit/s koja se ne deli na vise korisnika.
Teoretski i DOCSIS može da piči 5,5 Gbps.Naravno, govorim o teoretskim brzinama.
Uvek će biti nešto bolje i brže, ali to ne menja činjenicu da je koaksijalni vod tehnički superiorniji.Novi standard VDSL2 vectoring koji je vec razvijen i koji treba uskoro da udje u primenu omogucavace jos vece brzine preko bakarnog para telefonskog kabla.
I neće moći da obezbedi 100/10 onome na 2 ili 3 km, ali kao što rekoh i jedna i druga tehnologija imaju svoje mane i prednosti, pri čemu je "kabl" sve popularniji i kod nas i u svetu.Telekom ce uvesti ADSL ili VDSL u svaku centralu i tako omoguciti brzi internet svakome ko ima fiksni telefon i nalazi se od centrale ili isturenog stepena u krugu od 2 ili 3 km.
Ruralna područija praktično nemaju alternativu, dok neko ne uđe kablom i kod njih, uz bežični bekbon.Investicija nije velika, do svake centrale ili isturenog stepena treba dovesti optiki, a dalje sve ide po starim bakrenim kablovima.
Dok koaksijalni kabl u neke sredine najverovatnije nece nikada doci.
Ma gde smo mi od njih...Zapadnoevropske zemlje imaju rasirenost optike poprilicnu, oko 20% svih prikljucaka ti je vec preko optike do u prostor korisnika - FTTH.
Ne svuda.VOIP ce zauzeti mesto klasicnoj telefoniji ISDN i POTS
ISDN brže uspostavlja vezu i veza je mnogo stabilnija. Podržava konferencijske veze, video pozive... Teško VoIP može da se kolje sa ISDN-om, osim po ceni.istina zato sto je jeftiniji za telekomunikacione kompanije, a i iz razloga sto omogucava mnogo naprednijih mogucnosti, od video telefonije, konferencijskih veza, udaljenih kancelarija umrezenih u lokalnu mrezu...
Ja imam optiku do zgrade - FTTB - fiber to the building, a po zgradi je ETTH - ethernet to the home.
Opticki kabl dolazi do sobice pored lifta od koje ide 8 zilni mrezni kabl do svakog stana.
Telekom je to postavio i sve radi vrlo solidno.
Kada već svoje znanje baziraš na Vikipediji, bar se potrudi da pažljivo pročitaš ceo članak.http://en.wikipedia.org/wiki/DOCSIS
Ja nigde ne vidim tih tvojih 5.5 Gbps po koaksijalnom. Ja koliko vidim teoretski maksimum je 1200 Mbps za download po EuroDOCSIS-u.
Internet koristi najvise samo 24 kanala za download i 8 za upload jer se ostali kanali koriste za nesto drugo.
Brkaš babe i žabe. Ne realizuje se tako mreža, a veza operatera sa čvorištem može biti i optička i bežična.Koliko je korisnika povezano na taj jedan veliki 'propuh' koaksijalnog kabla? 10, 20, 50, 100? Pa ti podeli 'propuh' na broj korisnika.
Budalaština. Najveći broj DSL korisnika ima aploud 1 Mb/s, što je ujedno i maksimum za ADSL kod nas. VDSL2 je tek krenuo i neće ih biti mnogo koji će imati ili čak moći da imaju > 5 Mb/s. Inače, Beogrid nudi net 32/32 Mb/s preko koaksijalnog kabla! Naravno, mreža realizovana kao FTTN ili FTTB.Upload je za krajnjeg korisnika veci na DSL nego na koaksijalnom. Kod nas telekom vec sada nudi upload brzinu do 15 Mbps, a SBB do 5Mbps.
Može veće nego UTP, ali nije to rešenje. Naravno da je udaljene korisnike bolje povezivati optikom ili koristiti postojeće telefonske veze, tamo gde je to moguće.Ni koaksijalni kabl na 2 ili 3 km ne moze da obezbedi visoke brzine bez podrske optike.
Da, kod DSL-a, ali je kod kabla nešto bolja situacija jer je mreža razuđenija.Najbitnija je blizina isturenog stepena krajnjem korisniku.
Zaboravljaš da kod nas postoji samo jedan operater koji to može da uradi i upravo on sa svojim cenama dovodi ISP u situaciju da imaju usko grlo jer "šire grlo" košta mnogo para i uticalo bi na povećanje cene usluga.Uska grla zavise od operatera, a ne od tehnologije. Ako operater poveca broj konekcija izmedju centrala ili isturenih stepena nema uskih grla.
Veliki broj zgrada ima UTP i coax instalacije, a i praktičnija je i jeftinija korisnička oprema za metalne provodnike. Čak i da svako dobije optički kabl do stana, sigurno neće razvlačiti optički kabl po stanu jer on ni ne toleriše oštra savijanja, dok će gubici na ti poslednjih desetak metara biti smešno mali.Vrlo malo se ulaze u sirenje bilo koje bakarne mreze, sve vodi i ide ka optici.
![]()
ili je starija verzija frmware-a ili ne znam sta moze biti..
Follow along with the video below to see how to install our site as a web app on your home screen.
Napomena: this_feature_currently_requires_accessing_site_using_safari