Ok, nista onda. Pravi kako si zamislio.
Ja ti uporno ponavljam osnovnu fiziku, ti uporno tvrdis suprotno na osnovu "rekla-kazala". To sto kod nekoga radi, nije nikakav dokaz da sistem radi sa maksimalnom efikasnoscu vec da je sistem predimenzionisan i da je mogao da dobije isti rezultat i sa manje snage.
Osnovni princip tog uredjaja je transport toplote. Ako na telu koje hladis imas 150W toplote viska, ti treba da predas okolnom prostoru cca 180 W (zbog zagrevanja samog kompresora). To ces uraditi tako sto ces staviti 2 kondenzatora od po 100W (margina, rezerva) da tu toplotu predaju vazduhu. E sad, kondenzator ima kapacitet od 100W pri delta T 15 (razlika izmedju ambijentalne i njegove temperature). Ako kroz njega duva mnogo topliji vazduh radice sa manjim delta T sto mu umanjuje kapacitet.
Evo ti podaci iz kataloga za jedan dosta veci kondenzator, cisto da vidis koliki uticaj ima Dt a koliki uticaj ima protok vazduha:
Q= 5100W pri Dt=15 sa 3313 m^3/h vazduha.
Q= 6230W pri Dt=15 sa 5100 m^3/h vazduha.
Q= 3270W pri Dt=10 sa 3313 m^3/h vazduha.
Q= 3990W pri Dt=10 sq 5100 m^3/h vazduha.
Ovom kondenzatoru bi mogao jos duplo da povecas protok vazduha, tesko bi stigao do 5100 W koje je imao sa Dt=15.
Ako ces taj drugi kondenzator da hladis sa istim vazduhom koji si vec ugrejao hladjenjem onog prvog, pa onda hladjenjem kompresora, racunaj da ce raditi sa mnogo manjim Dt od 10, a to, kao sto vidis iz primera, mnogo brze "ubije" kapacitet nego brzina vazduha.