dakle hoce li se kontaminirati zemljiste u zoni oko elektrana ? I koliki uticaj nakon tog "gruvanja" mogu osetiti ostale zemlje, blize ili dalje od Japana
Teorija:
Za gorivo u reaktoru: ako se ne hladi, na 2.200 stepeni C, istopiće se šipke cirkonijuma u kojima se nalaze
obogaćeni uranijum i/ili
plutonijum i pašće na dno
suda pod pritiskom (reactor pressure vessel). Ako se ne hladi, na oko 3.000 stepeni C popustiće zid ovog suda i gorivo će se istopiti u tzv.
"core catcher", tj.
reaktorski sud (reactor containment vessel) koji je napravljen od betona i čelika i predviđen da može da se hermetički zatvori i neograničeno dugo zadrži istopljeno visokoradioaktivno vrelo jezgro. Da ništa ne izađe. Poslednja linija odbrane. Terorijski.
NE Fukošima dizajnirana je pre 50 god, izgrađena pre 40 god. Koliko je rđe, rupa, slabih mesta nastalo do sada koji (ni)su detektovani x-zracima (Ro) prilikom inspekcije?
Već 12. marta van NE detektovan je
cezijum dioksid (vreme poluraspada par sekundi), koji ukazuje da je počelo delimično topljenje jezgra. On je detektovan prilikom namernog ventiliranja suda pod pritiskom da isti ne bi eskplodirao pod pritiskom (što se desilo u Čenobilju, kada se grafit zapalio).
Ima 6 reaktora, 3 su kritična i jedan bazen za nuklearno gorivo je kritičan. Voda se pumpa "ručno", morska, vatrogasnim šmrkovima, što je van svakog protokola. Daj šta daš, bolje nešto da radimo nego ništa da ne radimo.
Najopasniji je reaktor 2 u kojem je
MOX gorivo koje sadrži plutonijum. Havarija može da se desi u vidu ekspolozije, gde bi radioaktivni materijal otišao u vazduh (tzv.
nuclear fallout), u vidu oblaka. Ako ranije padne kiša on će se raširiti po manjoj teritoriji, koju će "ozračiti". Ako pak ne padne kiša, onda će se oblak raširti iznad veće teritorije, podložan vetrovima, ali "razblažen". Koristim obične izraz jer nema scenarija. Videli smo Černobilj koji je stigao do Skandinavije. Ako je plutonijumski oblak onda je kontaminacija izuzetno velika i traje stotinama godina. Teorijski. Sve ovo se ne zna u praksi.
Ako uranijum (i plutonijum) prodru u zemlju, s kišom će doći do vodotokova i zagaditi pijeću vodu, isto važi i za more i za biodiverzitet. Danas ljudi koji žive na 300km od Černobilja obrađuju zemlju i jedu. Na TV-u sam video da su se pojavila životinjska staništa pored Černobilja, iako se pričalo da će biti nenaseljiv preko 100 godina. Slučaj "Fukošima" nikada ranije nije se desio.
Nuclear aftermath za Srbiju/Evropu nije direktno opasan, sem posredno, preko proizvoda, hrane koji bi dolazili iz ozračenih područja. No, pre 2 dana sam na sajtu nemačke pokrajne Bavarske video izveštaj za Minhen koji pokazuje 10x veću radioaktivnost nego ranije.
Lako je biti pametan iz fotelje.
Najveći neprijatelji su dezinformacija, neznanje i panika. U glavi su mi zamišljene slike radnika u nuklearki sada. Ti ljudi su heroji.
Juče je i Kina, posle Nemačke, zamrzla svoj izuzetno ambiciozan nuklearni program i odlučila da ostane na problematičnim fosilnim gorivima, elekranama na ugalj. Kina je najveći proizvođač CO2. Kina je gladna energije.
Ne želim da budem apokaliptičan, šta god da se desi -- neće biti dobro. Raspisao sam se, izvinite.