Šta je novo?

Kvalitetniji Internet do 2020.- praćenje realizacije projekta "All-IP" transformacije

Nadam se da ovaj deo neće kasniti kao prethodni.
 
Ja spisak ne mogu da pogledam, nije klikabilan
 
Ni mog sela nema na spisku :(
Imam kucu u Kupinovu, srem, 35km od Beograda, i ne postoji normalan internet, ni optika, ni kablovski... A ni planova da se uvede ocigledno
 
Ni mog sela nema na spisku :(
Imam kucu u Kupinovu, srem, 35km od Beograda, i ne postoji normalan internet, ni optika, ni kablovski... A ni planova da se uvede ocigledno
Oni rekli na tv prosle godine do 2025 tj krajem 2024 da ce imati svi internet optika.. I po selima
 
Na TV su svašta pričali, pročitajte vi ipak same dokumente na sajtu ministarstva.
 
Nema ga ni selo Kušiljevo na spisak. Ima da se načekamo do 2100-te godine. Nećemo da vidimo ni 10GB/s od optike...
 
Koliko vidim ovde nema ama ni jednog mesta u Vojvodini. Sramota.
 
Ima je, ali nije full svuda, nego uglavnom nove zgrade i i po koja ulica. Znam da MTS net dalje od kruga poste kao da ga nema, max 10-20mb sto je smesno i prejadno za 2025-tu godinu.
Optika je misaona imenica za siri deo stanovnistva, a tek za okolna sela. Novi kablovi moraju svuda da se dovuku.
 
mi skoro dobili optiku fruska gora selo malo mozda nas ima 10 ljudi doveli su stignal internet do 100mb preko toga ne moze na optici zasto ko zna.
 
Ima je, ali nije full svuda, nego uglavnom nove zgrade i i po koja ulica. Znam da MTS net dalje od kruga poste kao da ga nema, max 10-20mb sto je smesno i prejadno za 2025-tu godinu.
Optika je misaona imenica za siri deo stanovnistva, a tek za okolna sela. Novi kablovi moraju svuda da se dovuku.
isto kao u jagodinu pola nema optike.,
Po zgradama negde ima negde nema..
Mene samo cudno gde ja zivim ima optika dok nekoliko sela nema optike okolina 30 km
 
Upravo sam saznao direkt iz ministarstva da su na njihovom sajtu napravili deo o projektu sa mogucnoscu pracenja toka razvoja, nazalost, nisu bas najazurniji u pogledu rokova ali se moze pratiti procenat realizacije globalno i u kojoj je fazi po opstinama uz jos dosta zanimljivih podataka, pa koga zanima nek pogleda, naravno, rokove uzeti sa velikom rezervom...

https://mit.gov.rs

malo se dole skroluje ide odmah posle vesti, za detljanije informacije kliknuti na dodatne info o projektu u sredini same interaktivne prezentacije...
 
Taj sistem za praćenje napretka projekta postoji od samog starta, sad su ga samo ubacili na početnu stranu sajta.
 
E, zakucali se, mnoga mesta od 3000+ stanovnika nemaju optiku, cak ni ova od 10000+. To kada bi neko pojasnio, jel postoji neki roadmap za gradove? Tipa do 2026. sva mesta od 5000+ dobijaju 90% pokrivenosti optikom, do 2028. sva mesta od 1000+, itd. Nesto sistemski. Koliko god da je digitalizacija ruralnih sredina neophodna za njihov opstanak, sva ta mesta od 50-100 stanovnika resava jedna ili dve 5G bazne stanice (ironicno, ta ista mesta imaju problema i sa mobilnim signalom, 5G bi resio oba problema). S druge strane u gradovima je optika neophodna, a tu ne vidim sistemski pomak. Niti razumem do kada je rok, i da li neki rok za gradove uopste postoji.
 
Upravo sam saznao direkt iz ministarstva da su na njihovom sajtu napravili deo o projektu sa mogucnoscu pracenja toka razvoja, nazalost, nisu bas najazurniji u pogledu rokova ali se moze pratiti procenat realizacije globalno i u kojoj je fazi po opstinama uz jos dosta zanimljivih podataka, pa koga zanima nek pogleda, naravno, rokove uzeti sa velikom rezervom...

https://mit.gov.rs

malo se dole skroluje ide odmah posle vesti, za detljanije informacije kliknuti na dodatne info o projektu u sredini same interaktivne prezentacije...
Ovde opet nema Svilajnac. Cudno..
 
Ljudi ovo je za ruralna mesta, nije za gradove...

Ali ajde da objasnim kako funkcionise: U skladu sa strategijom EU da svi dobiju sirokopojasni internet u okviru projekta Gigabit Society ( smatra se da je to 100Mbps najmanje, a u okviru tog projekta su jos dva zadatka do kraja 2025. naravno i tu se kasni sa realizacijom, da svi bitni socijalno ekonomski pokretaci imaju gigabitnu konektivnost i da svi gradovi i putni pravci budu pokriveni 5G mrezom) gde su izdvojena znacajna sredstva za pomoc u okviru kojih je krenuo i nas projekat samo sto je kod nas prvenstveni fokus da se prvo skole povezu pa onda dalje, za to su dobijena ozbiljna sredstva od EU i plan je da se to realizuje kroz faze a da udeo nasih sredstava kroz posebno namenjena sredstva iz budzeta bude sto veci.

Prvo se radila studija sredstvima EBRD pa je tako krajem 2019. Ministarstvo zakljucilo uz konsultacije sa operaterima da preko 500.000 zivi u mestima gde ne postoji ekonomski interes da se dovede sirokopojasni internet, dakle, operaterima je neisplativo da prave mrezu tu, sto je sustina problema. Istovremeno su se pravile zone gde je bela NGA zona ona gde ne postoji pristup ni planovi operatera da u naredne 3 godine grade mrezu a siva gde postoji samo jedan operater ili postoje planovi da operatera da se gradi mreza. Zakljucak je da oko 1500+1300 naselja i 240000+60000 domacinstava je u tim zonama i da je neophodan kapitalni podsticaj.

Onda se kao za drugu fazu raspisuje poziv operaterima da se prijave i krece se u alokaciju sredstava. Dva su segmenta izgradnje:
1. middle mile koji finansira Ministarstvo finansija naravno dominatno sredstvima EU
2. last mile na tehnoloski neutralnoj osnovi koja omogucava pokrivenost korisnika pristupnim mrežama operatera ( ali ne i nuzno koriscenje i pretplatu) i to finansira operator izabran na javnom pozivu.

Prava i obaveze se regulisu ugovorom na 25 godina gde se operaterima daje na koriscenje middle mile segment.

Dakle, komplikovana je procedura gde se uvode neka nova pravila na trziste u vidu neutralnosti opreme, vecoj medjusobnoj povezanosti i izdvajanju middle mile segmenta kao strateski najznacajnijeg za drzavu.

Projekat je krenuo jako traljavo, gurao se Telekom, privatni operateri nisu pokazali previse interesovanja i komplikovana je procedura. Telekom nema kapacitete da pored izgradnje sopstvene mreze koja je pritisnuta komercijalnim igracima krene u masovnu izgradnju, podizvodjaci su neozbiljni i lakse im je da rade za same operatere gde su mnogo veci novci u igri a mnogo manje posla ( jer ovo zahteva strogo postovanje procedura, projekata, kvaliteta izvodjenja i izvestavanja), krece veliki pritisak da se izbaci oprema kineskih proizvodjaca, javljaju se problemi oko neutralnosti itd... Sredstva se preusmeravaju na tekuce probleme Telekoma sto EU precutno tolerise itd... Ovo sve uzorcno posledicno dovodi do velikog kasnjenja samo projekta u prvoj fazi, kasnjenja otpocinjanja druge faze ( kacio sam jvani poziv) i rezultat je da je realizovanost projekta ispod 10% a da je od planiranih 6000 km izgradjeno tek nesto vise od 1200...

Da dodam, a zanimljivo je za EU da je nastavak Gigabit Society, Digital Decade gde je plan da do kraja 2030. svi imaju gigabitni pristup internetu a da sva naseljena mesta imaju 5G i tu obratite paznju na ono sto ja uvek naglasvam kada pricamo o 5G a to je da je pokrivenost najvaznija kategorija i da se po pravilu za nove mreze iskljucivo odnosi na populaciju a ne na teritoriju...
 
@akki hvala sto si pojasnio. Ja sam bio razumeo da je to projekat da cela srbija bude opticki pokrivena do 2026. i da kao deo tog plana sva ruralna mesta za koja ne postoji ekonomski interes dobiju kapitalni podsticaj (dobro, sada je ocigledno da je taj rok probijen). Problem su bile pojedine izjave gde sam siguran da se pricalo o "svim naseljenim mestima" (pa cak i 'svim' domacinstvima*), a ne samo o najzabacenijim - te mi je onda bilo logicno da postoji neki roadmap za sva mesta - tipa do 2025 sva mesta 5000+, 2026 sva mesta 1000+ itd. i na kraju (poslednja faza) npr do 2027. gde ce 99,9% domacinstava (ukljucujuci i ona za koja ne postoji komercijalni interes) dobiti opticki net.
Kako god, hvala sto si pojasnio.
 
Poslednja izmena:
Imamo samo jedan problem, naše ministarstvo telekomunikacija u NGA (Next Generation Access) mreže ubraja i VDSL sa mogućnošću za minimum 30Mbps u downloadu i 4Mbps u uploadu.

Područja gde postoji samo VDSL su u toj tzv "sivoj" zoni. Tu postoji jedan operater koji nudi NGA (VDSL) pristup. VDSL kao takav nije sam po sebi loša tehnologija, 10x je bolji od ADSL-a po raznim parametrima, ali su brzine koje on može da isporuči kroz telefonske parice sve problematičnije. 4Mbps upload danas možda može da zadovolji one naj naj naj osnovnije potrebe za najmanje zahtevne korisnike. Ništa više od toga.

Kad bi se područja na kojima je dostupan samo VDSL ubacila u istu kategoriju kao ona sa samo ADSL-om, bilo bi mnogo bolje.

Na teritoriji mog grada (Pirot) postoji izuzetno mnogo naselja koja uopšte nemaju nikakvu fiksnu infrastrukturu, ili nikada nije postojala ili je postojala pa je zamenjena kasnih 2000ih za "CDMA fiksni" i oni tako guraju i dan danas. Da ne govorim o tome da - ne baš toliko mnogo - ali svakako mnogo naselja nemaju ni 2G pokrivenost ni bilo koji oblik fiksne mreže. Retka su naselja iz ove kategorije koja su upala u ovaj projekat.

Telekom Srbija idalje drži aktivnu CDMA mrežu na NMT450 bandu iako su odavno istekle CDMA licence i njima i Orionu upravo zato što nema adekvatnu zamenu. Jedan broj korisnika je migriran na GSM (Cellular Local Loop), ali ne svi.

To što političari pričaju optika u celoj Srbiji, taj pojam "cela Srbija" je izuzetno rastegljiv. Mi nemamo ni fiksni telefon u celoj državi, da ne pričamo o optici.
 
To što političari pričaju optika u celoj Srbiji, taj pojam "cela Srbija" je izuzetno rastegljiv. Mi nemamo ni fiksni telefon u celoj državi, da ne pričamo o optici.
Ono sto postaje faktor to je da je optika "konacna" i univerzalna tehnologija. Dakle, sve se svelo na optiku za narednih 300 godina. I kada se sve to lepo zna, zasto se ne uvede zakon da svaka stambena jedinica mora da ima struju, vodu, i optiku. A da li ce se ona koristi za fiksni, televiziju ili internet, to se ne definise unapred. I lepo odradi se investicija za narednih 300 godina, kao sto je bilo sa elektrifikacijom. Prosto tristogodisnja investicija i zavrsi se sa tim. Za to vreme svaka nova zgrada je u obavezi da ima integrisane opticke kanale, kao sto je u obavezi da ima i za struju. To je logican sled dogadjaja.

Recimo to sto mnogi u srbiji i dalje nemaju fiksni telefon, to je mozda zato sto je neko jos pre 25 godina provalio da ce fiksna uskoro biti prevazidjena i da je ona dugorocno uzaludna investicija. Dok je optika bukvalno na nivou struje, tu je da ostane decenijama (ako ne i vekovima) i tako bi je i trebalo uvoditi.
 
@Echo kad bi bilo, bilo bi...

Ta optika bi bila i odlična stvar za 5G/6G backbone, naravno i za fiksni pristup.
 
NGA po definiciji predstavlja mrezu koja je u potpunosti ili vecim delom sacinjena od opticke mreze sa nekoliko znacajno unapredjenih karakteristika kao sto su ta da moze da ponudi vece brzine i propusnu moc u odnosu na sam bakar, a to VDSL jeste sa pojavom isturenih stepena, tako da to Ministarstvo pravilno naziva jer ne postoji konsenzus za minimalnu brzinu, sto je nekako i logicno ( pocelo se od 10Mbps do 1giga pa se prilagodjava kako kome treba, neki standard u industriji je 20Mbps da je minimum jer omogucava nesmetano strimovanje i normalno koriscenje sto je neka praksa u vecini domacinstava..._

Druga stvar je sto tu mrezu treba odrzavati, treba smanjivati last mile, treba menjati pokvarene ploce, treba ulagati u bolju opremu kod samih korisnika itd... Kada se to sve preracuna ispada jeftinije investirati u optiku i zato se i tolerise Telekomu od strane Ratel-a kao nadzornog organa pa i od samog Ministarstva svasta nesto vezano za VDSL sto ne bi smelo... a u kakvom je stanju VDSL oprema najbolje govori cinjenica da se odustalo od prvobitnog resenja da se kako se bude sirila optika po vecim gradovima VDSL prebacuje na manje i tako dalje...

A to da je optika konacna tehnologija je zapravo pitanje, tako se mislilo i za bakar pa je doslo nesto novo, svakako je buducnost bezicna... Naravno da svako treba da ima pristup sirokopojasnom internetu ali da li svakom bas treba XGS PON, svakako da ne i nece u bas duzoj buducnosti sem kao licna satisfakcija jer jos uvek kaska razvoj celog interneta koji bi omogucio koriscenje takvih brzina...
 
neki standard u industriji je 20Mbps da je minimum jer omogucava nesmetano strimovanje i normalno koriscenje sto je neka praksa u vecini domacinstava...?
Današnja praksa, ali zar ne bi mrežu trebalo praviti prema potrebama korisnika u srednje dalekoj budućnosti?

tako se mislilo i za bakar pa je doslo nesto novo, svakako je buducnost bezicna...
Bežične telekomunikacije nikada neće imati kapacitet optike. Npr za 5G mmWave potrebno je postavljati bazne stanice na ~100m (do kojih je neophodno dovesti optiku), a 5G mid i low band iako povećavaju kapacitet, imaju možda samo 2x efikasnije korišćenje spektra. Jedno single mode vlakno može teoretski da prense 3Pbps (3.000.000 Gbps), ljudi danas realno prenose 30Tbps (30.000 Gbps) kroz najveće kablove.
 
Pa i pravi se, pisao sam o tome i o planovima, par postova iznad da se ne ponavljam... samo sto kada se prica o tome zaboravlja se sustina, a i o tome sam pisao, da su realne potrebe ljudi mnogo manje od stvarnih kapaciteta mreza nove generacije, a da sam razvoj interneta debelo kaska pa je jos uvek premalo servisa gde se te brzine u praksi mogu ostvariti, tako da ce taj gigabit biti sasvim dovoljan na duzi period...

Najveci problem je neravnomerni razvoj mreze pa nemaju svi mogucnost za brzi internet, a neki opsti konsenzus u industriji kada se o tome prica po konferencijama i strucnim skupovima je da je sve preko 100Mbps sasvim dovoljno za neku doglednu buducnost dok se ne stigne na gigabitne brzine za koje je projekcija da ce biti dovoljne za naredne dve decenije...

Dakle, sustina je brzi internet za sve, a kako ce dobiti da li samo optikom, da li kombinacijom optika bakar je nebitno i to je sustina ovakvih projekata, ali kao sto vidimo ekonomski su neisplativi i moraju se znacajno podmazati drzavnim ili sredstvima fondova...

Nije poenta u kapacitetu optike i bezicnih kapaciteta, to je suludo i diskutovati, poenta je u odnosu potreba i kapaciteta i visine investicije, a bezicne komunikacije vec sada mogu da zadovolje potrebe 99,9% korisnika ( naravno kada je mreza razvijena, pricamo o stanju kada imamo visok proboj bezicne tehnologije NGA)...

Za 5G pravi deployment sa svim benefitima mreze a tu ne pricam iskljucivo o brzini, neophodno je da CSP ( communication service providers) u dogovoru sa nadleznim institucijama rade na svim delovima spektra, kako low, mid tako i high band ( koji po rezultatima iz realne upotrebe postizu znacajno bolje rezultate nego sto je ocekivano koriscenjem naprednih tehnologija emitovanja signala a prvenstveno pametnim planiranjem mreze, koriscenjem beam forminga u pravom smislu i postavljanjem veceg broja malih 5G nodova) ali da ne idemo dalje u off...
 
Kako to misliš razvoj interneta kaska? Ljudi se ubiše da naprave da kroz što manji bandwidth proguraju što više informacija, jer u suprotnom 1Gbps bi danas bio upotrebljiv kao dial up od 19k.

1Gbps po korisniku super zvuči, ali ne zaboravi da je kod gpona 2.5/1.25Gbpe podeljen na XX korisnika i hvala ljudima na kompresiji, pa nemamo potrebe da svlačimo, šaljemo čist binarni podatak inače ne bi nas pokrpio ni xgpon

Vlakno treba da dolazi do svake adrese. Sve ostalo je mazanje očiju :)
 
Pa napisao sam u kom smislu kaska, ne znam ljudi jel citate malo to ozbiljnije ili samo preletite i uzmete stvari koje vama odgovaraju... I ne mozete gledati stvari jednodimenzionalno, postoji milion faktora pored onog najociglednijeg koji sam naveo...

Super je kompresija i nesporno je jako bitna, ali sta cemo sa onim sto nije kompresovano? :) Nece internet spasiti kompresija nego pametno projektovanje mreza sa sto manjim brojem uskih grla i premestanjem na ivicu ( sto je i preduslov za 5G o cemu sam i pisao ali je komplikovano i nema potrebe da nepotrebno sirimo diskusiju) i naravno onim sto je i tema ove diskusije da se sto ravnomernije razvija pa da ne bude da neko ima XGS PON a neko nema fixni...

Ne mogu da zaboravim jer se time bavim ali to je najmanji problem jer ne postoji operater na svetu koji kada dovlaci opticki kabl nema u rezervi bar par dark vlakana za situacije gde dodje do zagusenja usled veceg broja zahtevnih korisnika ( bio je primer clana foruma na Orionu koji je vukao pun bandwith pa su ga capovali dok ga nisu prebacili jer su se zalili drugi korisnici) a najmanji je problem da se prebaci na XGS PON u tom slucaju, samo se promeni slot na OLT... Uz to, kapaciteti GPON mreza su u danasnjim uslovima popunjeni ispod 10% na nivou cele mreze i sustina je ono sto naglasavam da se pravilnim projektovanjem ( a to je sada mnogo olaksano sa modernim sf raznih proizvodjaca) i pomeranjem ka ivicama eliminisu ili bar dovedu na minimum uska grla...

Da jedno posebno vlakno dodje do svakog korisnika se nece desiti nikada jer je suludo ali srecom postoje tehnologije i razvoj je vec sada takav da to nikada nece biti ni nepohodno jer je debelo ispred i bas dugorocnih potreba korisnika...
 
Vrh Dno