Šta je novo?

Grejanje na struju

Pozdrav svima, jedno pitanje. Iz tehničkih razloga smo morali da izmestimo električni kotao Vaillant prošle godine i na preporuku majstora a i same situacije , najbolje rešenje je bilo da se terase izmesti u novi hodnik, ali je linija i cev do novog hodnika morala da ide preko spoljnog zida, kroz izolaciju u dužini od nekih 5,6 metara.
Računi i potrošnja su ove godine nenormalni, Dec. i Jan. po 20k/2000kw stiže uz maksimalno ekonomisanje i gašenje . Prošle godine je to bilo po 10-12k maksimalno. Temperatura je niska oko 20-21 stepen. Naglasio bih da je dozidani deo povećao kvadraturu stana sa 46 na 64 u odnosu na prošli godinu, s'tim što je urađena kompletna spoljna izolacija.
Pokušavam da ispratim potrošnju, pomišljao sam se da se neko nakačio. Promenjeno je i brojilo u međuvremenu misleći da je do toga međutim nema boljitka...
Jedino što sad mislim da se gubi previše energije zbog ove cevi koja ide po spoljnom zidu. Ona jeste izolovana i ušuškana u izolaciju ali ne vidim drugi razlog za ovu nenormalnu potrošnju.

Gde ste to i kako proširili stan?!? U slučaju stanova (dakle kolektivno stanovanje), na potrošnju tolotne enegrije za grejanje (bez obzira kako je dobijate) ne utiče kvadratura prostora, već ukupna površina spoljnih zidova. Stan od Xm[SUP]2[/SUP] može sa 3 strane, plus plafon ili podrum imati spoljašnje temperature, a može i samo sa jedne. Zidov/plafon/pod iza kojih su komšije se ne računa u površinu koja nam troši energiju za grejanje. Tamo iza je svakako 20-ak °C. Ali zid/pod/plafon iza kojih je spoljašnja temperatura se itekako računa. Tom logikom, energija za zagrevanje dva različita stana iste kvadrature se može višestruko razlikovati. Bukvalno i 10-ak puta.

Kod kuća priča ne važi, njima su svi zidovi spoljni. Kod stanova, razlike mogu biti drastične. Tek tada kreće priča još i priča o izolaciji.

A i izolacija se može loše uraditi. Npr, da vam duva promaja između izloacije i vašeg zida (najčešći primer naših majstora, razočarenja u izolaciju, i stavova "ma to je sr'nje"). Ovaj problem (cirkulacija spoljašnjeg vazduha između izolacije i zida) i termovizijskom kamerom se teško uočava. Nadam se da nemate taj problem.
 
Izolacija se ne lepi tačkasto, već se table stiropora lepe uz ivicu, sa jednom poprečnom linijom lepka po sredini table. I ne sme biti lepka između tabli, tj na spojevima

Послато са SM-A520F уз помоћ Тапатока
 
Najbolje lepljenje jeste da se lepak nanosi češljem, kao onaj za keramiku, pa se onda postavi ploča stiropora. Ali ovaj način zahteva da su zidovi savršeno ravni, da se eventualne fugne između cigle ili blokova ispune malterom, inače odu ogromnne količine lepka. I kada je zid ok, treba mnogo lepka za ovaj način rada.

Ako tako ne ide (zbog krivih zidova), onda to kao što Jozza kaže. A majstori kod mene su još posle, pištoljem za purpen, ispunjavali prazan prostor ispod stirpopora. To se radi kada se lepak stegne, a pre lepka i mrežice. Prosto, pištoljem probuše stiropor, te niskoeksapndirajući purpen ubrizgaju unutra. Ovako rade ekipe ako im se zahteva Ceresit sertifikat.
 
I meni je došao veći račun, tačnije 14800. Ali kad sam malo vratio film i proverio stanje na brojilu, to je to. Klima bila u kvaru ceo januar, a i sam mesec je bio hladan. Grejanje na kotao od 2 x 6 kW, 24/7 moralo je da se plati :D
Klima zamenjena za novu početkom februara, ali sad lepo vreme, pa će potrošnja biti sigurno niža.

Moj komšija za malo manji stan, ali značajno nižu dnevnu temperaturu u stanu (oko 21 C, naspram 23.5 C koliko je kod mene) dobio je 8000.

Mislim da bojler za dogrevanje vode tokom dana diže značajno potrošnju, jer su zidovi relativno hladni, a još kome je bojler malo dalje od kuhinje, mora malo "duže" da se sačeka da dođe topla voda. Čist gubitak energije.

Greške u čitanju se dešavaju, pre dva meseca meni su dodali 2000 kWh, ali su posle reklamacije ispravili.

Nešto tu ne štima kada kažes da ti je kotao radio 24/7 a 2x6kw što je u najgorem slučaju potrošnja 12kw a prosek je 9kw, kada bi tu prosečnu potrošnju pomnožio sa 24h dobio bi da za 7 dana ulaziš u crvenu zonu slučaju da nemaš drugih potrošača sem tog kotla, što je mnogo više od tih 14.800. A i u svakom slučaju kako god kotao da je radio tih 14.800 je baš "jeftino" :D
 
Racun za novembar 11000din, oko 9000 za grejanje, info u potpisu.
 
Nešto tu ne štima kada kažes da ti je kotao radio 24/7 a 2x6kw što je u najgorem slučaju potrošnja 12kw a prosek je 9kw, kada bi tu prosečnu potrošnju pomnožio sa 24h dobio bi da za 7 dana ulaziš u crvenu zonu slučaju da nemaš drugih potrošača sem tog kotla, što je mnogo više od tih 14.800. A i u svakom slučaju kako god kotao da je radio tih 14.800 je baš "jeftino" :D

Kotao je vezan na digitalni programabilni termostat i on reguliše temperaturu 24/7. Jedan termostat reguliše spavaći deo, a drugi dnevni deo stana. Kotao se po potrebi pali i gasi sam. Ja sam dodao veliki broj rebara pa ih sad imam na 6 radijatora ukupno 60 plus dva sušača u kupatilima. Temperatura vode u sistemu mi je između 40 i 50 C i to zavisi od spoljne temperature.
 
Ima u YT temi ali mislim da treba i ovde:
https://youtu.be/a2ItLTJTIzQ
Da smo normalna drzava, kao sto nismo, leti bi vratili brdo kilovata pa bi se zimi grejali skoro za DZ. Nije onima na vlasti u interesu makar smanjenje zagadjenja vazduha vec samo svoj dzep. Dok se to ne promeni mladjima uvek savetujem, bezite odavde. Tesko jeste ali tamo negde je uredjen sistem a ovo ovde kod nas, ja ne znam definiciju.
 
Ne funkcioniše to tako, cena struje varira u skladu sa proizvodnjom i potrošnjom, ne može da se skladišti, leti je struja daleko jeftinija nego zimi.
 
Skladišti se energija, ne struja. Mnogo jeftinije, mnogo praktičnije. A tek ove navlakuše da ćeš direktno da proizvedeš struju, a iskorišćenost neka mizerija. Tek sad žabari uvode neke nove materijale, ali proći će još vremena dok ne bude isplativo.
 
Ima u YT temi ali mislim da treba i ovde:
https://youtu.be/a2ItLTJTIzQ
Da smo normalna drzava, kao sto nismo, leti bi vratili brdo kilovata pa bi se zimi grejali skoro za DZ. Nije onima na vlasti u interesu makar smanjenje zagadjenja vazduha vec samo svoj dzep. Dok se to ne promeni mladjima uvek savetujem, bezite odavde. Tesko jeste ali tamo negde je uredjen sistem a ovo ovde kod nas, ja ne znam definiciju.

Hm! Komplikovana priča.
Možeš ti da daš leti distribuciji enegije koliko hoćeš, ali ko će tu istu da ti napravi zimi?!?

Distribucija jeste dinosurus, pa još izgubljen k'o magarac u magli...

Ali ipak se ne može očekivati da se neprijavljeno vraća el.energija u mrežu, i da oni to automatski prihvate.
Nadam se da će porodica sa videa, i njima slični, uspeti da izlobiraju da i ovako mali prozvođači mogu da se uključe u mrežu.

Ali, problem je što je investicija u ovo, u Srbiji, neisplativa po sadašnjim cenama struje. Spominju, izračunali su da u slučaju da sebi prave struje koliko može, a eventualni višak daju EPS-u i posle uzimaju 1:1, treba 16 godina da isplate investiciju. A ne znam da li su uračunali i starenje i degradaciju panela?!?

Ovakve sisteme, i dobro razvijen sistem otkupa viška el. energije, imamo samo u veoma razvijenim zemljama, gde je cena struje visoka, a elektroproivreda ovako proizvedenu struju otkupljuje po još višim cenama (da bi onda dalje potrošačima prodavala po nižim (i šta mislite, ko na kraju pokriva tu razliku u ceni?!?)).
 
Jasno je to sve, ali cime cemo mi da pravimo struju kad nas evropa natera da ugasimo termoelektrane na ugalj koje prave 75% struje u Srbiji?
Za ovo vracanje u sistem, kada imas visak mozes da izvozis jer se ne moze skladistiti energija. Sa druge strane leti moze da se smanji proizvodnja iz uglja a da se te rezerve cuvaju za zimu kada nema sunca. Em se stedi ugalj, em se manje zagadjuje okolina a koristi se sunce koje leti daje oko 1kW po m2. Sve je resivo ali je najlakse reci to tako ne moze.
 
Zaboravljaš jednu stvar, a to je da Srbija živi od poreza i akciza. Sve što je tamo negde na zapadu normalno, kod nas nije. Za zaštitu životne okoline kod nas se ne daje ni 5 para.

Ti i ja imamo isti pogled na ovaj problem, ali ni ti ni ja to ne možemo promeniti. Zamisli da se donese zakon po kome svaka novoizgrađena zgrada mora da ima solarne panele na krovu. Zamisli da se radi otkup te energije od strane EPSa. Zamisli da novac leže na račun stambene zajednice koja ga dalje ulaže u održavanje zgrade. E to ni jedan političar ne može da zamisli, jer gde je tu njegovih 5 % i gde je tu interes države, jer umesto da se budžet puni, on će da se prazni. Je l' znaš koliko je to dnevnica za krezubu raju, koliko je to sendviča.... Privatno preduzetništvo se ne podstiče u Srbiji ni na jedan način. Mladi ljudi masovno napuštaju našu zemlju zbog ovakvih stvari i tu nema promene.
 
Diplomski i master rad sam branio na temu solarne energije i solarnih elektrana, i oko 2 godine sam radio u firmama koje su se bavile solarnom energijom, a trenutno se bavim trgovinom električnom energijom, pa imam da kažem koju na ovu temu. Povlačiću paralele sa Nemačkom koja je lider u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

Tehnologija solarnih (a i vetro) elektrana je skupa. Trenutno cena izgradnje solarne elektrane, malo veće, je nešto ispod 1e/W. To ne uključuje cenu zemljišta na kojem se gradi. Ako gradite na krovu, nemate trošak zemljišta. Insolacija zaista iznosi oko 1kW po m2, ali je efikasnost panela reda 15-ak%, tako da sa kvadratnog metra panela možeš da dobiješ oko 150W u idealnim uslovima. Ako je panel postavljen pod uglom koji nije upravan na smer zraka sunca, a za ovu cenu koju sam napisao dobijate fiksne panele pa nije, prav ugao imate nekih 15-ak minuta, tokom nekoliko dana godišnje. Dakle, i tu imate gubitke. Na panelima se taloži prašina koja umanjuje efikasnost, pa ih treba prati (U elektrani u kojoj sam radio imali smo ekipu od 4 čoveka čiji je posao, od ponedeljka do petka da peru panele).

Što se tiče akumulacije solarne energije, zaboravite :)

Generalno usvojen sistem podsticaja za OIE su fid-in tarife, po kome je garantovani snabdevač (u našem slučaju EPS) dužan da otkupi svu energiju koju proizvedu povlašćeni proizvođači. Kasnije se ta energija naplati od krajnjih kupaca (trošak za OIE na računu za struju). Cene fid-in tarifa su izuzetno visoke. Prosečna cena kWh u Srbiji je oko 5,5-6 centi za kWh Za solarne elektrane cena je oko 21,6c/kWh, dok EPS energiju naplaćuje oko 2,8 centi po kWh. Ostatak na računu su troškovi prenosa, distribucije, gubici, nadoknada za OIE... Dakle dođe oko pola-pola. Nadoknada za OIE je bila oko 0,0083 din/kWh, ako se ne varam. Uskoro će biti znatno, znatno više.

U Nemačkoj je cena kWh za krajnje kupce oko 30 centi (5 puta više nego kod nas). Cena energije je kod njih oko 4 centa. Troškovi prenosa, distribucije i ostalo su slični ili malo veći nego kod nas, ali je trošak za obnovljive reda 15-20 centi! Nemci imaju toliko obnovljivih, da im nekim danima uopšte ne trebaju konvencionalni izvori. Problem nastaje kada imaju previše, jer po ugovorima moraju da preuzmu svu energiju koju ovi proizvode, pa prodaju viškove, a nikoga nema da kupi. Onda energiju prodaju po negativnim cenama, dam ti energiju i još pare da preuzmeš energiju. Da li vam se to čini isplativo? Da li ste spremni, da zarad toga da možemo da kažemo da koristimo obnovljive izvore, cena struja bude povećana duplo? Inače, u pogonu su trenutno 3 velike vetroelektrane u Srbiji, sa oko 300 MW, u poređenju sa prethodnom godinom kada ih je bilo oko 20 MW. Jedva čekam da vidim koliko će da skoči naknada za OIE, pa da li će ljudi onda da traže obnovljive ili da se žale.

Solarne elektrane se isplate za svoje vlasnike, ukoliko dobiju status povlašćenog proizvođača. Trenutno je država ograničila da taj status može imati 10MW solarnih elektrana i 500MW vetroelektrana. Sve je to naravno zauzeto. Ko nema taj status, može da dobije status nezavisnog proizvođača električne energije, i da dobija tržišnu cenu, uz garanciju da će sve biti otkupljeno. Pa vi izvolite, gradite solarne elektrane. Tu isplativosti nema. Ja bih lično, kao potrošač, voleo da se taj udeo ne povećava, sa poslovne strane bih i te kako voleo da skinu ograničenja. Evo, ko želi, pošaljite mi lokaciju, koliko biste investirali, kakav krov imate, na koju stranu sveta okrenut, zemljište... Šta god, i besplatno ću da vam proračunam koliko biste novca mogli da zaradite i koliko energije da proizvedete profi softverom za to. Ako se neko odluči na gradnju, i idejni projekat ću da mu uradim besplatno.

Da će nas neko naterati da zatvorimo elektrane naše, verujte da bi to bilo idealno. Imamo toliko neiplativih elektrana, da bi nam učinili uslugu. Kolubara i Morava su trebali da budu ugašeni 2017. pa 2018, pa sad stoji neki rok 2023. Da mene neko pita, ili da ja kupim EPS, lepo pogasiš celu Kolubaru, Moravu, manje blokove u TENT A, sve termoelektrane - toplane na gas (TE-TO Novi Sad, TE-TO Zrenjanin i TE-TO Sremska Mitrovica), otpustiš ljude, i kupiš energiju za narednih 10 godina - tako rade Italijani. Ovo uglja što imaš potrošiš na efikasnim blokovima, koji troše 1,4-1,5kg uglja po kWh (Kolubara troši preko 2). Kad uglja nestane, nuklearna elektrana. A Srbija već ispunjava zahtev prema Kjoto protokolu o tih 20% učešća OIE u ukupnoj potrošnji, što ne uspeva ili ne želi mnogo drugih zemalja.
 
edit: Ja odgovarao direktno djalf-u, pa uletela još dva posta... Ali, priča stoji. Slično priča i daxyco.

1kW/m[SUP]2[/SUP] jeste snaga sunčevog zračenja na Zemlju. Stepen iskorišćenja najboljih komercijalno dostupnih solarnih panela je 15-20% (dakle, u idealnom pik-u, imaćeš najviše 200W sa 1m[SUP]2[/SUP], a to je najčešće 150 zbog ugla postavljanja i pozivcije, (a vrv i manje čim prva prašina padne na panel)). U Srbiji, kada se posmatra 24/365, iskorišćenje solarnih kolektora je 13-15% (dan/noć/leto/zima, znači usrednjeno gledano na godišnjem niovu, dobijaš 0.13-0.15 od njihovog maksimuma). Dakle, uprosečeno na godišnjem nivou, računaj da na 1m[SUP]2[/SUP] solarnih kolektora, dobijaš najviše 20-ak W el.energije.

Da zameniš jedan (doduše najveći) od 6 blokova samo u Obrenovcu, treba ti 2000ha (dve hiljade hektara) solarnih panela. Paneli moraju biti pod uglom, ne smeju da se preklapaju, dakle, treba ti bar 2500ha da ih postaviš...
Akumuliranje ovako velikih količina energije još nije rešeno. Pogotovo ne postoji rešenje za višemesečno lagerovanje. To ne postoji uopšte, nigde.
Leti nikome nećeš izvoziti struju. Bar ne u širem okruženju.

Ko će nas terati da gasimo TE?!? Nemačka i Poljska, i dalje najviše el.energije dobijaju iz uglja.
Nateraće nas hoće da značajno podignemo cenu struje da bi samim tim, ulaganje u OIE postalo isplativo, i da bi se energija počela racionalnije trošiti (po tom zadnjem pitanju smo na dnu Evrope).

Slažem se da bi trebalo dozvoliti da svako unosi energiju u sistem koliko može, ali imaj u vidu da ako se usvoji 1:1 sistem, (prodajemo i kupujemo Wh po istoj ceni), isplativost OIE je ispod svih granica. Ako idemo na zapadni sistem (postoji samo u razvijenim zemljama) da operator EES otkupljuje struju iz OIE po ceni značajno većoj nego što se prodaje potrošačima, moraš obezbediti zaista veoma velika sredstva da plaćaš tu razliku. I na zapadu, šta mislite ko na kraju plaća tu razliku?!? Ako sredstva ograničiš, onda moraš da uvedeš kvote koje su u Srbiji vrlo zay'bana stvar, jer će kvote najlakše dobiti, naravno, najbrži (čitaj najbogatiji).

...

Da ne krećemo dalje u neverending storry, velika energetika je trenutno najveći problem celog sveta, ne samo Srbije. Ili da budemo precizniji, problem gde se rešenje uopšte ali ni ne nadzire, kada se baš baš zadubi u tehnologiju. Saudijska Arabija je nedavno pokrenula projekat 200GW solarnih elektrana. I neke naše firme su se tu nešto muvale (projektovanje, nadzor, ispitivanja...). Ali Saudijci odustali. Zašto? Još je nejasno, ali problemi su vrv. tehnološki. Lagerovanje viškova, verovatno obaranje cene struje u regionu, ogromni potrebni resursi energije i vremena za proizvodnju toliko panela (prvi paneli bi počeli već da degradiraju, kada se budu završavali poslednji), čišćenje panela (koje u pojedinim delovima SA i pojedinim periodima godine, u prašnjavoj pustinji, moraš brisati bar jednom nedeljno)...

Uvek i svuda, bira se najmanje loše rešenje (dobro ne postoji). Što se proizvodnje tiče, i Srbija trenutno proizvodi struju po sistemu "trenutno najmanje loše rešenje".
Da stvar bude gora, strategija se menja od vlade do vlade, od ministra do ministra, pa ni tu nikako da vidimo kako ćemo u sledećih 50 godina. :(

Najbolje rešenje bi nam bile dve nuklearke 4-te generacije, ali pod jednim važnim uslovom. Da to ne bude JP nad kojim će vlasnici kafana/pečenjara i komercijano nabavljenih diploma biti glavni i odgovorni stručnjaci. Inače, kuku-lele. :(
 
Poslednja izmena:
Ali, problem je što je investicija u ovo, u Srbiji, neisplativa po sadašnjim cenama struje. Spominju, izračunali su da u slučaju da sebi prave struje koliko može, a eventualni višak daju EPS-u i posle uzimaju 1:1, treba 16 godina da isplate investiciju. A ne znam da li su uračunali i starenje i degradaciju panela?!?

Ljudi neke stvari rade i zato sto imaju osecaj da rade ispravnu stvar. I zena sa klipa rece da im je smanjenje zagadjenja bio jedan od ciljeva. Nismo mi jos na tom nivou svesti na ovoj geografskoj sirini (u Beogradu ima 350 divljih deponija, tako da nije ni siromastvo presudno), ali u tim razvijenim zemljama je upravo ovo prvi razlog kupovine elektroautomobila ili ugradnje solarnih panela. Valjda su zato i razvijeni?
 
Daxyco objasnio mnogo toga... :)


Ljudi neke stvari rade i zato sto imaju osecaj da rade ispravnu stvar. I zena sa klipa rece da im je smanjenje zagadjenja bio jedan od ciljeva. Nismo mi jos na tom nivou svesti na ovoj geografskoj sirini (u Beogradu ima 350 divljih deponija, tako da nije ni siromastvo presudno), ali u tim razvijenim zemljama je upravo ovo prvi razlog kupovine elektroautomobila ili ugradnje solarnih panela. Valjda su zato i razvijeni?

E, ako ćemo da računamo na savest prosečnog stanovnika Srbije, slabo ćemo da se mi razvijemo. :p
 
Poslednja izmena:
Ma jasno...
Ali eno tema o LED rasveti. Pogledaj malo unazad i videces da je dosta nas sa foruma kupovalo LED i pre 3-4-5 godina za 1000 i kusur dinara. Bilo je potpuno jasno da se ne isplate.

Gledam ovih dana neke YT testove automobila, britanske, nemacke... I po pravilu podatak o emisiji je znacajniji od podatka o potrosnji
 
Hteo bih da se nadovezem na priču o Kjoto protokolu, Srbija je jedna od vodećih zemalja i po smanjenju CO2 u svetu. Doduše razlog je posredan, jer se kao bazna godina uzima 1990, a nama je u međuvremenu propala većina industrije. U svakom slučaju ne možemo nam niko prigovoriti za emisiju CO2.
 
Co2 je najmanje važan, jer je efekat Co2 globalan, odnosno naša emisija Co2 jednako utiče i na nas i ja usa recimo. Veći su problem azotni I sumporni oksidi čiji su efekti lokalni. Srećom, kod nas se ozbiljno ulaže u odsumporavanje i denitrifikaciju, u poslednjih 5-6 godina i narednih 3-4 reda milijardu evra.

Sent from my SM-A600FN using Tapatalk
 
Takođe domaći ugalj sadrži manje sumpora u odnosu na prosek u Evropi. U svakom slučaju dugoročno moraćemo da sagradimo nukleranu elektrnu, pre svega jer su rezerve uglja ograničene.
 
Poslednja izmena:
Još jedan glas za gen 4 nuklearke. Nedostaje nam još 4 miliona da se skine moratorijum i ko zna koliko milijardi da se naprave dve.
 
Nemoj, zasesce neki stranacki nepismeni moroni i fasovacemo nuklearni holokaust dok trepnes.
 
Obično se za nuklearke ne predaju na upravljanje, već mi damo pare, damo lokaciju i dozvole, Rusi (ili ko već bude odabran) gradi elektranu, isporučuje gorivo, odvozi otpad i upravlja elektranom. Ugovor se potpisuje na životni vek elektrane. Od domaćeg osoblja na elektrani mogu da budu kafe kuvarice i portiri.

Sent from my SM-A600FN using Tapatalk
 
Još jedan glas za gen 4 nuklearke. Nedostaje nam još 4 miliona da se skine moratorijum i ko zna koliko milijardi da se naprave dve.

Nemoj, zasesce neki stranacki nepismeni moroni i fasovacemo nuklearni holokaust dok trepnes.

...

Najbolje rešenje bi nam bile dve nuklearke 4-te generacije, ali pod jednim važnim uslovom. Da to ne bude JP nad kojim će vlasnici kafana/pečenjara i komercijano nabavljenih diploma biti glavni i odgovorni stručnjaci. Inače, kuku-lele. :(

:D :d
 
Obično se za nuklearke ne predaju na upravljanje, već mi damo pare, damo lokaciju i dozvole, Rusi (ili ko već bude odabran) gradi elektranu, isporučuje gorivo, odvozi otpad i upravlja elektranom. Ugovor se potpisuje na životni vek elektrane. Od domaćeg osoblja na elektrani mogu da budu kafe kuvarice i portiri.

Sent from my SM-A600FN using Tapatalk

Upravo tako.
 
Bilo je vec pregovora da investiramo u nuklearnu elektranu sa Bugarima ali to je propalo.

Inace mi se toliko brinemo o zastiti zivotne sredine da ce uskoro MHE biti na svakom potoku.

Sve sto ne moze da se unovci ne prolazi kod nas.

Sent from my MI MAX 2 using Tapatalk
 
Bugarska priča je propala zato što nismo imali para, imamo važeći moratorijum a kasnije je i cela bugarska priča pukla zbog sto miliona problema.
 
Homer Simpson likes this :D
Salu na stranu, par dobrih postova o ovoj temi, svaka cast autorima. Koji je radni vek solarnih panela?
Sto se tice viska struje, nek izvoze coin miner-ima, njima se isplati i leti da trose ko kalorifer :D
 
Vrh Dno