Šta je novo?

DIY radionica :)

Pozdrav svima,
Imam pitanje za one koji su iskusniji oko bušenja metala.

Skoro sam bušio na nekoliko mesta jedan nosač za TV (nemački, po specifikaciji od hladno valjanog čelika). Ono što me začudilo je što sa HSS burgijom (leva na slici, žuta) jedva da sam farbu skinuo, a ni mm da prodre kao da je tupa (bušio sam uspešno sa njom jedno kutijasto gvožđe to je tipa tri rupe). Ovaj čelik nije mogao ni se da lizne.
Rešio sam tako što sam kupio kobaltnu burgiju oznake HSS-CO (Eu). Bila je duplo skuplja ali je prošla bez problema.

Moje pitanje je da li HSS (titanijumske) imaju problem sa nekim tipovima metala i da li su kobaltne zaista toliko bolje.
Levo je jedna od rupa koje je napravila kobatna burgija (mogu se primetiti tragovi kako mi je bežala HSS burgija), a desna slika su obe burgije, veličina 8.

IMG_20211124_181337_2.jpg IMG_20211124_181833_3.jpg
 
Sve to igra ulogu. HSS burgije kod nas su mekane i nisu ni za k za te tvrdje materijale. Ako je nesto kaljeno, zaboravi :) Samo ces istupiti burgiju. Sve ima svoje :)
Nemanja, da li ovo može da se napravi sa motorm od brisača ?
Moze, ali nije najbolja opcija jer zahteva 12v a pri paljenju povlaci preko 20a struje pa zahteva bas dobro napajanje ako hoces od PC da koristis :)... Dok kupis pretvarac ili aku bolje je kupiti reduktor sa motorom... Motor od brisaca je podosta jak pogotovo kad uz pivo umaces domacu pogacu na peceno janje koje cvrci lepo dok se okrece :)
 
"Kobalt" je samo površinski tretman, ispod njega je inferioran metal, ako se izliže ili oštri, burgija postaje daleko lošija. Naravno da postoje razlike u kvalitetu, kako površinske obrade tako i baznog materijala. Jedan moj prijatelj kupio set onih "žutih" na buvljaku, ispostavilo se da su praktićno samo ofarbane. :sick:
Postoje i razlike u načinu oštrenju vrha. Vrh nije jedna tačka nego kraća ili duža crta oštrica ali uvek postoji jedna tačka koja praktično samo probija materijal. Kraća oštrica je bolja za startovanje rupe a duža za duboko i brže bušenje. Postoje i takozvane "centerless" burgije, gde su dve oštrice na vrhu koje mimoilaze centar i mogu da startuju rupu i pod određenim uglom.
Takođe postoje i razlike u obliku i oštrenju vrha, po materijalu koji se buši, meki materijali kao aluminijum, bakar, mesing su "lepljivi" pa je vrh agresivniji a za tvrđe materijale vrhovi su zaobljeniji. Ima i razlike u burgijama za lim i za duboke rupe. Dobra radionica će imati bar 4-5-6 raznih setova burgija i to ne računajuči burgije namenjene industrijskoj proizvodnji.
Najbolje je uzeti par startnih burgija (manju i veću) napravljene od Vidije, traju praktično večno. Ne samo da je precizniji start rupe nego i "normalne" burgije traju duže (bez oštrenja) kada se rupa započne sa njima. Vrlo dobra investicija za svakoga.
 
To se izgleda "malo" crne vrhovi burgija? Grejalo se izgleda pa se opustio materijal što zbog pritiskanja, što zbog brzine, istupila se burgija. To se prvo radi predrupa npr. 3,2 mm i onda je manje opterećenje za burgiju a i nema skakanja po materijalu.
 
Sve to igra ulogu. HSS burgije kod nas su mekane i nisu ni za k za te tvrdje materijale. Ako je nesto kaljeno, zaboravi :) Samo ces istupiti burgiju. Sve ima svoje :)
Šta postoji tvrđe od kobaltnih da se kupi?
To se izgleda "malo" crne vrhovi burgija? Grejalo se izgleda pa se opustio materijal što zbog pritiskanja, što zbog brzine, istupila se burgija. To se prvo radi predrupa npr. 3,2 mm i onda je manje opterećenje za burgiju a i nema skakanja po materijalu.
Tako je, ja sam odmah "skočio" na glavno bušenje, nisam bušio manja pa veća.
Čak i sa 12ticom HSS ista priča, neće da probuši odmah. Mada moram da kažem da odlično razglodala rupu koju je ostavila kobaltna burgija.
Ukratko, sa njiima može da se razbušuje (širi) rupa, ali ne da se od starta buši. Takvo je bar more iskustvo.
 
Ne razumem se u vrste burgija previse, jer kod nas ima mnogoooo fuseraja... Sto se tice busenja rupe to vec imam nekog iskustva bar malo :) Recimo, ako hoces da busis sa burgijom 12mm onda izmeris vrh te burgije, tj debljinu i ako je recimo 5mm. onda probusis prvo za sa 5mm pa onda sa tom 12om... Velika je greska sto neki ljudi uzmu recimo 8mm pa izbuse i onda uzmu 12mm. Tako se ostecuje burgija... Sto veca burgija manja brzina. Rucna busilica je ubistvo za svaku burgiju. Kad vidim da neko uzme primer 10mm burgiju i stavi je u busilicu na najvece obrtaje i jos vrti busilicu, onda bi se ubio :) Tako mozes 3 rupe da izbusis i to je to. Onda ostrenje :)
 
Malo sam sad kopao po mojim burgijama "sićanim", što bi u nekom kraju rekli, koje sam koristio za bušenje nekih legura a sad ne verujem da bih mogao da ih bocnem u dremela :D. Nisam sad merio koje su ali bila je gomila burgija od 0,3mm pa nadalje na desetu. Čačkalica mi nije ostala od ručka već da se uporedi.
b.jpg
 
Ne razumem se u vrste burgija previse, jer kod nas ima mnogoooo fuseraja... Sto se tice busenja rupe to vec imam nekog iskustva bar malo :) Recimo, ako hoces da busis sa burgijom 12mm onda izmeris vrh te burgije, tj debljinu i ako je recimo 5mm. onda probusis prvo za sa 5mm pa onda sa tom 12om... Velika je greska sto neki ljudi uzmu recimo 8mm pa izbuse i onda uzmu 12mm. Tako se ostecuje burgija... Sto veca burgija manja brzina. Rucna busilica je ubistvo za svaku burgiju. Kad vidim da neko uzme primer 10mm burgiju i stavi je u busilicu na najvece obrtaje i jos vrti busilicu, onda bi se ubio :) Tako mozes 3 rupe da izbusis i to je to. Onda ostrenje :)
Da, za početnu rupu dovoljno je samo da pokrije mrtvu tačku na samom špicu veće burgije sa kojom se razbušuje. U principu 1mm je dovoljno za 10mm
Obrtaji su takođe važni, burgije za ozbiljnu industrisku proizvodnju dolaze sa listom broja obrtaja i brzinom bušenja (Speeds and Feeds chart) za različite materijale gde su naj efikasnije.
Moje neke smernice za bušenje mekanog gvožđa na primer; 5mm-900rpm, 10mm-600rpm. 12-15mm-300rpm.
Imao sam nekog šefa u Kanadi kome je uspevalo da poplavi burgije za metal bušeći šperploču !
 
Tungsten carbide
Jeste ali tanje burgije ovog tipa nisu za busenje iz ruke,previse su krte ,lome se kao staklo.

HSS burgija je dovoljna za vecinu primena u nasim radionicama . Ko moze neka nabavi trebinjske burgije bele su ili crne ali odlicno buse.To sto je obojena u zuto ne znaci da ima titanijuma, cobalt je samo presvlaka koja poboljsava kvalitet povrsinskog sloja burgije.
Za zapocinjanje busenja pomaze ako se kirnerom (tackasem) udati pocetna tacka u metal da burgija ne bezi.
Kao sto neko gore rece bitan je i ugao ostrenja. Rucnom busilicom mozete busiti na prekid kako ne biste previse tupili burgije. Kvasenje u vodi ili nekom ulju takodje pomaze.
Pilot rupa obavezno da bi sve islo lakse.
 
2915a193-@halfx_637074969752565516.png
 
Da li neko ima iskustva sa poslovima izolacije objekata i slicno ?
Planiram da izolujem plafon u radionici, krov je od trapeznog lima koji stoji na drvenim gredama 80x50 i 50x30. Izolovao bih prvenstveno jer se stvara kondenzacija , a i zbog toplotne izolacije.
Da li je najbolje staviti stiropor, kamenu vunu , staklenu (koliko je zdravo to uopste) ?
 
Da li neko ima iskustva sa poslovima izolacije objekata i slicno ?
Planiram da izolujem plafon u radionici, krov je od trapeznog lima koji stoji na drvenim gredama 80x50 i 50x30. Izolovao bih prvenstveno jer se stvara kondenzacija , a i zbog toplotne izolacije.
Da li je najbolje staviti stiropor, kamenu vunu , staklenu (koliko je zdravo to uopste) ?
Ima li ploce? Ili samo stoje drvene grede pa gore krov?

Kamena vuna je 100% zdrav matrijal.Staklena hoce da iritira i gubi se vremenom.

Stiropor nemoj da stavljas zbog moguceg pozara.
 
Ima li ploce? Ili samo stoje drvene grede pa gore krov?

Kamena vuna je 100% zdrav matrijal.Staklena hoce da iritira i gubi se vremenom.

Stiropor nemoj da stavljas zbog moguceg pozara.
Nema ploce , objekat je od cigle, gore su drvene grede i na njima limeni krov.
Znaci preporuka za kamenu vunu?
 
Ljudi treba mi savet. Na trenutnom grinderu sto radim napravio sam sistem zatezanja kao kod rucne automobila. Delove sam uzeo iz podizaca prozora na autu, tj te zupcanike. Zanima me kako bi ja to okalio da to bude cvrsce da se ne izlize vremenom? Nikad nisam kalio celik... Imam obican brener i onaj mali torch iz woby housa...Mislim da nema potrebe za kaljenjem ali eto cisto da pitam?
 
Pročitaš knjigu Kako se kalio čelik. :D
Za kaljenje treba debelog iskustva, lako možeš da prekališ i deo bude krt, puca kao ništa. Mini brener (torch) možda može da odradi posao za jako sitne stvari jer mora da se ravnomerno zagreje deo koji se kali. Greje se dok ne dobije svetlo crvenu boju (trebalo bi da je 800-900°C) i kali se laganim hladjenjem u ulju ili vodi u zavisnosti od vrste čelika. Najbolje ti je uzmeš stare eksere da se ne mučiš da ih ispravljaš i eksperimentišeš da "uhvatiš" boju zagrevanja i brzinu hladjenja pa vidiš kako je u vodi ili "preradjenom" ulju. Evo da se malo sekiraš gde čovek neke materijale hladi i u rasolu.
Pročitaš knjigu Kako se kalio čelik. :D
Za kaljenje treba debelog iskustva, lako možeš da prekališ i deo bude krt, puca kao ništa. Mini brener (torch) možda može da odradi posao za jako sitne stvari jer mora da se ravnomerno zagreje deo koji se kali. Greje se dok ne dobije svetlo crvenu boju (trebalo bi da je 800-900°C) i kali se laganim hladjenjem u ulju ili vodi u zavisnosti od vrste čelika. Najbolje ti je uzmeš stare eksere da se ne mučiš da ih ispravljaš i eksperimentišeš da "uhvatiš" boju zagrevanja i brzinu hladjenja pa vidiš kako je u vodi ili "preradjenom" ulju. Evo da se malo sekiraš gde čovek neke materijale hladi i u rasolu.
 
Teško ćeš da okališ tu gvozđuriju, nije to neki čelik. Jedino cementiranje može da pomogne. Kaljenje nije samo do grejanja i hlađenje nego aranžiranje ugljenika i gvožđa u drugi oblik a u mekanom gožđu nema dovoljno ugljenika za to niti je u pravom obliku. a bi se obično gvožđe pretvorilo u tvrđi čelik, potrebno je ubaciti ugljenik grejanjem na ćumuru ili još bolje koksu skoro do tačke topljenja pa iskovati. Ćak i to pravi samo površinski sloj. Obično mekano belo gvožđe možeš da kališ 100 puta a ono postaje sve gore jer izgori sav ugljenik.
 
Ma citao sam sve to. Nemam ja iskustva sa tim uopste. Ostavio sam ovako, ipak dok se to izlize trebace par godina :) Ako se uopste i izlize
 
Nema ploce , objekat je od cigle, gore su drvene grede i na njima limeni krov.
Znaci preporuka za kamenu vunu?
Da

Mozes dole da izsrafis one gipasne table, gore poredjaj vunu.Pozeljno je gore paropropusnavodneprupusna foliju ali nije obavezno zato sto je radionica.Samo nemoj da ti negde prokisnjava ako se navlazi vuna nije dobro.
 
Poslednja izmena:
Da opravdamo naziv teme...alatka za savijanje cevi , jednostavno za napraviti ,a može da bude vrlo korisno za sitniju bravariju... na slici dole savijen pun materijal 10x10 mm. Takođe vrlo korisna za vežbe ruku biceps/triceps 🤣

20211203_203924.jpg20211203_203958.jpg20211203_203937.jpg
 
Lepota je u jednostavnosti

 
Ti pravio? Super jednostavno a
Sve , od valjaka do navojne šipke, kupljeni samo ležajevi , komad lima i cevi.
Sad gledam da ostružem par valjaka kako bih mogao okrugle cevi i flahove savijati...valjalo bi odraditi i nekakav motor sa prenosom da automatski okrece ali otom potom... 🙂
 
Super je. Gledao sam ljudi da to prave i na vecim stegama... Nema taj sraf vec stegom stisce :)
 
Za okrugle cevi, valjci trebaju da budu konkavni, poluprečnika cevi da nebi bilo nabora.
 
Novi video je na YT. Veliki grinder sto sam pravio :)
 
Ti si Nemanja vredan dečko. Nadam se da ćeš da naplatiš svoj rad dobro. Isto tako je odličilno što kačiš na YT. Može dosta ljudi da vidi.
 
Nazad
Vrh Dno