I cesma je baterija, donji mali bojler je niskomontazni bojler sa 3 creva (2xhladna + topla) i to su bojleri za nizak pritisak, pa imaju niskomontazni bojleri za visok pritisak (retko se postavljaju) i imaju 2 cevi i visokomontazni (gornji) bojleri sa 2 cevi. Tako da eto tako se zovu ti bojleri ali zovu ih i protocni...
Ne, ne zove ih većina protočni već upravo kako si gore skoro svaki bojler opisao. Ovako bi nekako prirodno bilo da su to
protočni ili akumulacioni električni grejači vode. Nisko i visoko montažni i niskog i visokog pritiska "akumulacioni" kuhinjski bojleri su najčešći.
Protočni bojleri "vuku"
mnogo više struje za rad i nemaju akumulaciju tople vode već im se
grejač pali pojavom protoka vode i naj češće im je grejač od
6-7 KW pa na više a akumulacioni mali 5-10 litara-kapacitet kazana bojleri su ovi koje si opisao. Oni bez obzira šta su slabiji imaju veće gubitke i troše u proseku više struje no protočni bojleri koji su skuplji, instalacija im je skuplja i imaju češćih mogućih kvarova zbog promene napona i pritiscima u mrežama struje i vodovoda. Akumulacionom b. visokog prtiska je kazan pod pritiskom vodovodne mreže a drugom-niskog pritiska koji ima često plastični kazan koji nije pod pritiskom mreže. Ovim drugima niskog pritiska zbog temperaturnog pritiska usled širenja tople vode karakteristično je povremeno kapanje vrele vode iz baterije šta ne predstavlja kvar ili nepravilan rad već upravo pravilan rad takve vrste bojlera i baterije predviđene za takvu vrstu bojlera-topla je otvorena čak i povećanjem pritiska ugrevanja vode i pre puštanja hladne u rezervoar. Slavina reguliše gura hladnu u bojler a istiskuje višak tople a hladna ide kad se pusti direktno i ka bojleru SAMO ako meša. U oba slučaja hladna voda iz mreže ide direktno na slavinu iz zida ili crevom s ekventila pa onda sa mešača u bojler i opet u povratu na slavinu tj mešač topla kao šta si napisao. E sad i slavine-mešači se razlikuju da li su za niskotlačni ili visokotlačni sa 2 ili 3 cevi zidne ili ugradne u sudoperu ili radnu ploču. Svi ti
akumulacioni bojleri snage su
najčešće 2 KW za razliku od
kuhinjskih protočnih snage 6 i više kilovata ili kupatilskih protočnih snage 15-20 i više kilovata i akumulacionih od 2- 2,5 KW snage i kapaciteta od 50-80-100 i više litara akumulacije u kazanu . Inače protočni bojleri najčešće nisu redukovanog pritiska kao ove slavine sa grejačima pa stoga moraju da budu puno jači i koriste trofaznu struju ili međufaznih 380 volti za grejač/e/ a ne 220 V jedne faze ka ili sa nulom zbog mono šuko utičnica koje su standardima ograničene na 16 ampera maksimalne struje ili cca 3,5 KW snage priključenog potrošača 220V x 16A = 3520W = 3,52 KW. Takvi bi potrošači trebali da budu sami na osiguraču i na liniji- bakarnom kablu do utičnice od
3x2,5mm2. Preporuka za velike potrošače u vezi sa vodom da imaju
dobro uzemljenie i FID strujno -naponsku sklopku na etažnoj ploči-ormanu sa osiguračima. Mogu i ovi trofazni bojleri da imaju više grejača samo na posebnim fazama sa 220v ka svakom od 3 grejača npr. Toliko o bojlerima i struji od matorog građevinca. Nekada davno mi smo to sve morali da znamo... sada se to suzilo na bavljene samo nekolicinom zanata po pozicijama koje se vode-rade-nadgledaju.
Nije dobro kada posao vodi onaj ko ne zna a ne želi da pita jer je epilog tuga, kuknjava i npr. dugo pešačenje studenata. Samo svi zajedno možemo da posedujemo "neko" znanje opasno je ne biti svestan svog neznanja...ova primedba
ne odnosi se uopšte na tebe i ovaj komentar o terminologiji koju smo upotrebljavali brojeći tipove bojlera već
na želju da se međusobno pomognemo na ovim sjajnim forumima dobrim i lošim iskustvima iz kojih stičemo "neko" dodatno znanje.