Šta je novo?

Banka Intesa

Da smo mi normalna država, DINA kartica bi bila prava nacionalna kartica, subvencionisana od strane države za domaće firme, koje ne bi imale trošak, bila bi obavezna za sve koji imaju POS terminal i urađena kao i svaka danas moderna kartica. Kartica bi mogla da bude i dvovalutna, plaćanje u EUR po srednjem kursu NBS.
Novac koji se trenutno gubi korišćenjem VISA i MASTER kartica bi ostajao u državi i isplatio bi subvencionisanje.
Ali, pošto je ovako kako je, ovo moje razmišljanje na glas može samo da se shvati kao utopija i ništa više.
 
Pa ja i ne znam da iko sem softPOS prihvatalaca ne prima Dinu (a i to će, nadam se, biti regulisano u skorijem roku s obzirom da je sad i Dina beskontaktna), a trosak je svakako baš minimalan.

Mislim da Dina apsolutno nije ne znam kakvo zlo kao što je neki predstavljaju i da država poput naše prosto mora imati nacionalni kartičarski sistem koji neće zavisiti od stranaca.
 
Da budemo precizni, obavezni su da izdaju neku nacionalnu karticu pre međunarodne. Dina zasad jedina ispunjava to da je nacionalna, pa se podrazumeva. Tebi konkretno Raiffeisen nije reizdao Dinu upravo zato što je nisi koristio, pa da uštede. Međutim, kada ti budu reizdavali Visu, moraće istovremeno da ti izdaju i novu Dinu.
Paaa, ne baš. Prošle godine su reizdavane i visa debitna i kreditna a dina je izvisila.
 
Visa ti je morala biti reizdata dok je i dalje važila stara Dina. Ako to nije bio slučaj, došlo je do propusta, ali ne verujem.
 
Ja sam prvi držao u fioci, u banci itd, ali razumem ljude koji prosto neće nešto što im se nameće, pogotovo kada se pogleda pozadina te kartice i slično.
Za dosta stvari sam lagan i briga me ignorišem samo, ali u poslednje vreme i zbog stanja u državi, neke stvari prosto neću iz principa i to je to.
Eto
Da se ne ponavljam
Sve objasnio
 
Da smo mi normalna država, DINA kartica bi bila prava nacionalna kartica, subvencionisana od strane države za domaće firme, koje ne bi imale trošak, bila bi obavezna za sve koji imaju POS terminal i urađena kao i svaka danas moderna kartica. Kartica bi mogla da bude i dvovalutna, plaćanje u EUR po srednjem kursu NBS.
Novac koji se trenutno gubi korišćenjem VISA i MASTER kartica bi ostajao u državi i isplatio bi subvencionisanje.
Ali, pošto je ovako kako je, ovo moje razmišljanje na glas može samo da se shvati kao utopija i ništa više.
Apsolutno, moglo je to da se napravi i tako da su podržani Google pay/apple pay(postoje primeri širom sveta, nije nuklearna fizika), mi smo umesto toga dobili prvu verziju kartice koja nije podržavala čak ni contactless plaćanja, da ne govorim dalje.

Sad sam našao podatak da Dina ima oko 33% market share u Srbiji, tj da je svaka treća transakcija izvršena Dina karticom. Iskreno mislio sam da je ispod 5%. Možda zbog penzionera, mada oni ne veruju u kartice svakako.
 
Pa ja i ne znam da iko sem softPOS prihvatalaca ne prima Dinu (a i to će, nadam se, biti regulisano u skorijem roku s obzirom da je sad i Dina beskontaktna), a trosak je svakako baš minimalan.

Mislim da Dina apsolutno nije ne znam kakvo zlo kao što je neki predstavljaju i da država poput naše prosto mora imati nacionalni kartičarski sistem koji neće zavisiti od stranaca.

Kada se malo vratiš u nazad, kad je počelo sve sa dina karticama, pa pogledaš pozadinu te iste kartice, shvatićeš da je itekako zlo.
Država treba i mora da ima nacionalni kartični sistem, nemam ništa protiv naravno. Ali imam protiv kako se svi poslovi dobijaju, vode, guraju, ko su direktori i vlasnici firmi koje dobijaju te poslove i slično.

Da ne dužim, iz principa neću dinu iz jako dobro poznatog razloga.
 
Teško da je 33% market share u smislu prometa. Možda je 33% svih izdatih kartica, što je logično jer je obavezna
mali off topic - ako je 33% svih izdatih kartica, znaci da OGROMAN broj ljudi ne koristi nijedan proizvod banke. I onda se postavlja pitanje kako ti ljudi zive u Srbiji
 
mea culpa, isteklo vreme za edit...
malo sam cackao po statistici NBS, kazu da ima 12 miliona kartica dok je samo 5 miliona aktivno (odradjena makar jedna transakcija), zapanjuje me mali broj kreditnih kartica...
podaci su za 2025, a azurirani su 2.2.2026.
 

Prilozi

  • image_2026-05-13_084934944.png
    image_2026-05-13_084934944.png
    54.9 KB · Pregleda: 33
Pa i nije mali broj 800000/400000. A kreditne nisu obavezne da se izdaju. Plus, koliko sam video, obicno te kreditne dine banke nude sa nekim smesnim limitima, tipa 100 000. I cini mi se da nasi ljudi cesce koriste dozvoljen minus nego kreditne kartice.
 
Teško da je 33% market share u smislu prometa. Možda je 33% svih izdatih kartica, što je logično jer je obavezna
S obzirom na to da inostrani kartični sistemi, iako im propisi to omogućavaju, nikada nisu registrovali svoje poslovanje u Republici Srbiji, a da svoje poslovanje vrše bez licenci i nadzora Narodne banke Srbije, posledično i ne plaćaju porez, navedeni uslov obrade transakcija u zemlji i dalje jedino ispunjava nacionalni kartični brend DinaCard. Rešenje je definisano tako da uz svaki tekući račun uz koji se izdaje platna kartica, banka ima obavezu da korisniku besplatno izda jednu Dina karticu. Dina kartica je danas moderna, praktična, cenovno efikasna kartica, u službi korisnika, banaka, trgovaca i tržišta u celini. Svaka treća transakcija na tržištu je izvršena Dina platnom karticom.

Ni ja nisam mogao da verujem, ali tako kaze NBS
 
mali off topic - ako je 33% svih izdatih kartica, znaci da OGROMAN broj ljudi ne koristi nijedan proizvod banke. I onda se postavlja pitanje kako ti ljudi zive u Srbiji
Kako si to zaključio? Ja npr. otvorim račun u banci, dobijem dinu, visu i neku kredintnu. I tako svako u proseku i eto 33% izdatih dina
 
Ja sam Amex uzeo pre ~15 god, kad su je gurali svima. Provukao je možda 5 puta, pred istek je otkazao.
Neće mi ni malo nedostajati.
Koristio sam je par puta pre 10-ak godina, jedno vreme mi je čak bila jedina KK. Ugasio sam je kad je "Maxi" ukinuo podršku - iako, realno, nikada ne koristim KK u prodavnicama široke potrošnje.
Generalno, AMEX u Evropi nije naročito isplativa varijanta, OSIM za ove stvari: https://experiences.global/rs .

Možda je rešenje da se dostupan kredit podeli 2:1 u korist Visa/MC, pa AmEx da se koristi za te neke veće troškove, kada se imaju benefiti.
Mada, sada skoro svako može da priušti i MC/Visu sa višim statusom, pa ima benefite, stoga... nesam pametan.
 
Da, ovo je iznenađujuće nizak broj kreditnih kartica. Mislim da govori ne toliko o siromaštvu, koliko o finasijskoj nepismenosti i nedisciplini.
Ljudi su zarobljeni potrošačkim/keš kreditima, dozvoljenim minusima, ili se plaše kreditnih kartica. Sve to na radost banaka, kojima konstantno rastu profiti.

Edit: typo
 
A govori o tome kakva smo to drzava kada se veliki procenat, tipa 80+% nekretnina kupi kesom, a vecina velikih para ide na ruke.

A kako to, pa znamo valjda, nismo mala deca. Njima kartice nista ne znace.

EDIT: a i treba se zapitati, kakav to posten obican covek moze da kupi nekretninu u kesu, retko koji, a opet, kod nas se kupuje u kesu na sve strane za vrtoglave iznose napumpanih nerealnih cena nekretnina.
 
Poslednja izmena:
Da, ovo je iznenađujuće nizak broj kreditnih kartica. Mislim da govori ne toliko o siromaštvu, koliko o finasijskoj nepismenosti i nedisciplini.
Ljudi su zarobljeni potrošačkim/keš kreditima, dozvoljenim minusima, ili se plaše kreditnih kartica. Sve to na radost banaka, kojima konstantno rastu profiti.

Edit: typo

Pa, ne tako davno, često se dešavalo da čekaš na kasi i lik izvadi da piše čekove... Kakav Apple Pay.

Masovno uzimaju potrošačke kredite, koji su često nepovoljniji pd kreditnih kartica.

Parking plaća na automatu kešom, pa troši svima vreme da ipsravlja novčanicu od 100 dinara koja ne može da prođe, jer se raspada.
 
Keš kredit i nije baš nepovoljniji od kreditne kartice. Kamate su veće na kreditnoj kartici nego na keš kredit.
Na primer na mojoj Amex nks za dinare je 10.05% a imam jedan keš kredit u rf s kraja prošle godine, tu je 7.9% nks.
Ne znam kolika mi je nks za kreditnu visu u rf, ne piše mi ni na izvodu ni u mbank.

Svakako zavisi za sta se uzima, kako se koristi i otplaćuje. Npr ja sam ukinuo plaćanje na rate na toj kreditnoj iz rf kad su jesenas uveli naknadu za plaćanje na rate i koristim je ponekad, kad mi zatreba nešto a kupim a nemam keša i obično otplatim potrošnju sledećeg meseca ili kor par meseci.
Keš kredit mi je trebao za neke radove po kući plus neki nameštaj, što sve sam morao da platim kešom na ruke.
 

Ni ja nisam mogao da verujem, ali tako kaze NBS
Iako je izjava stara 2 godine, nekako mi je nebulozno da NBS izjavi kako ino kartičari nisu registrovani kod nas i da ne plaćaju porez, a funkcionišu u platnom sistemu preko banaka?
Nisam čitao zakon i ne znam kako je ovo uopšte moguće ili bilo moguće, ako se nešto nije promenilo u međuvremenu?
 
Ja od jedne banke koristinm Dinu, i osim sto na pojedinim terminalima nece da prodje bezkontaktno, nego mora da se ubaci i ukuca PIN, ne vidim apsolutno nikakvu razliku u odnosu na Visa ili MC kartice.
Ono što mi je bankarka rekla jeste da prodavci imaju manje provizije na Dina karticu u odnosu na MC i Visa. Meni onda nije jasno zašto prodavci ne insistiraju da se pre koristi Dina, ako je zaista tako.
 
Čitam ove poruke, mnoge identifikuju ozbiljne problem, ali zaista previše poruka zvuči kao da ne živite u realnom svetu, a da ste većinu stvari čuli od komšinicinog rođaka.

Na sva pitanja ili ono što bi trebalo da budu pitanja je već odgovoreno u odgovarajućim temama.
Ovde se vraćamo na usluge Banka Intesa.
 
Ne radi se o tome da li je malo ili ne, nego da li je firmver pos terminala ažuriran da prima beskontaktne Dine. Upravo je to bila situacija sa Ingenico ICT220 obližnje prodavnice i kada im se pokvario PinPad (IPP220) tek onda su u Intezi poslali verovatno nekog iz Paytena ko je odneo terminal i pošto je, pretpostavljam, poslednja (ako se ne varam peta) revizija, onda je bilo moguće da se takvo ažuriranje odradi na terminalu pa su beskontaktne Dine počele da prolaze (pa i one prve pre septembra iz Yettel banke nemaju problema). Sve u svemu, taj teret pada na relaciji Asseco-prihvatilac, ali rešava se u hodu i zamenom terminala (Aman recimo od Halkbanke umesto popravke starih šalje Ingenico Desk 3500).
 
EDIT: a i treba se zapitati, kakav to posten obican covek moze da kupi nekretninu u kesu
Onaj koji je prodao drugu nekretninu.

Uglavnom tako ide, neki kreditni kupac kupi stan, taj koji mu je prodao dobije keš i kupuje drugu nekretninu, pa onda onaj od koga je on kupio kupuje treću itd.

Evo ti primer mog komšije: prodao stan od 105 m2 i garažu od 20m2 kreditnom kupcu. Za te pare kupio dva manja stana na mnogo lošijoj lokaciji i jednu garsonjeru na istoj lokaciji.
Ukupno prometovano 4 stana, po statistici samo 1 (25%) kupljen na kredit, ostala 3 (75%) za keš. U stvarnosti sve pare potiču od kredita
 
Nazad
Vrh Dno