Šta je novo?

Toplotna pumpa

Ja ni ne kazem da je online kalulator "svetinja" to je nemoguce. Pogotovo ovaj koji uzima ceo objekat u obzir, gde nemas po prostorijama spoljne zidove itd... On je ok kao odbrana od "majstora" koji guraju svuda 16kw TP.

Bas to, ako ti majstor kaze problizno koliko 2-3 online kalulatora (tu mislim +-2kw), pa ti si ustedeo 1500e zbog tog kalkulatora..jer da nije njega, 90% uzeo bi prvog koji dodje..

Kazem, nije sveto pismo ali je dobar kao pocetna tacka...

Takodje ne mislim da je taj najbolji.. Vec bas to sto si ti uradio.. dajes par hiljada eura ..treba ti max dva sata...Microma sajt, ustedigrejanje sajt, 2 Ai sajta... probas da opises gde mozes sto tacnije svoj objekat... izvuci prosek u KW na -5c i na +15c.... i imas neku polaznu tacku sto se tice snage za objekat..
Ništa lično tebi, nego često viđam taj kalkulator, pa rekoh da prokomentarišem.

Slažem se sa svime napisanim
 
Majstorski račun ide bar sa 30-40% uvećanim toplotnim gubitkom, što je sigurno sigurno je i radiće full. Treba znati izračunati i gubitke u cevovodu ali to pokriva višak rebara, ne plaćaju oni.
Ne znam da li još uvek računaju ide rebro po m2 bez obzira koji je temperaturni režim rada jer ima bar 15 god kako se nisam sretao sa takvim poslom.
16 kW je standard za kvadrature od 130 pa na više. Neka se nađe.
 
Evo pustili LG 5kw u pogon, mada sad i nije hladno, polaz je nekih 36.5 , mada i nije realno jos uvek. Na aplikaciji pokazuje nekih 10kw cini mi se za 24h, sacekacemo jos malo.
 
Imas u FOR SERVICEMAN -> SPECIAL FUNCTION -> AIR PURGE. Obrati paznju da kapica ventila plovka na unutrasnjoj jedinici ne bude cvrsto zatvorena, vec da moze vazduh da izadje kroz nju (nalazi se na najvisoj tacki u unutrasnjoj jedinici).
Kapica ventila plovka je sada odvrnuta! Kaze majstor da je prosle godine kada je ispustio zrak iz sistema na kapici zavrnuo greskom do kraja! Sada je bio i ostavio je odvrnuto..kaze da sada pratim stanje..i da ce doci jedan dan ocistiti Calefi filter i jos jedan mali filter sto ima..da nema prljavstine. Nadam se da je OK sada sto je ostavio ventil odvrnutim ?!
 
Kapica ventila plovka je sada odvrnuta! Kaze majstor da je prosle godine kada je ispustio zrak iz sistema na kapici zavrnuo greskom do kraja! Sada je bio i ostavio je odvrnuto..kaze da sada pratim stanje..i da ce doci jedan dan ocistiti Calefi filter i jos jedan mali filter sto ima..da nema prljavstine. Nadam se da je OK sada sto je ostavio ventil odvrnutim ?!
Kad majstor dođe da očisti magnetni filter dobro gledaj kako se to radi da ga ne moraš zvati ponovo samo zbog toga.
 
Treba nam neki AI da uradi sazetak ovih stranica i zakucamo to na vrh kao sveto pismo. Verujem da ljudi koji zele da ugrade TP se malo i uplase kada procitaju sve ovo ovde zbog razlicitih iskustava, kojekakvih resenja, svakakavih majstora i slicno. Nije im lako :) Znajuci sebe i koliko sto vise znam vise analiziram, ispada odlicno sto sam ispao "glup" kada sam ugradjivao sa malo znanja u tom momentu. Na srecu posledice su bile minorne i lako resive, ali sada sa ovim znanjem bi proveo dane i dane, mozda i vise nedelja analizirajuci ovo ili ono pre nego se upustim u sve.
 
@component Kuća je u Beogradu, leva obala Dunava , što se tiče temperature vode, znam da voda kreće da pumpa kada dostigne 60 stepeni, za povratnu vodu, nemam informaciju.

Kuća nema izolaciju, ali sledeće godine postavljamo istu (ispod 12cm stiropora nećemo ići) otuda i ideja da se možda pelet zameni za toplotnu pumpu, jer sam čuo samo dobre utiske po pitanju potrošnje struje i ekonomičnosti.

Potrošnja peleta varira, od toga kakav pelet te sezone nabavimo, uvek uzmemo 3t, a nekad se desi ako je jača zima, budući da nije bilo izolacije, da nam zafali, tamo u februaru, pa se onda dokupi 10-20 džakova.

U kući je temperatura setovana na 22 stepena danju, i noću na 19.

3 tone peleta smo mi trošili u odlično izolovanom objektu za 100 m2 bruto površine grijane (od ukupnih 300, ostatak se ne grije).
Zašto? Zato što je majstor za kgh Kušljo grunuo 50 kW peć u objekat gdje realno sve preko 20-22 je debelo pretjerivanje, ali on je stručno lice koje se slušalo u tom momentu, mi smo bili samo naivni investitori.
Tako da, kalkulatore, tvoj je objekat, kubatura svake sobe ponaosob i dimenzije otvora i zidova, nije ista potreba prizemne i one na drugoj etaži koja ima primitke od ploče ispod sebe, niti južno orjentisane sobe sa ovećim prozorima...
Fino to sračunaš precizno, a poslije ti je lako naći i kolika pumpa će to zadovoljiti.
 
Po onome o čemu se piše u temi tema bi trebala da se zove Projektovanje sistema grejanja sa toplotnom pumpom.
Grejanje je uvek grejanje šta god da je izvor energije i uvek se kreće od toplotnih gubitaka objekta a završava sa izborom izvora energije koji mora da ostvari sve parametre kompletnog računa da bi bio optimalan rad uz minimalne troškove grejanja (maksimalno iskorišćenje), ne ide to prvo koja pumpa pa onda sve ostalo. Zna se za priču o mostu i ćupriji i u prvoj priči je ode jednokratno a u drugoj priči ode jednokratno za višak opreme + trajno više utrošene energije gde je slobodan izbor svakog pojedinca.
 
U pravu si i mislim da niko to ni ne spori. Toplotni gubici određuju većinu stvari. Obično ljudi već imaju objekat, pa se raspituju da li bi mogli i koju TP da ugrade. Ne znam da je neko pisao da je rešio da kupi TP 10kW, pa pita kako da za to izoluje kuću i slično.
Jedina nezgodacija sa TP u odnosu na ostale tipove grejanja je što puno zavisi temperature koju treba da postigne. Velika je razlika da li je potrebno da pravi 30°C ili 50°C. A ako pričamo o vazduh-voda onda stvar je još kompikovanija zbog promenjive spoljne temperature i defrosta.

Puno ljudi je naviklo na gasni kotao, pelet, drva, pa misle da je samo kW ono što je bitno.

Druga stvar koju ljudi zaboravljaju je da sve ima svoj vek trajanja, tako i TP. Ako će ti se prelazak sa gasa ili pelet na TP isplatiti tek kad budeš morao da zameniš TP, da li ima smisla menjati ispravan sistem grejanja da bi dobio takvu "uštedu"?
Meni je, recimo, potrebno da TP radi 12 godina da bi ih bio na nuli. Ali ako računam to da nismo morali da plaćamo uvođenje gasa, onda smo već isplatili razliku.
 
TP vazduh-voda je najzgodnija za stanove jer je problem sa električnom instalacijom pogotovo kad se renovira pa udri po podnom grejanju. Kada je kuća u pitanju pre bih išao na tp voda-voda ako je teren povoljan, skoro da nema varijacija u radu.
Nije ni kod gasa ni kod peleta samo kW u pitanju, ide isti princip kao i kod tp ali ljudi su zadovoljni samo zato što je manji trošak u odnosu na prethodni energent ali da li je optimalan pitanje je.
Iz onog što sam pisao o izboru radijatora primetio si sigurno da je razlika kad se prelazi sa jednog energenta na drugi ali kod promene načina grejanja i temperaturnog režima ako je preterano sa radijatorima u prvom "majstorskom računu" može da se desi da sa novim načinom grejanja odgovaraju veličine radijatora.
 
Imali smo i mi u vidu sisteme voda-voda, čak i zemlja-voda, ali smo odustali. Zemlja-voda je dosta skupa i zahteva puno radova oko postavljanja sonde ili krugova u zemlju. A voda-voda zavisi od bunara. A tu ti niko ništa ne garantuje. Možeš da platiš ispitivanja i probne bušotine, pa onda nešto da zaključiš, ili da ideš na slepo "zato što komšija kaže da je tu dobro". Retko ko i poseduje takve sisteme, pa ima mnogo manje informacija da se podeli.
Lično znam samo za tri kuće koje imaju voda-voda i jedan je super zadovoljan, ali koristi manje od 2 godine. Druga dva slučaja su imali problem. Prvi je kolega koji je više puta servisirao pumpu zato što ima dosta minerala u vodi. A drugi je prijatelj koji je morao da buši dodatne bušotine za odvod vode pošto mu je inicijalni prelivao. Nije baš da dođe serviser sa alatima u torbi i reši stvar, nego novo organizovanje bušenja.
Što se tiče vazduh-voda, tu su stvari manje-više iste kao i kod klime. Spoljna jedinica na kuću, unutrašnja u kuću, i pusti se u rad. Možda imaš manji COP nego voda-voda ili ti defrost obara efikasnost, ali nema tu puno iznenađenja. Samo sitne stvari, glasnija nego obično, pali se češće, i tako to...

Ako ima neko ko prati temu i koristi neku TP koja nije vaduh-voda, voleo bih da čujem iskustva. Ako ništa drugo, bar da me razuveri kako slabo to ljudi koriste.
 
Zemlja i Voda se jako jako teško isplate kod stambenih, nekomercijalnih objekata... Period povrata je naprosto predugačak da bi se investicija opravdala, a vrlo često ljudi nemaju dovoljno dvorišta oko objekta (POGOTOVO za zemlja-voda sistem...)

Evo gledam uz svoje današnje znanje i iskustvo (svaka škola se plaća), svoj čitav objekat od 300 m2 sa upotrebom koju ima u proteklih 8 godina, sam mogao rješiti inverterima (to jest TP split vazduh-vazduh) sadašnje cijene 4000 eura i imam hlađenje i grijanje sasvim dovoljnog kapaciteta i u najgorim minusima...

Za te novce ne mogu uzeti niti cjelovitu centralnu TP samu dovoljnog kapaciteta da mi pokrije objekat + gdje su jedinice unutrašnje + činjenica da u tom paketu nemam hlađenje s njom...
Da ne pominjem trošak pumpe koja bi vukla iz zemlje ili vode, tu tek računice nema nigdje...
Ovo što cooler pominje, naknadne revizije - pa jedna bušotina košta ko mene nekoliko sezona grijanja... I kako da pričamo o isplativnosti?
Sa ovim cijenama električne energije, vazduh-vazduh niko neće moći duuugo pomjeriti sa trona, pogotovo kad se upari za solarkom (i kad budeš mogao biti prozjumer), onda je to doslovce besplatno grijanje, nakon početne investicije.
 
Pa, ne znam baš... Evo meni 4000 eura da rješim grijanje i hlađenje za 300 m2, gdje to ima?
Solarke vi hvatate na 50% sa državom, znači za 2-3000 eura ulaganja imaš i to rješeno.
Poslije 20 godina ni "marke" ne trošiš na grijanje i hlađenje, malo li je, naspram ovih što po sezoni nalože 1000+ eura i prljaju se i kičmaju (a u startu kotao + razvod i sve ih mora na ovu kvadraturu doći 3-5 hiljada eura?
Htjedoh reći, da je puno više pipkana i proračuna oko centralnih TP, jer su naprosto SKUPE, a narod još uvijek nepovjerljiv umnogome "ne može to bez vatre" stajl.
Naravno, mnogo su jefitnije nego prije 5-10 godina, neuporedivo jeftinije i pristupačnije.
Nije ti to smederevac, kamin ili slična škljopocija, koju novu platiš da li 400 da li 500 eura, pa ti svejedno hoćeš omašiti malo.
 
Računao sam i nama se ne isplati. Ne mora da znači da je svakom isto. Imamo samo 140m2 i dobro smo izolovani i malo trošimo. I ovo nam je bilo pitanje kada će se isplatiti, ali pošto smo kretali od nule, trebalo je uložiti u bilo koji sistem da izaberemo.
Meni je komfor najveći kod podnog grejanja, tako da smo vazduh-vazduh razmatrali samo kratko vreme.

Što se tiče solarnih panela, ne želim da budem prosumer. A i uskoro menjaju uslove za prosumere, tako da će verovatno otpasti taj deo oko grejanja na struju koja je leti pravljena.
 
Iskreno, voda i ima neke šanse da se isplati, ali zemlja-voda, uf... Čak i uz 50% od države, opet jako nategnuto, ali barem su servisi mnogo manji nego kod vode.
Mislim da u ovom trenutku, uz nisku investiciju vazduh sistema (pogotovo inverterski ako se ide) i ovako jeftinu struju kod nas neće dugo zaživjeti masovnije druge TP osim onih koje uzimaju energiju iz vazduha, jer ti COP ne igra neku veliku ulogu s ovom cijenom struje, a višestruko skuplja investicija ti se neće vratiti nikad.
 
Napisah za voda-voda gde teren dozvoljava, leva obala, Pančevo i sva mesta u ravnici uz reku su podvodni tereni gde se buši plitko (6-8m i 10 da bude da imaš konstantnu temperaturu) i ne moraš da juriš podzemni tok vode i buši se na 5-10 metara razmaka. Znam za par ljudi na levoj obali i jedan u Pančevu koji su na voda-voda i prezadovoljni su, nisam gledao ali pančevcu verujem jer je u mašinskoj struci i kaže šeta u gaćama a račun za struju smešan. Znam za Čačak i prema Požegi malte ne iz Morave vuku vodu, to nisam ni gledao niti se raspitivao a zvali me kad sam se zadesio poslom u tom kraju.
TP vazduh-vazduh se kod nas retko koristi jer moraš da razvlačiš i izduvne i usisne kanale do svake prostorije, zgodno je jedino za nov objekat gde je uz gradjevinski projekat isprojektovan i sistem grejanja, radi se uglavnom za veće komercijalne objekte tipa tržni centri i slično. Nama je to neobično za stambenu jedinicu sa duvanjem pa treba se navići dok u dosta hladinijim zemljama je to podrazumevani sistem grejanja, samo što nije tp već uglavnom gasni kotao vazduh vazduh. Kod nas se kotlovi vazduh vazduh sa kojima sam se sretao koriste za sušare ali nisu to kotlovi minijature.
Zemlja-voda je jeftinija od voda-voda ako se juri voda na većim dubinama jer plaćaš i ispitivanje a još je jeftinije ako se kopa bazen ali to iziskuje prostor koji se meri u arima.
TP vazduh-voda nemaju konstantan rad jer temperatura vazduha varira i nikada ne znaš koliko vuče struje, o defrostu da ne pišem, kako kažu u sat vremena se promene sva četiri godišnja doba.
Monstrum je lepo napisao inverteri su zakon ali naš narod navikao na radijator, moraju ruke negde da se ugreju a i da uzimaju to u razmatranje odmah pitaju da li je meni dovoljna jedna osamnaestica za 60m2 i gde da postavim.
 
Ovo mi je ON i ne mogu isključit, ispod ovo mogu iskljuciti.,radi po krivulji. Jedino mozda tvornicki reset. Onda moram unositi parametre ponovno. Imam smart home aplikaciju , Zna mi i vrijeme poremetiti pomjeri unapred pa moram vracati, mislim da je do nje . Ima li rijesenja ili moram rest.
 

Prilozi

  • Screenshot 2025-11-16 140511.png
    Screenshot 2025-11-16 140511.png
    279.6 KB · Pregleda: 25
Prelazak na toplotnu pumpu kod većine zači zadržavanje starog izvora toplote (kotla) u rezervi.
Ostavlja se mogučnost korištenja predhodnog izvora toplote, pa često vidim komentar "prebaciš preko ventila na kotao", pa me interesuje kako ste to rešili?
Šta se dešava sa pumpom, kada prebacite ventilima na kotao.
Pumpa kada je jedini (ili trenutno odabrani) izvor toplote i kada je ugašena, verovatno ima proces održavanja temperature vode u izmenjivaču, odnosno verovatno uključuje cirkulacionu pumpu povremeno.
Ako se ventilima zatvori protok vode kroz pumpu, kada radi kotao, onda to nije moguće.
Mislim na monoblok pumpu sa vodom u sistemu uz korištenje ventila protiv smrzavanja.
 
Ovo mi je ON i ne mogu isključit, ispod ovo mogu iskljuciti.,radi po krivulji. Jedino mozda tvornicki reset. Onda moram unositi parametre ponovno. Imam smart home aplikaciju , Zna mi i vrijeme poremetiti pomjeri unapred pa moram vracati, mislim da je do nje . Ima li rijesenja ili moram rest.
To ti ja mogu pomoci jer ni ja nisam mogao ugasiti pa mi je serviser objasnio kako. U postavkama upali Cool mode pa onda idi tu i ugasi pa onda ugasi Cool mode.
 
Prelazak na toplotnu pumpu kod većine zači zadržavanje starog izvora toplote (kotla) u rezervi.
Ostavlja se mogučnost korištenja predhodnog izvora toplote, pa često vidim komentar "prebaciš preko ventila na kotao", pa me interesuje kako ste to rešili?
Šta se dešava sa pumpom, kada prebacite ventilima na kotao.
Pumpa kada je jedini (ili trenutno odabrani) izvor toplote i kada je ugašena, verovatno ima proces održavanja temperature vode u izmenjivaču, odnosno verovatno uključuje cirkulacionu pumpu povremeno.
Ako se ventilima zatvori protok vode kroz pumpu, kada radi kotao, onda to nije moguće.
Mislim na monoblok pumpu sa vodom u sistemu uz korištenje ventila protiv smrzavanja.

Prvo, shvati da nemam pojma o čemu pričam, ali ovako ja to vidim:
Mislim da ti tada treba bafer ili bar hidraulička skretnica. Koliko shvatam, mora svaki izvor toplote da ima svoj krug, a kuća svoj. I možda treba dodatna crikulaciona pumpa koja će gurati vodu ka kući.
Ako zatvoriš krug TP i pustiš neki kotao, TP će možda probati da greje i vrteće vodu samo sebi i prestaće da geje, pošto će brzo dostići vodu u sistemu. Ne znam da li je to dobro za TP (deluje mi da nije).
Kod mene je povezano tako da TP dolazi do bafera koji je dosta veliki. Čak i ako ne prosleđujem toplu vodu u kuću, toplotna pumpa će raditi izvesno vreme da akumulira toplotu u bafer. Dalje, moja toplotna pumpa koristi revirzibilni ciklus da bi radila defrost, što znači da koristi toplotu iz bafera da bi odledila spoljnu jedinicu. Ako tvoja nema grejač, nego radi kao i moja, verujem da nije dobro da joj zatvoriš krug i da nema odakle da uzima toplotu.

Sve u svemu nije jednostavno da samo nalepiš jedan sistem na drugi, već treba neko da osmisli ko se razume u to. Može lako da se desi da umesto da poboljšaš grejanje, da ga samo pokvariš.

Ili da odradiš totalno odvojeno i da svaki put kad prebacuješ sa jednog tipa grejanja na drugo, da dobro paziš koje ventile otvaraš, a koje zatvaraš, i da svaki put ugasiš jedan tip grejanja a uključiš drugi. Meni se to ne sviđa, pošto današnji sistemi imaju dosta elektronike i ako samo isljučiš iz struje na duže vremena, možda zaboravi sva podešavanja.
Opet, sve zavisi kako je kod tebe...
 
Prelazak na toplotnu pumpu kod većine zači zadržavanje starog izvora toplote (kotla) u rezervi.
Ostavlja se mogučnost korištenja predhodnog izvora toplote, pa često vidim komentar "prebaciš preko ventila na kotao", pa me interesuje kako ste to rešili?
Šta se dešava sa pumpom, kada prebacite ventilima na kotao.
Pumpa kada je jedini (ili trenutno odabrani) izvor toplote i kada je ugašena, verovatno ima proces održavanja temperature vode u izmenjivaču, odnosno verovatno uključuje cirkulacionu pumpu povremeno.
Ako se ventilima zatvori protok vode kroz pumpu, kada radi kotao, onda to nije moguće.
Mislim na monoblok pumpu sa vodom u sistemu uz korištenje ventila protiv smrzavanja.
Monoblok -> hid skretnica jedan krug (monoblok ima sve u sebi )
kotao -> kuca drugi krug (imas pumpu, ex posudu )

Od hid skretnice kod mene topla voda ide pre pumpe za kuću za toplu magistralu, T račva

1000075785.jpg
Kao sto vidiš , otvoreno je ka kuci i ka TP.
Kada hoćeš kotao zatvoriš ka TP istovremeno kada i povrat vode


Za hladnu magistralu pre ulaska u kotao ima T racva
1000075786.jpg
Trenutno zatvoreno ka kotlu, otvoreno ka TP.
Kada treba da se prebaci samo istovremeno otvoria ka kotlu, zatvoriš ka TP.

Ne mora bukvalno da sinhronizujes, vec jedan za drugim sto brže.

Zasto su različiti ventili. To je bilo viška , da se ne kupuje bzvz 😁

Zasto nije automatika?
Pa to ako radis radis samo par dana u sezoni.. Ne isplati se i ovo je večno. Automatika moze da zakaže, zaglavi mozda na pola...

TP gasimo uglavnom da ne vrti bzvz. Jednom nam je ostala i vrtela svoj krug.. Nista se nije desilo tj da je izbacila neku grešku.
Imam glikol u celom sistemu protiv smrzavanja razredjen do -25.
Pogledaj u uputstu za TP, da li imas opciju protiv smrzavanja negde. Mozes to da je uključiš dok ti radi kotao, jer ako ti ventil pusti vodu, posle treba da je punis po hladnoći.
Zato sam ja isao na glikol.
 
1763377988477.jpeg
Radijator Zrenjanin 55000 kilokalorija tj 35kw ako sam dobro video, koji nam je trosio svake sezone 1300-1500e ugalj i drva
 
Monoblok -> hid skretnica jedan krug (monoblok ima sve u sebi )
kotao -> kuca drugi krug (imas pumpu, ex posudu )

Od hid skretnice kod mene topla voda ide pre pumpe za kuću za toplu magistralu, T račva

Pogledajte prilog 513157
Kao sto vidiš , otvoreno je ka kuci i ka TP.
Kada hoćeš kotao zatvoriš ka TP istovremeno kada i povrat vode


Za hladnu magistralu pre ulaska u kotao ima T racva
Pogledajte prilog 513159
Trenutno zatvoreno ka kotlu, otvoreno ka TP.
Kada treba da se prebaci samo istovremeno otvoria ka kotlu, zatvoriš ka TP.

Ne mora bukvalno da sinhronizujes, vec jedan za drugim sto brže.

Zasto su različiti ventili. To je bilo viška , da se ne kupuje bzvz 😁

Zasto nije automatika?
Pa to ako radis radis samo par dana u sezoni.. Ne isplati se i ovo je večno. Automatika moze da zakaže, zaglavi mozda na pola...

TP gasimo uglavnom da ne vrti bzvz. Jednom nam je ostala i vrtela svoj krug.. Nista se nije desilo tj da je izbacila neku grešku.
Imam glikol u celom sistemu protiv smrzavanja razredjen do -25.
Pogledaj u uputstu za TP, da li imas opciju protiv smrzavanja negde. Mozes to da je uključiš dok ti radi kotao, jer ako ti ventil pusti vodu, posle treba da je punis po hladnoći.
Zato sam ja isao na glikol.
Imam hidraulčnu skretnicu, pošto imam tri kruga grejanja, ali u HID imam samo jedan ulaz i tri izlaza. Na ulaz u HID je vezan bufer, klasičan spoj sa četiri cevi, mogu ga prespojiti da bude direktan ulaz, ali pumpu i kotao mogu da dovedem do HID, ali to mi ne rešava problem.
Jasno mi je oko ventila, tako sam i ja ostavio kao što je kod vas vezano. Sada treba da ubacim toplotnu pumpu.
Kod nekih pumpi sam u uputstvima video da ima opcija protiv smrzavanja gde se kompresor ukljucuje kako bi se povecala temperatura polaza. Pretpostavljam da toplotna pumpa tada ukljucuje i cirkulacionu pumpu.
Ta opcija postoji i kod kotlova. Proverit cu kod moje pumpe u uputstvu.
Problem nastaje kada se (kao kod vas na povratnom vodu) zatvori krug grejanja za toplotnu pumpu, tada ova opcija i ako postoji ne moze da funkcioniše.
Vi nemate problem posto imate glikol, a ja pokusavam da ga izbegnem.
Ne znam da li je na forumu aktivan Tihi2 iz NS, on je, ako se dobro secam iz rasprava na nekom drugom forumu, toplotnu pumpu koju ne koristi prebacivao u režim potrošača pa je najverovatnije puštao vodu da cirkuliše kroz toplotnu pumpu kao i kroz radijator. Ali mi je ovde nepoznanica kako je odrađena regulacija pošto pumpa ima veliki izemnjivač koji je vani.
Prvo, shvati da nemam pojma o čemu pričam, ali ovako ja to vidim:
Mislim da ti tada treba bafer ili bar hidraulička skretnica. Koliko shvatam, mora svaki izvor toplote da ima svoj krug, a kuća svoj. I možda treba dodatna crikulaciona pumpa koja će gurati vodu ka kući.
Ako zatvoriš krug TP i pustiš neki kotao, TP će možda probati da greje i vrteće vodu samo sebi i prestaće da geje, pošto će brzo dostići vodu u sistemu. Ne znam da li je to dobro za TP (deluje mi da nije).
Kod mene je povezano tako da TP dolazi do bafera koji je dosta veliki. Čak i ako ne prosleđujem toplu vodu u kuću, toplotna pumpa će raditi izvesno vreme da akumulira toplotu u bafer. Dalje, moja toplotna pumpa koristi revirzibilni ciklus da bi radila defrost, što znači da koristi toplotu iz bafera da bi odledila spoljnu jedinicu. Ako tvoja nema grejač, nego radi kao i moja, verujem da nije dobro da joj zatvoriš krug i da nema odakle da uzima toplotu.

Sve u svemu nije jednostavno da samo nalepiš jedan sistem na drugi, već treba neko da osmisli ko se razume u to. Može lako da se desi da umesto da poboljšaš grejanje, da ga samo pokvariš.

Ili da odradiš totalno odvojeno i da svaki put kad prebacuješ sa jednog tipa grejanja na drugo, da dobro paziš koje ventile otvaraš, a koje zatvaraš, i da svaki put ugasiš jedan tip grejanja a uključiš drugi. Meni se to ne sviđa, pošto današnji sistemi imaju dosta elektronike i ako samo isljučiš iz struje na duže vremena, možda zaboravi sva podešavanja.
Opet, sve zavisi kako je kod tebe...
Hvala na odgovoru.
Imam i bafer i HID skretnicu, ali mi je skretnica sa samo jednim ulazom i tri izlaza, svaki krug ima svoju cirkulacionu pumpu. Pošto toplotnu pumpu moram da dovedem na ulaz u HID skrednicu, izvedba je kao što je frka opisao, pretpostavljam da ne smem ostaviti otvoren krug na ulazu i toplotne pumpe i kotla. Krug koji ne koristim treba da zatvorim (frka je to uradio na povratnom vodu).
 
Poslednja izmena:
TP - BF - zglobni ventili - T racva - HID - grejanje
Kotao - zglobni ventili - T racva - HID

Ne znma koliko ti je BF ali mozda bolje da ga ostavis na kotlu tj da mozes da ga isklucis a da uzmes neki volumizes od 50L

TP - VL - zglobni ventili - T racva - HID - grejanje
Kotao - BF - zglobni ventili - T racva - HID

Pumpa ima svoj krug. Kotao kada radi greje bafer i manje lozis kada lozis
 
Bafer je 100l i ubačen je ranije zbog toplotne pumpe, eventualno mogu da prebacim da ima funkciju volumizera, ali bih to ostavio za kasnije, ne muči me to sada.
On mi je neobhodan u bilo kojoj izvedbi, pumpa je 16KW, koristim fancoile, delimično podno. Nemam dodatne grejače na pumpi.
Moram povećati količinu vode.
Pumpa mi je R290, pa ću je verovatno i koristiti tokom cele sezone grejanja. Ali ipak moram imati rezervni izvor toplote, kako zbog optimizacije cene grejanja tako i zbog mogućih kvarova na toplotnoj pumpi.
Verovatno ću ići na to da pumpu odvojim na oba kraja, dodam cevi i obezbedim cirkulaciju kroz nju kad nije u pogonu kao da je potrošač.Me mislim je grejati vodom kao radijator, ali bilo koja cirkulacija vode bi trebalo da obezbedi pumpu od smrzavanja. Ventili protiv smrzavanja svakako.
Već sam rekao da ću probati da zaobiđem glikol, radije ću da uložim sredstva u drugo brojilo i još više optimizujem cenu korištenja toplotne pumpe.
 
Zar neće da ti pravi problem za podno grejanje kad radi kotao pošto je veća temperatura polaza?
Jesi li razmišljao da koristiš povratnu vodu iz sistema da sprečiš zamrzavanje ali tu pravi problem ako nisi kod kuće a ostali čačkaju pa se treba snaći medju gomilom ventila. Razmišljaj u smeru kako tp radi defrost (menja funkciju i umesto grejanja radi hladjenje da bi topao vazduh otopio led na spoljnoj jedinici).
 
Trenutno koristim kotao, a za podno imam Rehau stanicu za regulaciju.
Sa ubacivanjem toplotne pumpe će ona gotovo da izgubi na značaju.
Uglavnom ostali ukućani ne diraju ventile.
Cirkulacija kroz toplotnu pumpu mi je potrebna kada je pumpa ugašena i kada radi kotao.
Imam smart cirkulacinu pumpu i trokraki ventil, verovatno ću ubaciti i balansni pa ću videti koliko mogu da smanjim protok i temperaturu vode koju ću da šaljem u pumpu da je grejem. Da ne budu preveliki gubici.
 
Mnogo je to komplikovano za ručnu regulaciju, em različita grejna tela em različiti izvori energije što automatski povlači i razliku u temperaturnim režimima rada i još grejanje tp, tu jedino pomaže automatika uz el. regulacione ventile. Za rad podnog grejanja kada tp radi je ili bajpas rehau stanice pa vrti tri ventila kod svake promene tp-kotao ili ako je bez nje moraćeš mešni ventil koji isto moraš svaki čas da čačkaš.
Ako je temperaturni režim grejanja 60/40 kada je kotao u radu tu jedino pomaže povratni vod uz smart pumpu i balansni ventil jer ne treba puno energije za održavanje minimalne temperature tp stim da izlaz iz tp bude isto na povratnom vodu uboden bliže kotlu da ne bi zezalo temperaturu povratne vode (čas toplije čas hladnije). Pogledaj u uputstvu koja je najviša temperatura vode za tp pa se vodi tim smerom.
Koliko će tebi otići energije samo na armaturu.
 
Nazad
Vrh Dno