Šta je novo?

SEPA Srbija

Za navedeni primer čak ni ne mora da bude manje od evra ili 0 na računu, važno je da u tom mesecu nije bilo promene na računu 😃
 
To su dve odvojene stvari, SEPA SCT i NBS kliring, ali se obe tarifiraju istovetno, jeftinije nego SWIFT. Drugo se odnosi na međunarodni devizni kliring u kom učestvuju neke naše banke, neke iz BiH i jedna iz CG, što se može tačno videti ovde. Tarifnik svakako nije potpun, pokriva samo slučaj plaćanja na šalteru unutar Srbije (to je stav 2.6.1.1.1.7, koji se izvodi iz prethodnih stavova), koje će biti 500 dinara. Inostranstva nema, ni elektronskih naloga, kao ni priliva.

Aik takođe još nije objavio novi tarifnik za fizička lica, ali za pravna jeste ovde i tu stoji 1% (min 600, max 1750), pa ima smisla da će isto biti za fizička, jer se granice poklapaju sa najavljenim, mada jedan procenat jeste mnogo inače. Prilivi su besplatni.

Konačno je i Addiko ovde objavio svoj tarifnik i biće im fiksno 10 EUR plaćanja, a 5 EUR prilivi.

Zanimljivo je pomenuti i Srpsku banku, koja će imati besplatne prilive, a plaćanja fiksno 600 dinara. Tarifnik je ovde, imaju i besplatan devizni račun, ali uz njega ne idu digitalni servisi.

Mirabank će takođe imati besplatne prilive, dok će odlivi biti 1500 dinara fiksno do 20k evra, a 3000 preko toga. Isto je račun besplatan, ali ne uključuje digitalne servise. Tarifnik je ovde.

Adriatic je procentualna, pa ne verujem da će nekome biti zanimljiva, ali možete videti ovde. Isto važi za 3Bank, tarifnik ovde.

API banka jedina još ništa nije objavila, ali bi trebalo negde ovde da se pojavi.
 
@ukLz Šta ima da se tumači, napisano je jasno da je 500 dinara fiksno, za ostalo gde nije fiksno lepo stoji min-maks.
 
Zanimljivo je pomenuti i Srpsku banku, koja će imati besplatne prilive, a plaćanja fiksno 600 dinara. Tarifnik je ovde, imaju i besplatan devizni račun, ali uz njega ne idu digitalni servisi.

Mirabank će takođe imati besplatne prilive, dok će odlivi biti 1500 dinara fiksno do 20k evra, a 3000 preko toga. Isto je račun besplatan, ali ne uključuje digitalne servise. Tarifnik je ovde.
Wow prvi put cujem za Srpsku banku i Mirabank. Hvala na tome! Svakako cim cujem "srpska" u imenu znaci da necu imati ikakvu saradnju sa njima ali je lepo da se cuje da postoje 😀
 
Srpska Banka za EUR prilive je zakon, šteta što ima ekspozituru samo u Beogradu.
Imali su do pre 10 godina i van, ali desila se afera pa neko je odlučio da se raspuste filijale i ostane samo centrala. Postojeći klijenti opterećeni kreditima su upućeni na poštu.
Prvi put cujem za Srpsku banku i Mirabank.
Iz gorepomenutog razloga su prestali da se ističu i jedan od akcionara je Krušik, dok Mirabank su navodno Arapi, ali implicira da je otvorena posebno zbog BgH2O.
 
Ali Intesa ne naplaćuje održavanje deviznog računa ako na njemu nema sredstava na kraju meseca, bez obzira da li je bilo prometa tog meseca. Tako da ni to nije loše koga ne mrzi da se cima da uplaćuje novac na devizni račun svaki put kada treba da se obavi neka uplata i odmah da se skinu sve pare.
To sam ja i ne mrzi me.
Imam HIT sa glavnim deviznim za koji je vezan kreditni MC + još jedan devizni za internet karticu i plaćam 350din. Prebacim sa glavnog deviznog na drugi devizni samo onda kada mi treba za plaćanje, kusur povučem nazad na glavni. Nemam naknadu za to niti mi skidaju sa glavnog deviznog išta, ali me zato zovu bar jednom mesečno da nude HIT+... i neću. 😅
 
Da li zbog uvođenja ovog SEPA sistema sad može da se sa Revoluta uplati novac na srpski devizni račun bez velike provizije?
 
Nekako su mi podeljeni stavovi povodom ovih tarifnika.

Kada mobilni operateri svi ponude identične pakete po istoj ceni, kažemo da su se kartelski dogovorili. Kada banke ovako izbace naknadu za neku uslugu, umesto da kažemo, slobodno tržište, svako daje ponudu kako mu odgovara, mi čekamo da NBS reguliše i sve ih podvede u isti kalup.

Mora da je i ovo neka kartelska taktika, banke se dogovorile da izbace ovako, svaka različit način obračuna, da nas zbune. 🤨
 
Gorivo na pumpama je i pre regulacija cena koštalo svugde isto par dinara gore-dole. Dok recimo, držač za tag je na MOL pumpi 150 dinara, a na OMV 550 din. Komadić plastike sa lepkom na jednoj strani.

Poenta, očigledno banke ne smatraju da je SEPA nešto što će se masovno koristiti (kao gorivo), nego sporadično (kao držač za tag). Ali svakako mislim da je cena usluge plaćanja ka EU nešto što bi moralo biti regulisanije od cene držača za tag. Naročito što je razlika između MOL/OMV 150/550, a između Intesa/Erste 150/1990. Dakle još veća.
 
Aik takođe još nije objavio novi tarifnik za fizička lica, ali za pravna jeste ovde i tu stoji 1% (min 600, max 1750), pa ima smisla da će isto biti za fizička, jer se granice poklapaju sa najavljenim, mada jedan procenat jeste mnogo inače. Prilivi su besplatni.
Kako nije, od prvog maja otprilike:
Isto kao za pravna lica izgleda.
 
Kako nije, od prvog maja otprilike
Objavili su neki sat nakon moje poruke. Tek se juče uveče tarifnik pojavio na sajtu, iako se čini da je osmišljen još 29. aprila, sudeći po 2904 u naslovu dokumenta. I pre toga su se znali minimum (600) i maksimum (1750), to su poslali preko mejla prošle nedelje i to sam ja na temi i napisao istog dana, ali nije se znalo koji je procenat. Ali to je to, sad zvanično znamo da je 1% zapravo, što je najviše na tržištu, ali izvlači ih što maksimum nije prevelik.

Isto kao za pravna lica izgleda.
Tako je. Pravna lica pritom imaju mogućnost plaćanja preko digitalnih servisa, pa su utoliko u prednosti. Ja sam čak bio ubeđen da će banka ažurirati aplikaciju i omogućiti isto fizičkim licima, ali to nažalost nije bio slučaj, tako da u tarifniku za fizička lica stoji napomena da je naknada za papirne naloge (2950) nevažeća dok ne omoguće elektronske. Kad će to biti, videćemo.

Povezana stvar, osim što poredimo naknade, korisno bi bilo i utvrdili koje banke omogućavaju plaćanja preko aplikacije, jer je i to važna stvar. Po mom znanju, tu spadaju Adriatic, Intesa, BPŠ, Erste, Halk, OTP, Raiffeisen, UniCredit i Yettel. S druge strane, tu ne spadaju Addiko, Aik, Alta, API, NLBKB, Mirabank, 3Bank, ProCredit i Srpska. Dakle, pola-pola, a neka me neko ispravi ukoliko grešim.

500rsd za slanje novca iz inostranstva na BPŠ deviznu partiju, je ono što me zanima, ali ne razumem do kog iznosa je 500rsd? Do 1000€, do 100.000€ ?
Odnosi se na sve iznose, ali sam taj stav je sporan. To je, dakle, stav 2.6.1.1.1.7, koji se odnosi isključivo na plaćanja unutar Srbije (2.6.1.1.1), i to konkretno na šalteru (2.6.1.1). Faktički su nedefinisane naknade za elektronske naloge, kao i za plaćanja ka inostranstvu, mada se najpre čini da su hteli da stave 500 dinara za sve. Prilivi su takođe nedefinisani, tj. mogao bi se i na SEPA primeniti stav 2.7, tj. stavovi izvedeni iz njega, ali bi mi to bilo malo čudno, šta znam.
 
Ja sam jutros probao da pošaljem pare iz inostranstva na svoj srpski devizni račun (RB CZ - > RB RS) i prvo mi je ponudilo klasičnu SWIFT transakciju. Ali oko 9 sati kad sam probao opet mi je automatski prepoznalo kao SEPA plaćanje i pare su poslate bez problema i provizije.
Sad još uvek čekam da prođe kliring sa srpske strane da vidim konačan rezultat 🙂
 
Pokušavam preko Deel platforme da prebacim evre sebi na račun, međutim imam samo SWIFT opciju, da li je neko pokušavao već?
 
Ja sam jutros probao da pošaljem pare iz inostranstva na svoj srpski devizni račun (RB CZ - > RB RS) i prvo mi je ponudilo klasičnu SWIFT transakciju. Ali oko 9 sati kad sam probao opet mi je automatski prepoznalo kao SEPA plaćanje i pare su poslate bez problema i provizije.
Sad još uvek čekam da prođe kliring sa srpske strane da vidim konačan rezultat 🙂
Valjda ide odmah (isti dan) i pravdanje priliva tj slanje PDF-a na mail ili kako vec??
 
Gorivo na pumpama je i pre regulacija cena koštalo svugde isto par dinara gore-dole. Dok recimo, držač za tag je na MOL pumpi 150 dinara, a na OMV 550 din. Komadić plastike sa lepkom na jednoj strani.

Poenta, očigledno banke ne smatraju da je SEPA nešto što će se masovno koristiti (kao gorivo), nego sporadično (kao držač za tag). Ali svakako mislim da je cena usluge plaćanja ka EU nešto što bi moralo biti regulisanije od cene držača za tag. Naročito što je razlika između MOL/OMV 150/550, a između Intesa/Erste 150/1990. Dakle još veća.

Uh, opet promašujemo temu. Gorivo je bitno za funkcionisenje svakog segmenta ovog društva. Tag valjda radi i bez nosača.

A da li je prenos EUR bitan za poslovanje banaka, ne znam, meni je prošle godine skoro trećina plaćanja ka banci otišlo na SWIFT troškove. Verujem da je mnogo manje na nivou celog sektora.

Pre neki dan videh tekst koji pominje koliko učestvuju fizička, a koliko pravna lica u prenosu EUR.


Screenshot_20260505_135114_Chrome.jpg

 
Valjda ide odmah (isti dan) i pravdanje priliva tj slanje PDF-a na mail ili kako vec??
Na kraju ipak nije prošlo, stigla mi je poruka da prenos stoji zbog manjka sredstava a kad sam zvao banku rekli su mi da njihov sistem i dalje ne prepoznaje potpuno Srbiju kao SEPA zemlju, verovatno se nije sve ažuriralo kako treba. Uglavnom, rekoše da probam sutra ponovo i da je najbolje da transakcija bude radnim danom do 18:00.
 
Ja sam jutros probao da pošaljem pare iz inostranstva na svoj srpski devizni račun (RB CZ - > RB RS) i prvo mi je ponudilo klasičnu SWIFT transakciju. Ali oko 9 sati kad sam probao opet mi je automatski prepoznalo kao SEPA plaćanje i pare su poslate bez problema i provizije.
Sad još uvek čekam da prođe kliring sa srpske strane da vidim konačan rezultat 🙂
Slao si zi Češke EUR (ne CZK) sa tvog računa u EUR na devizni račun u Srbiji?
 

SEPA guarantees that euro payments are received within a guaranteed time, and banks are not allowed to make any deductions of the amount transferred, introduced by a regulation in 2001.<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Single_Euro_Payments_Area#cite_note-31"><span><span>[</span>31<span>]</span></span></a>


SEPA u Srbiji kako mi se čini postoji jedino zarad šišanja dijaspore i njihovih deviznih doznaka rodbinama, dok nas ne izbace zbog kršenja pravila. Klasik since 1992.
 

SEPA guarantees that euro payments are received within a guaranteed time, and banks are not allowed to make any deductions of the amount transferred, introduced by a regulation in 2001.<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Single_Euro_Payments_Area#cite_note-31"><span><span>[</span>31<span>]</span></span></a>


SEPA u Srbiji kako mi se čini postoji jedino zarad šišanja dijaspore i njihovih deviznih doznaka rodbinama, dok nas ne izbace zbog kršenja pravila. Klasik since 1992.
Banke ne smanjuju sumu već rade drugu stvar ne brini ništa ne krše. A naknade su užasne tu se slažem.
 
Nazad
Vrh Dno