Šta je novo?

Zimske gume

Ako je verovati testovima preimum AS po snegu vrlo vrlo malo zaostaju za premimum zimskim, a šišaju sve jeftine i mid tier zimske u zimskim uslovima. Tako da ako vam AS ne rade posao (CC2, CC3, isl.), onda vam verovatno ni zimske ne bi napravile nikavku razliku i problem je ili do podloge (led) ili do vozila ili do vozača, a najčešće je kombinacija ova 3. Za led pomažu samo i jedino lanci ili spajkovi (koji kod nas nisu dozvoljeni). Takođe ako auto nema klirens, a danas ga 90% ne SUV modela nema, džaba najbolje gume kad "trbuh" struže o sneg.

Daj taj test da vidimo.

Zimska guma funkcioniše i po ledu. Loše, ali funkcioniše. AS, a tek letnja, srećno.
 





itd. gomila linkova na poslednjih par strana

ps. možda je bolje ovako ovde imate i letnju i zimsku https://www.tyrereviews.com/Tyre-Tests/2025-AutoBild-All-Season-Tyre-Test.htm

@Heinz
Mislim da sam ovde u temi postavio video, long-term utisci o CC2, čini mi se da ih je neki Grk vozio po zavejanoj planini i testirao na svakih 20.000 km, pa do 60.000 km.
https://www.youtube.com/@DriveTuneMedia to je ovaj kanal gledao sam imate i ovo

 
Poslednja izmena:
Takav test nećeš naći zato što bi bio neozbiljan. Kada nešto testiraš to mora da bude na naučnoj bazi. Dakle ponovljivo neograničeni broj puta od strane bilo koga.

Kada bi uzeo gumu staru x godina sa nekog auta taj test ne govori ništa o tome kako se neki drugi set makar bio isto star ponaša.

Ja bih bio iznenađen da guma mlađa od 5 godina ima ikakvu degradaciju zbog same starosti ili UV zračenja.

Po redditu imate gomilu long term review postova za CC. Ali to su individualni utisci, a ne test.
Postoje tzv. termo komore u kojima se simulira starenje materijala tako što se naizmenično zagreva neki broj sati na određenu temperaturu (npr 60 stepeni) pa se onda ohladi (npr na -20). Postoji računica koliko ciklusa treba za određen broj godina (ne znam je).
 


Da li je tačno da novi VW dolazi sa LL gumama? Vidim u komentarima
 
LL po testovima jako dobro prolazi. Tako da džaba predrasude. U odnosu na premium brendove većina rezultata je oko 5% lošija https://www.tyrereviews.com/Tyre-Tests/2025-Auto-Bild-Sports-Car-All-Season-Tyre-Test.htm što ako se uzme u obzir šta nude drugi za te pare je odlično.

Postoje tzv. termo komore u kojima se simulira starenje materijala tako što se naizmenično zagreva neki broj sati na određenu temperaturu (npr 60 stepeni) pa se onda ohladi (npr na -20). Postoji računica koliko ciklusa treba za određen broj godina (ne znam je).
Džaba, evo TyreReviews kuka kako je za ovaj test CC2 od 2.2 mm dobio od proizvođača setove u tom stanju, nema kanala koji bi ovo mogli da izvedu sami, gotovo izvesno ovo rade sami proizvođači guma. Imao sam set Michelin letnjih koji sam na kraju prestao da koristim kada je DOT već bio blizu 10g, ni tada nisu bile ispucale ili stvrdnute, iako sigurno nisu bile kao nove, ali daleko od toga da su propale zbog starosti, više je vreme odradilo svoje (potrošile se konačno).

BTW





 
Ovaj test treba shvatiti uslovno jer njegov auto ima Q2 tj. eLSD
 





itd. gomila linkova na poslednjih par strana

ps. možda je bolje ovako ovde imate i letnju i zimsku https://www.tyrereviews.com/Tyre-Tests/2025-AutoBild-All-Season-Tyre-Test.htm


https://www.youtube.com/@DriveTuneMedia to je ovaj kanal gledao sam imate i ovo





CC2 po testovima stvarno odličan proizvod.

Kleber i dalje dobar izbor, od 2019. možda najbolji za te novce, ako već nije predao štafetu LL.
 
Ovaj test treba shvatiti uslovno jer njegov auto ima Q2 tj. eLSD

To skoro sva kola danas imaju, u okviru elektronske kontrole proklizavanja, samo se različito zove.

Za zabavu po snegu mehanički LSD je ludilo, jer će da upari prednje točkove i na ugašenu kontrolu proklizavanja, što ide malo teže sa eLSD. Ne pitaj kako znam.
 
Možda najnoviji modeli, ali ovo što se vozi kod nas, teško.
 
Prosečna starost vozila kod nas 17.5 godina. To sve kaže.
 
Pozdrav. Vozim pežo 307 karavan i koje all season gume u srednjoj klasi poput lasse, laufenna, fulde ili hankooka biste mi preporucili?
 
Možda najnoviji modeli, ali ovo što se vozi kod nas, teško.

Ma koji najnoviji modeli, Golf i svi derivati od pre 15 godina. Sistem se zove XDS, slično su ubrzo usvojili i ostali proizvođači. Raspali po kočnici točka koji izgubi trakciju da vrati moment na točak koji bi se inače zaustavio, a ima dobar kontakt sa podlogom - inače tipičan problem za otvoren diferencijal kakav ima 99,99% kola bez obzira na tip pogona.

Svaki automobil koji ima ESP može da ima tu softversku nadogradnju i verovatno i ima.
 
To nisam znao. Mislio sam da većina auta to nema. Gledah danas na parkingu 308 vrti jedan točak, a drugi ni ga mrdne. Izgurah čoveka.
 
Nije to ništa naročito sposobno, ali bolje nego ništa. Kao poređenje sa Q2e na Alfama, to bi sve trebalo da je sličan nivo implementacije, pritiska kočnicu na pogonskom točku koji se vrti u prazno, zatim oduzima gas. Ne može da se meri da mehaničkim LSD, ali njega je veoma retko moguće videti na fabričkim automobilima.
 
Bilo ga je na Q2 Alfama s pocetka 21. veka, i taj zaista i prenosi neki obrtni moment na oba tocka.
 
Poslednja izmena:
147 Q2, mada su kasnije neki ugrađivali i naknadno...
 
Ovako nesto (kad se naknadno ugradjuje), ali nemam pojma kakav je za sneg i led. Skupa igracka ako uporedim sa trenutnom vrednoscu auta.

 
Poslednja izmena:
To nisam znao. Mislio sam da većina auta to nema. Gledah danas na parkingu 308 vrti jedan točak, a drugi ni ga mrdne. Izgurah čoveka.
Čak i moj VW Touran iz 2009-te ima ovaj sistem. Na ledu sam primetio da krene da proklizava i samo se sam stabilizuje i krene bez problema. Čak sam i proveravao na netu, i piše da njegov ESP upravo i ima ovu funkciju.
 
Takvi sistemi su se pojavili još početkom 90-ih, a malo masovnije krajem 90-ih i ranih dvehiljaditih. Prvo kod nekih terenaca, SUV i sportskih automobila, posle su polako prešli u mainstream. Recimo, kod Land Rover Discovery i Freelander modela s kraja 90-ih.
Tamo negde od 2006. godine su sve prisutniji, bazirani na ESP-u i sa modovima za razne podloge, pa su za većinu vozača bezbedniji i efikasniji. Mana je što pojačano troše kočnice, a česta aktivacija može da dovede i do pregrevanja kočnica i gašenja grip sistema (npr. SUV/Crossover na lakšem terenu ili blatnjavom putu, snegu).

Mehanička rešenja (LSD, lamelni ili viskozni sistemi) i Torsen postoje duže, isto su prvo bili rezervisani za sportske automobile, terence, a onda su stigli čak i do malih SUV i teretnih modela, npr. RAV4, Citroen Berlingo, Peugeot Partner, Renault Kangoo (doduše samo kod specijalnih verzija - XTR i Grand Raid i ostali). Razlika između lamelnog LSD-a i Torsena je u tome što LSD pokreće i točak koji je npr. u vazduhu prilikom prelaska neke prepreke ili na ledu, dok se u takvim situacijama Torsen ponaša kao običan otvoreni diferencijal. Zato se Torsen često koristi kao centalni diferencijal, npr. kod starijih Audi modela (bez Haldex-a). Torsen je trajnije rešenje, i jeftiniji za održavanje.

Mehanički (lamelni) LSD čak može da bude i opasan u početku, dok se vozač ne navikne, posebno u krivinama, pri naglom davanju ili puštanju gasa, i po snegu i ledu, jer nema nikakvu elektronsku kontrolu baziranu na ESP, već reaguje trenutno i grubo, pa može da dođe do otimanja volana i gubitka kontrole. Zato se češće nalazi u spotskim i teretnim verzijama automobila, i nekim terencima (obično u zadnjem dif-u, dok je zaključavanje diferencijala posebna tema, i odlika pravih terenaca).
 
Poslednja izmena:
Kočenje točka koji proklizava se zove ASR (Anti Slip Regulation), a ponekad ga zovu i TCS (Traction Control System). Generalno, danas ga imaju sva vozila koja imaju i ESP koji je obavezan kod nas od relativno skoro. U EU, ESP je ranije postao obavezan.

ASR je postojao i ranije kao nezavisan od ESP, a onda opet, prve varijante ESP nisu uvek podrazumevale ASR/TCS.

Na mom Meganu iz 2016. TCS radi odlicno, i zaista pomaže prilikom kretanja na klizavom. Probano u par navrata.

Pravi limited slip diferencijali su mehanički drugačiji od klasičnih i ipak su retkost. Imaju u sebi ili kočione lamele koje se aktiviraju ako postoji prevelika razlika između brzine dva točka, ili je ceo diferencijal torsen tipa (patentirano rešenje) koji je sam po sebi limited slip, ali je torsen specifična mehanička kerefeka znatno komplikovanija od običnog diferencijala. I ne radi baš uvek kako treba.

Vrhunski terenci imaju pravu blokadu diferencijala što je već nešto treće.

Imao sam priliku da malo vozim Land Rover Defender, onaj stariji. Mokra trava uzbrdo, TCS trese drnda, svaki točak krene stane zakoči i vodi svoju politiku, defender skakuće i jedva se pomera. Uključiš pravu diff block, kreće k'o po ravnom.

Ulete hsv. trenutna pre sa sličnom pričom...
 
ASR oduzima gas (zatvara klapni gasa), ali ne koči točak.
 
ASR radi oduzimanje gasa ali i kočenje točka koji proklizava.

Kako misliš da spreči proklizavanje jednog točka koji je na ledu dok je drugi na čvrstoj podlozi? Poenta i jeste da kočenjem točka koji proklizava obrtni moment prebaci na onaj koji ima bolji grip.

Ako su oba na ledu i jednako proklizavaju, onda oduzima gas.
 
Po tvrdjoj zaledjenoj bljuzgavici se ne mogu ni sa parkinga pomjeriti bez lopate, samo se ukopam i sviraj onoj stvari. Lakse mi preko utabanog snijega i leda.

Mene najvise strah uzbrdo ako stanem (led uglavnom) da ne krenem nazad.
Meni se to desilo u Sremcici, posto se tamo ne cisti sneg po onim ulicicama van glavne a nagib je takav da mozes da skijas ako zelis. Ja sam dosao do pola uzbrdice, krenuo da slajfujem u mestu i auto samo odjednom krenuo unazad. Da ne pricam sto su mi u autu bila deca, nikad veci strah nisam osetio u zivotu,i rekog sebi nikad vise lose gume u zivotu necu kupiti.
 
ASR radi oduzimanje gasa ali i kočenje točka koji proklizava.

Kako misliš da spreči proklizavanje jednog točka koji je na ledu dok je drugi na čvrstoj podlozi? Poenta i jeste da kočenjem točka koji proklizava obrtni moment prebaci na onaj koji ima bolji grip.

Ako su oba na ledu i jednako proklizavaju, onda oduzima gas.
Kod mene ASR onda to ne radi... S obzirom da je na listi podešavanja odvojen od Q2.
Nije to radio ni na prethodnom autu...
 
ASR se različito implementira i u okviru linije vozila a kamo li po brendovima
 
Problem je u tome što se često mešaju pojmovi: pravi eLSD je praktično mehanički LSD koji ima pametno elektronsko upravljanje. Njegova osnovna prednost je što može da reaguje proaktivno, koristeći podatke sa raznih senzora uz čitanje podataka i sa ESP-a. To je lepo objasnio @hsv.stoned , kao i za klasični mehanički LSD.

Ono što većina novijih automobila danas ima je zapravo simuliranje LSD-a kao softverska nadogradnja ESP-a. Proizvođači ih zovu drugačije (XDS, EDS, EDL), ali je to praktično ista stvar. Glavna razlika je u tome što kod pravog eLSD-a nema gubitka snage i "davjenja" motora, jer sistem ne koristi kočnice da bi preusmerio moment, već to radi mehanički preko kvačila (odnosno kočnice koristi samo kao poslednju opciju ukoliko je to neophodno). Pravi eLSD je fantastičan jer daje osećaj da su kola praktično kao na šinama, a u krivinama kod sportske vožnje jako pegla greške vozača i daje maksimalni osećaj sigurnosti i gripa.

Sve ovo se najbolje oseti u praksi. Imao sam priliku da vozim M5 G90 na BMW Experience-u i tek tamo zapravo vidiš kolika je razlika... Taj njegov Active M Differential te bukvalno ispaljuje iz krivine i daje fenomenalan osećaj vožnje. Instruktor nam doduše nije dao da gasimo sve sisteme kako bismo videli čistu razliku u vožnji sa i bez asistencija, ali se i pored toga jasno oseća kako mehanika radi i pruža bolji grip tamo gde bi obični sistemi samo „sekli“ snagu i davili motor.

Inače, moja gospođa se juče zaglavila ( novi Qashqai 4x4 Kleber HP3 zimske stare 2 i kusur godine i 8k samo prešle) u Dolini gladnih koja nije čišćena verovatno uopšte, pa se stvorila velika ledena brazda ( tipa Titanik killer) izmedju dve trake, a ona ga uguzila skroz do ivičnjaka i ostavila mesta da neko može da stane iza jer je frka sa parkingom ( tu svi staju nepropisno u krivini), ali nije očekivala da će kralj iza da stane na 20cm i da će ispred da se parkira još jedan opet na 20cm.

Kako krene napred ili nazad uključi se AEB i sam je zakoči jer misli da će da udari, pa se vrtela par minuta, menjala režime vožnje ali ništa i zove me... dok sam došao lik ispred je izašao i bukvalno kako se auto pomerio minimalno unapred lagano se izašlo. Naravno, nije mi dao đavo mira, morao sam da simuliram i probam da li ću uspeti da izađem kad isključim taj AEB i posle par minuta napred nazad i priljubljivanja uz ovog iza uspeo sam da uhvatim deo gde nije bilo toliko leda i izađem...

Tako da ti napredni sistemi često mogu da prave problem, mada opet, da nije toga verovatno bi ona se barem jače priljubila uz neki od ova dva auta ( ako ne i skoz ga opalila 😃 ), a i malo je drugačije kad umesto drugog parkiranog automobila isped stoji ona sa svetloobojenim prslukom...
 
Količina momenta i snage koja može da se prebaci na preostali točak koji ima trakciju je ograničena, jer će u suprotnom i on proklizati. Što je podloga klizavija, to će i taj točak pre proklizati. Po suvom je nešto bolje, ali opet zavisi od postavke ASR, tj. koliko će on "odseći" gas. Mehanički je svakako bolje rešenje...





 
Nazad
Vrh Dno