Šta je novo?
Звучи веома интересантно, а видим и да им се шири мрежа банкомата и пословница + имају MoneyGet на који могу да се ослоне.

Како стоје са мобилним банкарством? И да ли они проверавају да ли имаш рачун у другој банци (што лако могу кроз КБ) или је све на "мајке ми"?
 
Како стоје са мобилним банкарством? И да ли они проверавају да ли имаш рачун у другој банци (што лако могу кроз КБ) или је све на "мајке ми"?

Mobilno/Web bankarstvo (Asseco) je bazično, ali deluje da sve funkcioniše kako treba, nema dvocifren broj bagova kao Yettel itd. Ima čak i Prenesi. Kurs evra je malo lošiji nego kod Yettela (isti kao na sajtu Alta banke), ali s obzirom da se u nedostatku sredstava na deviznom računu u EUR kartične transakcije naplaćuju sa dinarskog po srednjem kursu EUR, kurs nije ni bitan.

Što se provere tiče, mislim da sam čitao po propisima da korisnik može ili da ovlasti banku da izvrši proveru (ne može se proveravati KB bez saglasnosti korisnika ili bez zahteva za kreditni proizvod) ili korisnik potpisuje izjavu da nema otvoren račun u drugoj banci. Alta banka daje izjavu da se potpiše. Međutim, ono što je interesantno je da u ugovoru piše:
Obaveze Korisnika su:
 da nema otvoren platni račun kod druge banke (osim računa koji služi isključivo za prikupljanje sredstava
za otplatu kredita, odnosno servisiranje kredita ili održavanje kredita ili kao sredstvo obezbeđenja, kao i
namenskog računa kod banke u svrhu isplate novčanih sredstava stečenih na osnovu posebnih propisa
(npr. jednokratna novčana pomoć svim punoletnim građanima), a koji se ne koristi za izvršavanje drugih
platnih transakcija) i da ima zakoniti boravak u Republici Srbiji. Eventualno postojanje drugog otvorenog
platnog računa sa osnovnim uslugama kod druge banke predstavlja osnov za raskid ovog ugovora
, kako
u skladu sa ovim ugovorom tako i skladu sa propisima kojima su uređene platne usluge;

Dakle, u ugovoru piše da je osnov za raskid ugovora postojanje drugog otvorenog računa sa osnovnim uslugama kod druge banke, ali ne i nekog drugog računa. Čak mi je i u razgovoru za šalterom to ostalo nejasno, jer je prvo jedna službenica rekla "bilo kog računa" u drugoj banci, a druga "računa sa osnovnim uslugama" u drugoj banci. Propis NBS čak govori nešto potpuno treće, a to je da je banka u obavezi da otvori R.s.O.U, ako korisnik nema otvoren drugi račun u banci. Dakle, izričito se navodi banka u jednini. Nigde se ne navode druge banke, što je malo neodređeno.

Takođe, čak ukoliko banka odluči da odbije uslugu korisniku ili raskine ugovor zbog postojanja računa u drugoj banci, postoji i tekući račun bez stalnog priliva, koji košta svega 99 RSD mesečno, ali se ne naplaćuje za mesec u kome nema prometa na računu. Nalozi su 14 RSD kod računa sa osnovnim uslugama, a 20 RSD kod ostalih računa. No svakako, mislim da je račun kod Alta banke primamljiv najviše zbog kartične potrošnje u inostranstvu po srednjem kursu EUR, a za naloge su tu Raiffeisen/Yettel itd. Imaju i Apple/Google pay.
 
Poslednja izmena:
a za naloge su tu Raiffeisen/Yettel itd.
Pa time bi prekršio ugovor sa Alta, makar ti je tako protumačila ta na šalteru :)
Mislim da su se oni nešto loše istripovali sa tumačenjem propisa NBS o računu sa osnovnim uslugama. Ne verujem da je to bila namera NBS kad je uvodila taj propis, a tek bi bilo skandalozno ako se izjava odnosi na bilo koji račun u drugoj banci. Cenim da bi NBS intervenisala ako bi ih neko prijavio zbog toga, ma koliko da je Alta bliska sa režimom.
 
Pokušaću da objasnim kako ja to vidim.

1. Banka je na zahtev obavezna da otvori korisniku račun sa OO, ako on nema račun u nekoj banci
2. Banka može da ugasi račun sa OO ako utvrdi da korisnik ima račun u drugoj banci.
3. Banka to ne mora da uradi ako ne želi.
 
Pa time bi prekršio ugovor sa Alta, makar ti je tako protumačila ta na šalteru :)

Ma to je meni jasno. I samo davanje izjave, koja je uslov za otvaranje računa je prekršaj ugovora, ako već imaš račun u drugoj banci. Ali i u Raiff i u Yettel aplikaciji možeš da promeniš ime nalogodavca u nalozima do 118.000 RSD. Svakako je i ugovor čudan, jer piše da je obaveza korisnika da nema ugovor u drugoj banci, a onda u istom pasusu da je postojanje otvorenog računa sa osnovnim uslugama osnov za raskid ugovora od strane banke.


Mislim da su se oni nešto loše istripovali sa tumačenjem propisa NBS o računu sa osnovnim uslugama. Ne verujem da je to bila namera NBS kad je uvodila taj propis, a tek bi bilo skandalozno ako se izjava odnosi na bilo koji račun u drugoj banci.

Takav i ja utisak imam, jer i sam ugovor je nedorečen po tom pitanju.
 
Ma to je meni jasno. I samo davanje izjave, koja je uslov za otvaranje računa je prekršaj ugovora, ako već imaš račun u drugoj banci. Ali i u Raiff i u Yettel aplikaciji možeš da promeniš ime nalogodavca u nalozima do 118.000 RSD. Svakako je i ugovor čudan, jer piše da je obaveza korisnika da nema ugovor u drugoj banci, a onda u istom pasusu da je postojanje otvorenog računa sa osnovnim uslugama osnov za raskid ugovora od strane banke.




Takav i ja utisak imam, jer i sam ugovor je nedorečen po tom pitanju.
nbs je odgovorna za tu izjavu i kako je formulisana, logicno mislim da je da su hteli da kazu ne smes imati vise od jednog osnovnog racuna koji regulise nbs posto je "privilegovan" time sto je jeftinji, ako imas druge racune nema veze sve dok nije osnovni
 
Nema posebne teme za Alta banku, pa da ovde prenesem svoje iskustvo.

Besplatni račun sa osnovnim uslugama se otvara uz izjavu da korisnik nema otvoren račun u nekoj drugoj banci u Srbiji. Uz njega se dobija samo Dina. Ukoliko želite i Visa debitnu karticu, potrebno je otvoriti i besplatni devizni račun. E sad, iako se na sajtu reklamira da se uz devizni račun dobija Visa Classic Debit, dobija se Visa Gold Debit, koja je isto bez troškova izrade i održavanja, dakle potpuno besplatna. Visa debitna kartica je vezana za devizni račun u EUR za inostrana plaćanja, ali u nedostatku sredstava u EUR na deviznom računu, zadužuje se dinarski račun račun po srednjem kursu NBS (tako se reklamira na internet stranici banke i društvenim mrežama), iako u OUP banke koji su mi poslali stoji da se dinarski račun u tom slučaju zadužuje po prodajnom kursu banke. Na moje pitanje da li je srednji kurs akcija ili trajna ponuda, oni kažu da je trajna ponuda.

Glavna mana Alta banke je slaba mreza ekspozituta na teritoriji Srbije. Bar da hoce uvesti otvaranje racuna online, kao kod Yettel ili Raiffeisen bankama, bila bi mnogo bolja situacija.
 
Poslednja izmena:
  • Like
Reagovanja: uji
Glavna mana Alta banke je slaba mreza ekspozituta na teritoriji Srbije. Bar da hoce uvesti otvaranje racuna online, kao kod Yettel ili Raiffeisen bankama, bila bi mnogo bolja situacija.

To je tačno. Kome je blizu, njemu je ok. Ako ništa, bar ima dosta bankomata zbog MoneyGet.

Yettel nema otvaranje računa online kao Raiffeisen. Svakako moraš do radnje da potpišeš i preuzmeš dokumentaciju.
 
Izvinjavam se ako je vec napisano, da li je Alta banka mozda uvela banomate za uplatu/isplatu deviza?
Brzim pregledom njihovog sajta nisam nista pronasao na tu temu.
 
Propis NBS čak govori nešto potpuno treće, a to je da je banka u obavezi da otvori R.s.O.U, ako korisnik nema otvoren drugi račun u banci. Dakle, izričito se navodi banka u jednini. Nigde se ne navode druge banke, što je malo neodređeno.
To jeste čudno formulisano, ali imaš Zakon o platnim uslugama kao osnovu, konkretno članove 73n nadalje. Tu je naglašeno da banka može odbiti zahtev za otvaranje platnog računa sa osnovnim uslugama ako potrošač kod druge banke već ima otvoren platni račun koji mu omogućava korišćenje usluga iz člana 73n ovog zakona (to su osnovne stvari: uplate, isplate, plaćanja, tj. suština je da se isključe računi za kredite i slično). Dakle, esplicitno je bankama omogućeno (po njihovoj želji, dakle nije obavezno) da odbiju otvaranje PROU nekome ko već ima neki račun negde, što znači da su u obavezi da ga otvore samo ako važi suprotno, a to je da nemaš nijedan nigde.

Stoji i da banke su dužne da međusobno sarađuju u postupku provere iz stava 3. ovog člana, tako da oni čak ni ne moraju da taj račun otvore na licu mesta nego imaju deset radnih dana fore da sve provere. Stoji i da mogu naknadno da raskinu ugovor ako potrošač je pravo na platni račun sa osnovnim uslugama ostvario na osnovu netačnih informacija, što je u konkretnom slučaju ALTA banke malo nejasno, jer ni sam ne znaš šta su te pitali. Zakon svakako propisuje samo šta banka mora (a to je da otvori ako nemaš nijedan nigde), a sve ostalo je na samoj banci. Neke uopšte ne traže nikakvu izjavu, npr. Aik nije, makar pre pola godine, pa se onda računa da oni svesno žele da otvore taj račun svima.

Izvinjavam se ako je vec napisano, da li je Alta banka mozda uvela banomate za uplatu/isplatu deviza?
Nemaju uopšte mogućnost uplate, čak ni za dinare. A i bankomati su strogo dinarski. Dakle, samo isplata dinara, osim ako se nije promenilo nešto u najskorijem periodu, a da nisam ispratio.
 
Stoji i da mogu naknadno da raskinu ugovor ako potrošač je pravo na platni račun sa osnovnim uslugama ostvario na osnovu netačnih informacija, što je u konkretnom slučaju ALTA banke malo nejasno, jer ni sam ne znaš šta su te pitali

Izjava je pisana, u kojoj stoji da korisnik nema otvoren platni račun u banci u Republici Srbiji. Tako da u principu na osnovu te izjave imaju pravo da raskinu ugovor.

Nemaju uopšte mogućnost uplate, čak ni za dinare. A i bankomati su strogo dinarski. Dakle, samo isplata dinara, osim ako se nije promenilo nešto u najskorijem periodu, a da nisam ispratio.

Ko otvara račun u Alta banci da bi koristio benefite srednjeg kursa EUR kod kartičnih plaćanja u inostranstvu, nepostojanje EUR bankomata (uplatnih/isplatnih) i nije toliko značajno, jer svakako je najpovoljnija opcija držati dinare na računu za inostrana plaćanja, a dinari se lako mogu prebaciti sa recimo besplatnog Raiff iRačuna bez provizije, a pritom Raiff ima uplatne bankomate.

Ono što mi se čini takođe povoljno su inostrane doznake. Provizija je 0,3%, što je čini mi se dosta povoljnije u odnosu na većinu konkurencije (ispravite me ako grešim, nisam se mnogo bavio time). No, za to se mora na šalter.
 
Izjava je pisana, u kojoj stoji da korisnik nema otvoren platni račun u banci u Republici Srbiji. Tako da u principu na osnovu te izjave imaju pravo da raskinu ugovor.
Aha, sad tek shvatam da je izjava jasna, a da je zapravo ugovor nejasan, i to je ono što si prethodno citirao.

Ko otvara račun u Alta banci da bi koristio benefite srednjeg kursa EUR kod kartičnih plaćanja u inostranstvu, nepostojanje EUR bankomata (uplatnih/isplatnih) i nije toliko značajno
Slažem se. Condor, međutim, nije specifikovao zašto pita, pa sam mu prosto odgovorio na postavljeno pitanje.

što je čini mi se dosta povoljnije u odnosu na većinu konkurencije
Istina, i tako je zapravo oduvek, mada nije mnogo primećeno. Minimum je 300 dinara, čisto da i to napomenem, koga zanima, a da mu se ne gleda tarifnik.
 
"nepostojanje EUR bankomata (uplatnih/isplatnih) i nije toliko značajno, jer svakako je najpovoljnija opcija držati dinare na računu za inostrana plaćanja"
Komšo samo da ti prijavim da su mi od 5 takvih plaćanja njihovom Visa debit classic karticom koju sam ja dobio na J.Bulevaru (za razliku od tebe kome su dali Gold), dvaput zadužili RSD po srednjem kursu, a triput po prodajnom kursu tako da imaš u vidu da nisu konzistentni po tom pitanju. Oba puta sam imao 0 na deviznoj partiji i samo RSD na dinarskoj. A kada sam imao evre, skidaju tačno u cent sa deviznog bez provizije.
 
Komšo samo da ti prijavim da su mi od 5 takvih plaćanja njihovom Visa debit classic karticom koju sam ja dobio na J.Bulevaru (za razliku od tebe kome su dali Gold), dvaput zadužili RSD po srednjem kursu, a triput po prodajnom kursu tako da imaš u vidu da nisu konzistentni po tom pitanju. Oba puta sam imao 0 na deviznoj partiji i samo RSD na dinarskoj. A kada sam imao evre, skidaju tačno u cent sa deviznog bez provizije.

Da li si se žalio? Koliko sam shvatio to po srednjem kursu je krenulo od nekog trenutka da se reklamira, ali u OUP i dalje stoji da se naplaćuje po prodajnom kursu. Mada sada mi pada na pamet da se možda ne odnosi na internet plaćanja pošto piše "plaćajte u inostranstvu po srednjem kursu". Da li su ti ta plaćanja koja nisu zaračunata po srednjem kursu bila preko interneta?

Što se kartice tiče, na mejl su mi poslali predugovor za Visa Gold, što ne znači i da ću je na kraju dobiti, pošto ugovor dobijam u trenutku preuzimanja kartice. Inače, koliko si čekao na kartice? Meni su rekli "par dana".
 
Glavna mana Alta banke je slaba mreza ekspozituta na teritoriji Srbije. Bar da hoce uvesti otvaranje racuna online, kao kod Yettel ili Raiffeisen bankama, bila bi mnogo bolja situacija.
Glavna mana Alta banke je realno vlasnicka struktuka i finansiranje necega sto je verovatno protiv pravila foruma pa ne bih da pominjem;

Ja sam u Rajfajzenu, velika je mana je sto su gotovo u svim gradovima izvukli kes iz ekspozitura pa ne postoje vise blagajne, a bankomati iako su realno najbolji, cesto nemaju novca.
 
...možda ne odnosi na internet plaćanja pošto piše "plaćajte u inostranstvu po srednjem kursu". Da li su ti ta plaćanja koja nisu zaračunata po srednjem kursu bila preko interneta?
Svih 5 su bila preko Interneta - i ova koja su obračunali po jednom i ova koja su obračunali po drugom kursu.
...koliko si čekao na kartice? Meni su rekli "par dana".
Ja sam bogami čekao 3 nedelje (tamo negde Mart na April).
 
Da ti nisu ove dve transakcije zaračunate po srednjem kursu novije, a ove tri zaračunate po prodajnom kursu starije? Jer, ovo po srednjem kursu su počeli da reklamiraju tek poslednjih mesec-dva ako se ne varam.
 
Glavna mana Alta banke je realno vlasnicka struktuka i finansiranje necega...
De se ne lažemo, realno sve banke su ZLE bez izuzetka, samo nas naravno više bole lokalni zlikovci...
Kad se samo setim tamo 80-tih kad sam polazio u prvi razred osnovne svim prvacima su podelili štedne knjižice Beobanke...
Da ti nisu ove dve transakcije zaračunate po srednjem kursu novije, a ove tri zaračunate po prodajnom kursu starije? Jer, ovo po srednjem kursu su počeli da reklamiraju tek poslednjih mesec-dva ako se ne varam.
Svih 5 su bile pre poslednjih par meseci tamo otprilike April-Maj. Prvu i treću su knjižili po srednjem kursu, drugu, četvrtu i petu po prodajnom, uvek je knjiženje kad se moglo videti kako su konačno zaračunali bilo dostupno tek nekoliko radnih dana posle samog plaćanje, inače iznos zaduženja koji ti stigne u samoj instant SMS poruci odmah nakon plaćanja se ne poklapa sa konačno proknjiženim iznosom.
 
Poslednja izmena:
Svih 5 su bile pre poslednjih par meseci tamo otprilike April-Maj. Prvu i treću su knjižili po srednjem kursu, drugu, četvrtu i petu po prodajnom, uvek je knjiženje kad se moglo videti kako su konačno zaračunali bilo dostupno tek nekoliko radnih dana posle samog plaćanje, inače iznos zaduženja koji ti stigne u samoj instant SMS poruci odmah nakon plaćanja se ne poklapa sa konačno proknjiženim iznosom.

Iznos zaduženja se u 99% slučajeva razlikuje od iznosa knjiženja kod svih banaka, kada u procesu plaćanja ima neke konverzije. Sećam se da je kod mts banke / računa plus pre 18. februara ove godine inicijalno zaduženje inostranih kartičnih transakcija kada na računu nije bilo EUR išlo po prodajnom kursu NBS, a knjiženje po prodajnom kursu iz aplikacije.

Što se kursa tiče, vidim da su na fb/ig 24. maja prvi put objavili informaciju o srednjem kursu, pa je moguće da su tih dana neka knjiženja prošla ovako, a neka onako.
 
Имам једно мало off topic питање. Да ли знате где се може променити оштећена девизна новчаница (конкретно Еври) у Београду? И да ли је могуће то урадити без накнаде?

Знам да неке мењачнице замене ту девизну нивчаницу и исплате у динарима, плус узму провизију за то што је оштећена а саму девизну новчаницу шаљу НБС - међутим ја желим само да узмем неоштећену новчаницу у истој валути (Евро)

😀
 
Mislim da niko nece zameniti bez naknade. Nisi napisao koliko je ostecena i da li joj fali parce ili je samo pocepana. Ako je ovo drugo mozes da probas da je malo zakrpis selotejpom i ubacis u bankomat kao uplatu a zatim da ides na isplatu
 
Имам једно мало off topic питање. Да ли знате где се може променити оштећена девизна новчаница (конкретно Еври) у Београду? И да ли је могуће то урадити без накнаде?

Знам да неке мењачнице замене ту девизну нивчаницу и исплате у динарима, плус узму провизију за то што је оштећена а саму девизну новчаницу шаљу НБС - међутим ја желим само да узмем неоштећену новчаницу у истој валути (Евро)

😀
Probaj da uplatiš sebi na račun preko bankomata, ako uopšte tvoja banka ima bankomate za uplatu evra. Ja sam konkretno sebi uspeo da uplatim na UniCredit bankomatu novčanicu kojoj je falio ćošak (nije ogroman deo, ali nije baš ni mali bio).
 
Vrh Dno