Šta je novo?

DinaCard nacionalna platna kartica u Srbiji

To je ona Dina Discover/Pulse/Diners club debitna kartica. Ne znam sada da li je do toga, ali ja sam mislio da nema naknade za olacanje Dinom na rate BPŠ...
U mts banci nije bilo, to je onda sistemska greška. Mada, kao što vidiš, nisi jedini. Iskreno, nisam računao na Poštansku, ali svako malo ispliva poneka brljotina posle prelaska na novi core sistem koju u hodu peglaju. Naravno, potrebno je da se i korisnici žale da bi reagovali. Kontekstualno, danas mi je bankomat isplatio za nacionalnu dinu sa promenjenim pinom, što do sada nije moglo i morao sam da je koristim na pos terminalu sa starim uz kupovinu sa isplatom gotovine u Ideji.
 
Dali postoji neka aplikacija kao google novcanik gde bih mogao da ubacim svoju dinacard karticu,posto zvanicni google novcanik nema opciju za dinacard?
 
Čak ni Apple Pay ne podržava DinaCard UnionPay iz Poštanske. Štaviše i njihove Visa kartice tamo još uvek nisu podržane (da li zbog toga što su sa njima prvo pristupili kroz GooglePay pa im Apple ne da zbog reklamiranja GPay usluge, to stvarno ne mogu da tvrdim, ali praksa je pokazala i drugačije primere).
 
Da li sa Dina karticom osim u Idea i Roda marketima mogu jos negde da podignem novac, i da li je mesecni limit 5000 dinara ili ne ?
 
Jeste. Zamoli kasira da ti kuca artikle posebno i naplati uz pwcb. Po kasi računaj do 20-30k (meni je jednom trebalo oko 15k zbog praznih bankomata). Mada, znači mi i sada ova mogućnost pošto bankomati mahom više ne isplaćuju po 500 pa ih ponekad potražim u prodavnici.
 
Dali postoji neka aplikacija kao google novcanik gde bih mogao da ubacim svoju dinacard karticu,posto zvanicni google novcanik nema opciju za dinacard?
Па зар ти сама банка не нуди могућност плаћања кроз њену апликацију?
Код мене, свака банка кроз своју апликацију нуди плаћање путем NFC-a или QR кодом.
 
Па зар ти сама банка не нуди могућност плаћања кроз њену апликацију?
Код мене, свака банка кроз своју апликацију нуди плаћање путем NFC-a или QR кодом.
Многе банке више немају своје апликације за плаћање: Комерцијална, ОТП, Јетел...
 
Je l se to dizanje novca na kasi nešto naplaćuje?
Ne naplaćuje se.
Sam trgovac ne naplaćuje ništa, a banka? Mislite da je uvek besplatno, tj. da se ne računa kao podizanje gotovine na POS terminalu (što mnoge naplaćuju)?

Па зар ти сама банка не нуди могућност плаћања кроз њену апликацију?
Код мене, свака банка кроз своју апликацију нуди плаћање путем NFC-a или QR кодом.
Многе банке више немају своје апликације за плаћање: Комерцијална, ОТП, Јетел...
Budući da Gigy živi u Rusiji, nije neobično što očekuje to što očekuje. Kod nas to, međutim, nije slučaj. Trenutno Raiffeisen ima aplikaciju RaiPay umesto Guglovog novčanika i trebalo bi da je to sve (NLB Pay i dalje postoji kao aplikacija, ali mislim da više ne radi). I sa tim aplikacijama je (bilo) moguće digitalizovati samo strane kartice (Visa i MasterCard), kao i sad u okviru Guglovog novčanika, dok Dinu nikako nije moguće. Štaviše, i sama plastična Dina je tek prošle godine postala beskontaktna, tako da se prilično sporo razvija. QR kodove, s druge strane, imamo svi u aplikacijama mobilnog bankarstva (IPS skeniraj na prodajnom mestu i IPS pokaži), ali džabe kad ih velika većina trgovaca ne prihvata.
 
Pa ni u Nemackoj ne znam banku koja ima svoju aplikaciju za placanja karticom. Cak ne znam iskreno kako bi digitalizovao Girocard (da je imam).
 
Pa ni u Nemackoj ne znam banku koja ima svoju aplikaciju za placanja karticom. Cak ne znam iskreno kako bi digitalizovao Girocard (da je imam).
Интересантно. Код мене свака банка има своју апликацију и опцију плаћања путем NFC или QR кодом.
За превоз метроом, полако су почели да уводе опцију плаћања лицем.
 
Cak ne znam iskreno kako bi digitalizovao Girocard (da je imam).
Verovatno bi išle preko Master ili Visa sistema ako su kobrendirane. Nekako sam i kod nas imao u vidu da će makar za ApplePay da se Dina UPI uvrsti, ali još uvek od toga ništa.
 
Verovatno bi išle preko Master ili Visa sistema ako su kobrendirane. Nekako sam i kod nas imao u vidu da će makar za ApplePay da se Dina UPI uvrsti, ali još uvek od toga ništa.
Ne bi moglo. Dosta mesta samo Girocard prima pa cobrend ne bi radio tamo. Vise kosta swipe fee.
 
  • Like
Reagovanja: uji
Prodavac mora da podržava beskontakno plaćanje, ti kada prisloniš telefon terminalu, terminal ga prepoznaje kao beskontaktnu karticu. Nije bitno koje kartice prodavac prihvata (naravno mora da prihvata karticu koju želiš da iskoristiš, ali u ovom slučaju bitno je samo da prodavac prihvata girocard). Deo kolača ide Apple-u, ali ne od prodavca, nego od banke. Provizija za prodavca je ista bilo da se koristi obična kartica ili Apple Pay.
Bice isto pitanje kod nas za Dinu mada je kod nas pre Visa/MC nego Dina podrzana?
Kod nas se Dina, Visa i Master prihvataju na maltene svim terminalima koji su aktivni u Srbiji, AMEX prihvataju Intesini terminali (ali ne svi, nego ako je prodavac odlučio da je prihvata). Jedini poznati izuzetak je bili Beogradska autobuska stanica ali sada prihvataju i Visu i MC.
 
Još uvek na blagajnama uprave za trezor ide samo Dina, ali to je donekle očekivano.
 
Sam trgovac ne naplaćuje ništa, a banka? Mislite da je uvek besplatno, tj. da se ne računa kao podizanje gotovine na POS terminalu (što mnoge naplaćuju)?
Podizanje novca na kasama do 5,000 RSD moguće je obaviti u bilo kom Maksi, Shop&Go, Tempo, Idea, Mercator, NIS Petrol, Gasprom i OMV pumpe. Sve što je potrebno jeste da prilikom kupovine u bilo kom iznosu, prodavcu na kasi napomenete da biste želeli da podignete određeni iznos gotovine sa tekućeg računa, i da onda ukupan iznos platite Mastercard debitnom platnom karticom. Ova usluga korisnicima pruža novi nivo pogodnosti jer im omogućava pristup kešu u samo jednoj transakciji, čime im štedi vreme u potrazi za bankomatima.

Banka ništa ne naplaćuje provizije za ove gore navedene objekte. (Možeš i sa Dina/MasterCard i Visom podizati novac).
 
Sam trgovac ne naplaćuje ništa, a banka? Mislite da je uvek besplatno, tj. da se ne računa kao podizanje gotovine na POS terminalu (što mnoge naplaćuju)?
To je sasvim odvojivo jedno od drugog. PWCB (pay with cash back) transakcije funkcionišu kod redovnih trgovaca i princip je da se uz kupovinu robe isplati gotovina, tj. ne može bez toga. Postoji mogućnost i u nekim DTL lancima kao PerSu. Uslugu obezbeđuju Poštanska, UniCredit, OTP i ProCredit, a možda i još neka, mada nije poznato, odnosno javno dostupno. Banke knjiže sve skupa kao zaduženi iznos, dok Poštanska na primer prikazuje kupovinu i podizanje odvojeno:
1000019020.jpg
Plaćanje na isplatnim terminalima je ono što zapravo imaš na umu kao u Pošti, AltaPay i zastupnika platnih institucija, te se to tretira kao podizanje gotovine sa bankomata druge banke. Kod pošte je to sasvim jasno da je pružalac usluge Poštanska štedionica pa se to tretira kao interna transakcija gde pošta naplati proviziju za papirni nalog kao kad se plaća gotovinom, a za druge mi nije naročito poznato.
 
Prodavac mora da podržava beskontakno plaćanje, ti kada prisloniš telefon terminalu, terminal ga prepoznaje kao beskontaktnu karticu. Nije bitno koje kartice prodavac prihvata (naravno mora da prihvata karticu koju želiš da iskoristiš, ali u ovom slučaju bitno je samo da prodavac prihvata girocard). Deo kolača ide Apple-u, ali ne od prodavca, nego od banke. Provizija za prodavca je ista bilo da se koristi obična kartica ili Apple Pay.
Ovo razmisljanje "ide od banke" a "ne od prodavca/mene" bi trebalo zabraniti :)
Na kraju sve to ode od nas a ako je prosek feea veci ide vise od nas. Apple Pay vise kosta banku (ili "ona manje uzima") pa samim tim povecava se prosecan fee za prihvatanje.

Mislis da je dovoljno da terminal prihvata beskontaktno Girocard iako ne podrzava Apple Pay? Apple ne radi tako, ne verujem da bi to dozvolili.
Ono sto hocu reci je da ako mora terminal da podrzava APay onda podrzava Visa/MC pa je tesko ljudima objasniti da dodaju Girocard :(
Girocard + APay je vrvt jeftiniji od MC/Visa (bez novcanika) ako Apple standardno uzima 0.35%
 
  • Like
Reagovanja: uji
Jasno, ali trgovac ima slobodu da odredi koje kartice prihvata, iako je možda ugovorio Girocard, Master i Vizu, ali ne verujem da je nemačkim zakonima određeno da tako mora. Barem kod nas to važi, samo je bitno da se istakne obaveštenje o izuzeću kartica i minimalnom iznosu ako je i to sporno, mada su zato mahom prešli na procente pa kako god, jer pre je bilo da ide minimalna provizija pa naviše.
 
Banka ništa ne naplaćuje provizije za ove gore navedene objekte. (Možeš i sa Dina/MasterCard i Visom podizati novac).
Uslugu obezbeđuju Poštanska, UniCredit, OTP i ProCredit
Znam da je to odvojena stvar od podizanja gotovine u pošti ili menjačnici, ali i dalje mi se čini da se oslobađanje od naknadne odnosi samo na banke koje tu uslugu obezbeđuju, poput navedene BPŠ ili UniCredit.

Npr. UniCredit navodi sledeće: Podizanje gotovine prilikom plaćanja platnim karticama Mastercard, izdate od Unicredit banke, tretira se isto kao i standardno korišćenje kartice na bankomatu, i nema novih ili skrivenih troškova za klijenta. To sam shvatio kao da se odnosi na njihove kartice zato što su oni pružalac te usluge.

Isto tako, Maxi ovde kaže: Delhaize Serbia ne naplaćuje uslugu PODIGNI KEŠ. Usluga može biti dodatno tarifirana od strane banke izdavaoca kartice. I to je razlog zašto sam stekao utisak da se to odnosi samo na pojedine banke, jer se eksplicitno odrađuju od toga da je u potpunosti besplatno.

Za kraj, Yettel u tarifniku ima stav Isplata gotovog novca korišćenjem platne kartice na šalterima pošte, drugih banaka i POS terminala u zemlji (Dina i MasterCard) ***** za koji je naknada 2% (min 300 RSD), a zvezdice vode do ključne napomene: ***** U slučaju kupovine uz povrat novca na POS-u naknada se obračunava na iznos podignute gotovine. Rekao bih zato da bi naplatili ovih 300 dinara (svakako podizanja do 5k upadaju u taj minimum), odnosno čini se da nemaju obavezu da im takve transakcije budu besplatne, čim imaju taj stav u tarifniku. Ili nešto propuštam?
 
Osim u Poštanskoj i Rajfajzenu, koristio sam i preko Yettel banke, takođe ide bez dodatne naplate (Dina i Lite račun, Maxi i Idea). Jedino se biznis karticama odbija, koja god da je u pitanju. Pokušao sam u Maksiju sa sve tri i uvek prijavi da je nedozvoljeno. Da li su zabranili zbog udruženja ili drugih pravnih formi poput stambenih zajednica, ne bih sa sigurnošću znao.
 
koristio sam i preko Yettel banke, takođe ide bez dodatne naplate (Dina i Lite račun, Maxi i Idea)
Zanimljivo stvarno, ne znam onda šta su hteli reći ovim iz tarifnika... Doduše, našao sam u međuvremenu na sajtu same kartice, u delu sa pogodnostima, da piše sledeće: услуга подизања готовине уз куповину у DinaCard систему омогућена је без додатних трошкова за кориснике и за све остале учеснике у тој трансакцији – издаваоце, прихватиоце и трговце. Ne bi onda ni bilo dozvoljeno da naplate nešto za šta nemaju troškove. Ne znam sad kakva je priča za ostale brendove kartica.

Da li su zabranili zbog udruženja ili drugih pravnih formi poput stambenih zajednica
Ima smisla da je to, ne znam šta bi drugo bilo.
 
Jasno, ali trgovac ima slobodu da odredi koje kartice prihvata, iako je možda ugovorio Girocard, Master i Vizu, ali ne verujem da je nemačkim zakonima određeno da tako mora. Barem kod nas to važi, samo je bitno da se istakne obaveštenje o izuzeću kartica i minimalnom iznosu ako je i to sporno, mada su zato mahom prešli na procente pa kako god, jer pre je bilo da ide minimalna provizija pa naviše.
Nije do zakona vec velikih igraca. Recimo Intesa je imala nacin da forsira Amex dok je maltene bila jedini procesor.
APay ko prihvata 100% mora Visa/MC da prihvata (Appleovo pravilo).

U kontekstu Dine (koja je u sustini Girocard-like kartica) to jeste bitno, jer Apple ima pravo da uzme vise kada se koristi APay.
Na kraju mi sve to platimo nekako (tipa da se dodatno placa Girocard/Dina :D). Bez obzira na zakon, nadju oni nacina za to.
 
  • Like
Reagovanja: uji
Nevezano za samu Dinu, ovaj komentar Kekića iz BPŠ mi je presmešan:
Kekić je istakao da je 2025. godina izuzetno značajna za ovu banku, što kako je rekao ne bi bilo da nije bilo osavremenjavanja i izrade novog informacionog sistema.

Dodao je da im je tu Narodna banka pomogla, jer ih je svojim merama obavezala da to urade.
Dakle Štedionica je prešla na moderniji sistem jer je morala, a ne jer je smatrala da je vreme za modernizaciju. Srbija u malom.
 
Nazad
Vrh Dno