Šta je novo?

Toplotna pumpa

Ako hoćeš da sam računaš toplotne gubitke, preporučujem sajt https://www.ubakus.de/
Za spoljne zidove naslažeš slojeve kako su kod tebe i dobiješ koeficijent prolaza toplote W/(m²K). To pomnožiš sa onoliko kvadrata koliko imaš spoljnih zidova i to što dobiješ pomnožiš sa ΔT (to je razlika spoljne i unutrašnje temperature). Na osnovu toga ćeš imati predstavu koliko ti kuća gubi toplote kroz zidove.
Isto to uradiš za krov i za stolarijuu. Za stolariju obično uzmeš od prozvođača i samo pomnožiš sa kvadraturom.
Za pod isto to, samo što je ΔT razlika temperature zemljišta (obično 10°C) i željene temperature u kući.
Staklena stenka = Portal :D
Jasno, samo pitanje vezano za racunanje W/(m²K):

Ako stavljam dupli sloj staklene vune, recimo na krov, i da recimo ista ima vrijednost 1W/(m²K) (Teoretski primjer, nebitna debljina) - da li to zanci da za vrijednost pri racunanju uzimam 0,5W/(m²K).
U mom slucaju na krovu bih imao recimo dva sloja ispod lima i 1 sloj po plafonu. Kako bih to onda sabrao? Da li je to onda 0,25W/(m²K) ili 0,33W/(m²K) ili neki drugi proracun?

Sada postoje razni chat AI alati, pa možeš njih da pitaš korak po korak i doći ćeš do dosta precizne računice.

Naravno ali to je samo bot koji zna ako su pitanja poprilicno jasna i lagana. Kada pocnu stvari da se komplikuju i vise parametara se doda, onda se i on cesto pogubi. Ali stoji da definitivno moze pomoci.

Svakako probat cu jednom proci cijelu racunicu po navedenom principu pa cu vidjeti sta dobijem i uporediti ti sa ovim drugim alatima koji su ovdje vec pomenuti.
 
Poslednja izmena:
Nisam samo upratio jeli podno ili radijatorsko grijanje. Ako je podno i ako se uradi izolacija 10 cm kamene vune i izolira krov kako treba, moje mišljenje je da je 8 kW dovoljno, a znamo kakve su zime kod tebe. Ako joj bude falilo snage neka uključi elektro grijače (to je par dana), jer ćeš onda itekako lijepo pokriti prelazne periode TP. Na kraju pozovi Luk ili servis Čović i neka daju svoje mišljenje, to je najpametnije.

Plan je podno grijanje. I plan je da se voda u kuci ne grije preko pumpe. Ovo drugo je interesantno pitanje ako neko ima iskustva koliko je to "u redu" ili "nije u redu" ili pak "bilo bi bolje iz iskustva..."...

Prodavace i izvodjace necu po imenu komentarisati. Ne bi bilo profesionalno. Ali ono sto sam od nekih do sada cuo, bas sam zabrinut.
Kada sve zavrsim, objavit sta sam uradio i ko je uradio sa kojim materijalima.
 
Jasno, samo pitanje vezano za racunanje W/(m²K):

Ako stavljam dupli sloj staklene vune, recimo na krov, i da recimo ista ima vrijednost 1W/(m²K) (Teoretski primjer, nebitna debljina) - da li to zanci da za vrijednost pri racunanju uzimam 0,5W/(m²K).
U mom slucaju na krovu bih imao recimo dva sloja ispod lima i 1 sloj po plafonu. Kako bih to onda sabrao? Da li je to onda 0,25W/(m²K) ili 0,33W/(m²K) ili neki drugi proracun?

Ne sabiraš, nego množiš sa manjim brojem. Ta vrednost se odnosi na izolaciju debljine od 1 metra.

Mineralne vune (i staklene i kamene) imaju toplotni otpor od oko 0,032-0,040 W/mK (što manji broj, to bolje).
Znači, ako staviš 100 cm debljine mineralne vune, gubićeš samo 0,04 W energije za svaki stepen razlike spoljašnje i unutrašnje temperature. Ako staviš 10 cm (što je realnije), gubićeš 0,4 W.
Ako je napolju 0°C a unutra 25°C, znači da svakog sata ti treba 10W energije za svaki m2 krova sa takvom izolacijom. Ako staviš 12 cm kamene između rogova + 10 cm staklene od ispod, trebaće ti 4,9 W. Ako imaš 200 m2 takvog krova, onda znači 980W svakog sata ode kroz krov.
Možeš to ovako da posmatraš: za krov od 200 m2 trebati 1kW jača TP ako koristiš 10cm izolaicje umesto 12cm+10cm.

Probaj onaj sajt https://www.ubakus.de/. Ovako ti tamo izgleda:
1738753098038.png

Da li imaš lim, ovakav ili onakav, ne znači ništa za toplotnu provodljivost. To znači više za paropropusnost ili možda reflektovanje toplote koja se dobija toplotnim zračenjem. Druga priča.

Kad sve to odradiš za sve površine, dobićeš neku vrednost od X kW koliko ti kuća gubi toplote. Ali nije tako jednostavno, pošto nije spoljna temperatura uvek 0°C, već se menja iz dana u dan i iz sata u sat. Ali kuća opet, ima neku toplotnu inertnost (to se na ovom sajtu zove "Heat storage capacity")
1738753999075.png
i u kombinaciji sa "phase shift" dobjieš krivu koliko se kuća brzo zagreva i hladi. Ovo je primer za taj krov:
1738754097320.png
Ovo je važnije leti nego zimi i važnije je za krov. Zidovi od blokova i cigli i sličnih materijala imaju veliku toplotnu inerciju.
Sad sam se raspričao, ali to za toplotnu pumpu samo znači da ne moraš da gledaš svaki sat kolika je spoljna temperatura, pa da onda računaš, nego možeš da posmatraš neku prosečnu temperaturu. I to ti dosta olakšava račun. Uzmi prosečne temperature na nivou meseca za tvoju lokaciju i izračunaj uz pomoć njih.
 
Ovo je milina koliko pumpa malo trosi kad nije hladno. Za 8 dana potroseno ukupno 124kwh Prosecna temperatura u kuci 23c (165m2 se greje). Temperatura ulazne vode se kretala od 27 do 29c u ovom periodu.
 

Prilozi

  • IMG_5713.jpeg
    IMG_5713.jpeg
    75 KB · Pregleda: 54
  • IMG_5712.jpeg
    IMG_5712.jpeg
    76.1 KB · Pregleda: 62
Ne sabiraš, nego množiš sa manjim brojem. Ta vrednost se odnosi na izolaciju debljine od 1 metra.

Mineralne vune (i staklene i kamene) imaju toplotni otpor od oko 0,032-0,040 W/mK (što manji broj, to bolje).
Znači, ako staviš 100 cm debljine mineralne vune, gubićeš samo 0,04 W energije za svaki stepen razlike spoljašnje i unutrašnje temperature. Ako staviš 10 cm (što je realnije), gubićeš 0,4 W.
Ako je napolju 0°C a unutra 25°C, znači da svakog sata ti treba 10W energije za svaki m2 krova sa takvom izolacijom. Ako staviš 12 cm kamene između rogova + 10 cm staklene od ispod, trebaće ti 4,9 W. Ako imaš 200 m2 takvog krova, onda znači 980W svakog sata ode kroz krov.
Možeš to ovako da posmatraš: za krov od 200 m2 trebati 1kW jača TP ako koristiš 10cm izolaicje umesto 12cm+10cm.
Taman kad pomislih da sam shvatio, shvatih da to ipak nije tako. Kako si dobio ovo 4,9W?

Ako sam dobro shvatio, formula je:

Debljina izolacije x koeficijent x deltaT x povrsina?
 
Trebalo bi da je tako :)

Izvini, možda nisam dobro objasnio.

Deibiljna izolacije i koeficijent toplotne provodljivosti materijala (λ) daju koeficijent prolaza toplote. To je ono "U-value" koje ti daje i sajt. Sam možeš da računaš tako što podeliš koeficijent toplotne provodljivosti i debljinu u metrima.

Dakle za minealnu vunu od 22 cm je: 0,04/0,22 što je oko 0,182. Sajt ti daje 0,195 pošto računa i grede i ostale materijale tj. preciznije.
Dakle: U=0,195 * deltaT (25) * 1 (metar kvadratni) = 4,857 (pa sam zaokružio na 4,9)
 
Koja beše TP kod tebe?
Ako se dobro sećam mislim da picasso ima Bosch 8kW. Ali ono što je još bolje, što ima 15cm izolacije (zamamtio sam sa druge teme, pošto im treba da radimo fasadu).

Do pre par dana, stvarno je bilo prolećno vreme i verovatno su nam svima pumpe radile sa minimalnim kapacitetom.
Nama je u krajem januara, jednog dana potrošila ispod 8kWh, što mislim da je rekodno malo za neki dan u sred zime.

Juče i prekjuče, ponovo se vratila zima, ali sada nam TP radi sa manje defrosta. Relativna vlažnost vazduha kod nas, ovih dana, ne prelazi 80%, a u jednom danu je bila i ispod 60%. Kad vazduh nije pun vlage, defrost skoro da i ne radi.
 
Koja beše TP kod tebe?

Bosch 3400i 8kw

Sto se defrosta kod mene tice. Bilo je par dana kada je bilo bas vlazno i magle, tada je cesto isla u DF. Pre i nakon toga je ni jednom nisam preko dana cuo. Nocu ne znam da li je isla u DF jer se nismo jos skroz preselili.
Imao sam i ja par dana sa 7-8kwh potrosnje.
 

Prilozi

  • IMG_5717.jpeg
    IMG_5717.jpeg
    100.7 KB · Pregleda: 59
Poslednja izmena:
@component koliko često je tvoja išla u DF kad su bile one magluštine?
Bilo je dana kad je relativna vlažnost vazduha bila i preko 90%. Tada je defrost radio svakih 40-tak minuta i mislim da je defrost ciklus trajao oko 5-7 minuta. Izgleda kao da nije puno, ali kad izračunaš, to mu dođe preko 15% vremena da je u defrostu. Ubije COP. Više nego niska temperatura.

Više volim pravu zimu, kad je hladno i suv vazduh, nego ovako "močvarno" vreme. Daj mi -10°C i sneg i ja sam srećan :)
 
Trebalo bi da je tako :)

Izvini, možda nisam dobro objasnio.

Deibiljna izolacije i koeficijent toplotne provodljivosti materijala (λ) daju koeficijent prolaza toplote. To je ono "U-value" koje ti daje i sajt. Sam možeš da računaš tako što podeliš koeficijent toplotne provodljivosti i debljinu u metrima.

Dakle za minealnu vunu od 22 cm je: 0,04/0,22 što je oko 0,182. Sajt ti daje 0,195 pošto računa i grede i ostale materijale tj. preciznije.
Dakle: U=0,195 * deltaT (25) * 1 (metar kvadratni) = 4,857 (pa sam zaokružio na 4,9)

OK Hvala na pojasnjenju. Objavit cu svoj proracun dok ga zavrsim, cisto dacujem misljenja da nesto nisam "fulio". Interesuje me ovaj proracun za zid.

Vidim da je za EPS Stiropor Fasadni 10cm, λ = 0,039. Za Nexe Termoblok ciglani pak, takodjer pise λ=0,04. Prvo malo mi je to cudno ali OK. Da li onda mogu uzeti za proracun sljedece paramtre:

λ = 0,04
d= 35cm (Blok 25 + stiropor 10cm)
∆T = 30
Dimenzije nekog zida: 11,92 * 5,80

Proracun bi bio:

U = (0,04/0,35) * 30 * (11,92 *5,80)
U = 0,236 kW ?
 
Nexe Termoblok piše da je λ = 0,246 W/mK

Pogledajte prilog 479609


Izlazimo malo iz teme toplotne pumpe... Da otvorimo neku temu o toplotnim gubicima kuće i slično?
Necemo nastaviti u tom smjeru. Samo sam htio biti siguran da su proracuni ok. Meni se ne cine tako, jer dobijam „neke“ relativno niske vrijednosti.
Tu vrijednost recimo nisam nasao pa sam sam racunao. Ali kao sto rekoh, a sad se viti iz tvog primjera, nije bas tako jednostavno.

Ali hvala u svakom slucaju za svaki savjet.
 
Ima li neko iskustva sa hisense toplotnim pumpama split sistem?planiram da je ubacim imam dobru ponudu pa me zanimaju iskustva.
 
Ima li neko iskustva sa hisense toplotnim pumpama split sistem?planiram da je ubacim imam dobru ponudu pa me zanimaju iskustva.
Ne postoji servis, ali baš ne postoji. Nekoliko firmi su kao servis na papiru, a realno nemaju od delova ništa. Kinezi se uopšte ne bave servisom kod nas, njih samo prodaja zanima. Ako je baš mnogo dobra ponuda, kupite dve da imate jednu u rezervi.
 
Drugari, kako stvari stoje kupujem stan u potkrovlju koji se greje na CG i već ima razvedene radijatore. Plan mi je bio da se odjavim sa centralnog i grejem se na invertere kao i u ovom stanu ali sada razmišljam kad već imam radijatore da stavim neku manju TP i da se dogrevam klimama i hladim istim.

E sad, par godina nisam u priči za invertere a nikad za TP pa me zanima kako bih mogao najjednostavnije i najjeftnije da prođem, mislim da mi čak 6kw TP radi posao i da li mora neka sa unutrašnjom jedinicom, izbegao bih istu i zbog dodatne cene i zbog prostora. Dajte predloge kako biste vi rešili pa da ja gledam dalje.
 
Drugari, kako stvari stoje kupujem stan u potkrovlju koji se greje na CG i već ima razvedene radijatore. Plan mi je bio da se odjavim sa centralnog i grejem se na invertere kao i u ovom stanu ali sada razmišljam kad već imam radijatore da stavim neku manju TP i da se dogrevam klimama i hladim istim.

E sad, par godina nisam u priči za invertere a nikad za TP pa me zanima kako bih mogao najjednostavnije i najjeftnije da prođem, mislim da mi čak 6kw TP radi posao i da li mora neka sa unutrašnjom jedinicom, izbegao bih istu i zbog dodatne cene i zbog prostora. Dajte predloge kako biste vi rešili pa da ja gledam dalje.
Zavisi od kvadrature i gubitaka. Radili smo nekoliko stanova u Bg od po 100m2 sa monoblok pumpama snage 6kW. Ako je stan u sredini, tj ima pasivno grejanje to mnogo znači. Ako je poslednji sprat ili prizemlje onda treba obratiti pažnju i na to.
 
Zavisi od kvadrature i gubitaka. Radili smo nekoliko stanova u Bg od po 100m2 sa monoblok pumpama snage 6kW. Ako je stan u sredini, tj ima pasivno grejanje to mnogo znači. Ako je poslednji sprat ili prizemlje onda treba obratiti pažnju i na to.
stan je 54m2 u osnovi, gore potkrovlje još 24m2. Mislim da bi 6kW bilo taman, a imao bih bar još 2-3 klime za hlađenje koje bi mogle da naduvaju još 2-3kw na -15 ako zatreba. Stan ima pasivno grejanje odozdo i delimično sa strane. Sa ovim cenama centralnog grejanja na infostranu, jedna godina je 150.000 din. Znači TP bi se otplatila za jedno 4-5 godina.
 
stan je 54m2 u osnovi, gore potkrovlje još 24m2. Mislim da bi 6kW bilo taman, a imao bih bar još 2-3 klime za hlađenje koje bi mogle da naduvaju još 2-3kw na -15 ako zatreba. Stan ima pasivno grejanje odozdo i delimično sa strane. Sa ovim cenama centralnog grejanja na infostranu, jedna godina je 150.000 din. Znači TP bi se otplatila za jedno 4-5 godina.
Onda je sve jasno. Pumpa i klime kao back up, biće to ok.
 
Gledam razliku u cenama, split je skuplji oko 100.000 dinara. Šta bih eventualno dobio sa split sistemom?

I može li ikako da se izbegne termostat i da se samostalno podešava izlazna temperatura? Koliko je to praktično?
 
Gledam razliku u cenama, split je skuplji oko 100.000 dinara. Šta bih eventualno dobio sa split sistemom?
Na tako maloj površini realno ništa. Split je malo efikasniji, ne može da zaledi, ali opet kažem u Vašem slučaju ne bih trošio više nego je potrebno.
 
Ajde ako ima neko ko je skoro kupovao i prati tržište da mi da preporuku koje modele da uzmem, majstora koji će to da ugradi imam.

Pretpostavljam da je jeftinije da topla voda ide na običan bojler nego da ga greje tp?
 
Gledam razliku u cenama, split je skuplji oko 100.000 dinara. Šta bih eventualno dobio sa split sistemom?

I može li ikako da se izbegne termostat i da se samostalno podešava izlazna temperatura? Koliko je to praktično?
Pozdrav,
Ja ne koristim sobni termostat već podesavam polaznu vodu na unutrasnjoj jedinici,
Merim temperaturu na tri mesta na spratu u hodniku i jos dve prostorije, i u prizemlju u jednoj prpstoriji,
I to lepo funkcionise stalno mi je na oku. Na spratu imam temperaturu 23- 24,5 C.
Naprimer u januaru sam menjao 3 puta polaznu temperaturu vode bila je 31 C 16 dana, 7 dana dana, 29, pa onda 8 dana 30 C.
 
Većina modernih pumpi podržava senzor spoljašnje temperature, po kojem možete da vodite unutrašnju temperaturu "automatski", tj preko zadate grejne krive. Jednom se podesi i dok traje TP nema potrebe da se dira. Kad je napolju hladnije TP poveća temp polaza, i obrnuto. Kod Fujitsu HighPower TP može da se spregne sa sobnim termostatom, pa se podešava procentualno, u vrednosti 1%-100%, u koracima od po 1% uticaj spoljnje temperature u odnosu na sobnu temperaturu. Default je nekih 80% u korist vođenja temperature vode spram spoljašnje temperature. Ima više ponuđenih nagiba krive (koeficijenta), i moguće je podesiti i offset u +/-5°C (transliranje krive po Y osi).
 
Početkom decembra prošle godine u kući od 88 kvadratna metra je ugrađena toplotna pumpa Vitocal 200 snage 16kw. Pumpi je pridodat bafer od 300l, a takođe pumpa greje i tehničku vodu u bojleru od 160l, ali samo 2 i po sata noću. Kuća ima sendvič zidove dakle ide cigla (25cm) pa izolacija 5cm (staklena vuna) pa ponovo cigla (15cm). Potkrovlje nije useljeno ali ima stiropor izolacija (5cm). Kuća ima radijatorsko grejanje.

Broj prostorija koje se greju:
  • Dnevna + trpezarija (39m2) - 43 rebara radijatora
  • Soba (9m2) - 10 rebara radijatora
  • Soba (10m2) - 11 rebara radijatora
  • Soba (11m2) - 15 rebara radijatora
  • Kupatilo 1 (5m2)
  • Kupatilo 2 (2m2)
Temperatura polaznog voda je tokom decembra bila u rasponu od 45-58c. Sobni termostat (nalazi se u dnevnoj sobi) je podešen na 21c i u kući je bila konstantna temperatura između 20.7c - 21.4c. Ukupna potrošnja struje u decembru mesecu je iznosila 1936kw i račun je bio oko 30.000din. Da je sobni termostat bio postavljen na neku višu temperaturu verovatno bi pumpa jos više struje potrošila.

Da li je ovo optimalna i očekivana potrošnja ili pumpa previše troši? Da li bi dodavanje rebara radijatora u pojedinim sobama pomoglo?
 
Nazad
Vrh Dno