Baš ga pretera. Njegova poslednja sezona u Bajernu je ujedno u trenutku dobijanja otkaza bila najbolja sezona kluba u celokupnoj istoriji. Polufinale EC-a, osvojen domaći kup i u tom trenutku skor od 23-2 u domaćem šampionatu.
To im je bio pvi osvojeni kup još od 1968, titula ka kojoj su već sigurno išli bi bila tek druga od 1955, prethodna 2014. i nikada pre toga nisu stigli do 1/2 EC-a. Jedini razlog za otkaz je bio Pešićev sin kome nije dozvoljavao da mu se meša u tim.
Što se tiče Moke, on je najveća trenerska prevara u istoriji naše košarke i uvek je imao alibi razloge za sve svoje trenerske neuspehe. Ni te 2007. nije vodio klince iz neke vizije već zato što su ga svi ispalili. Pa čovek je preko novina molio da mu daju broj telefona Radmanovića, pre toga vijao po gradu njegovog oca. Stavio na spisak i Stojakovića, Vujanića, Krstića, Pavlovića, Rakočevića, pa kad su mu svi dali nogu, onda se "setio" mladih.
Od te Mokine generacije trenutno ne igra više niko, a do Đorđevića su preživeli samo Teo i Stefan Marković.
Duda je već druga priča, on je odmah presekao sa "zvezdama", od prvog spiska od iskusnijih računao je samo na Krstića i Vujanića, Vujanića precrtao posle kvalifikacija gde je bio kapiten. Uspostavio sistem gde ne zove i igrače koji odbiju mladu/univerzitetsku selekciju. I odradio plansko podmlađivanje. Nesrećom od te generacije koja je uzela srebro 1999, svi osim Teodosića, Bjelice, Stefana Markovića i Mačvana su nestali zbog povreda i loših izbora u karijerama.
Izgubili su se Tepić, Veličković, Tripković, Perović, Paunić. Duda je na narednom SP-u dodao Kešelja, koji se takođe zbog povreda izgubio u međuvremenu. Posle tog SP-a krenuo je pad i kod Dude usled povreda i gubitka te generacije koja nas je nosila na ta dva takmičenja i koja je planirana za naredni period.
Sale je to presložio, stvorio familijaran odnos unutar ekipe i napravio sistem gde se igrači redovno i dobre volje odazivaju na najbitnijim takmičenjima, SP i OI.
Što se tiče EP, on je tu uzeo srebro samo sa jednom zvezdom, to je u novijoj košarci uspelo samo Nemcima kada su sa Dirkom uzeli srebro u Beogradu. Nije bilo Jokića, Bjelice, Tea, Milutinova, za finale se povredio Jović, te je Bogdan morao da radi sve od prenosa lopte, organizacije i egzekucije. A nismo imali sreće u matchup-u gde naš drugi igrač po kvalitetu, Mačvan nije mogao protiv Rendolfa. I pored svega toga uspeli smo da se vratimo u utakmicu i bili blizu zlata. Po meni to EP je uspeh, a ne neuspeh.