Šta ti je tu čudno, tako Apple radi već godinama. Razmisli kako Steva i njegovi naslednici kad izađu na scenu kažu "I love Apple", "I love new iNešto", itd. Njihov marketinški i dizajnerski napor je usmeren da kompaniju i uređaje predstave kao prijatelja, ljubavnika, u oštrom kapitalističkom svetu gde je prirodne ljudske interakcije sve manje. Vidiš kako fanboji reaguju kad im kritikuješ Apple, to je njima više od mašine.
Takav marketing je nešto što baš, baš ne volim. Na ljudskoj usamljenosti ne bi trebalo da se zarađuje.
Velika većina anti-Epl fanatika (malo nesrećan izraz, ali nemam vremena sada da smišljam bolji) pripisuje postojeću popularnost Eplovih uređaja marketingu, samo marketingu i ničem više. Svako ko se malo pozabavio analizom potrošačke psihologije i anketama tržišta znaće da je marketing samo relativno malim delom zaslužan za lojalnost Eplovih korisnika. Ko je pročitao biografiju, znaće o čemu govorim.
Za razliku od praktično svih ostalih tehnoloških firmi (sa eventualnim izuzetkom Sonija, donekle), Epl je tokom celog svog postojanja (s mogućim izuzetkom perioda bez Džobsa) obraćao posebnu pažnju na funkciju industrijskog dizajna. Ovo se ne odnosi samo na oblik kućišta, izgled i raspored dugmića, displeja, konektora i sl. Eplov pristup dizajnu je iz psihiloškog, sociološkog, čak antropološkog ugla.
Mala digresija, radi ilustracije tog pristupa. Džobs je, kad se oženio, kupio kuću u Palo Altu i krenuo sa ženom da je oprema. Zbog svog perfekcionističkog odnosa prema svemu, mesecima (čak godinama) vodio je filozofske diskusije sa ženom o tome koja je funkcija troseda u životu porodice, u dnevnoj sobi kuće, u kući uopšte, i u društvu u kojem žive. Džobs nije hteo da kupi makar kakav trosed. Taj koji će oni kupiti moraće da bude apsolutno najsavršeniji i najidealniji trosed za njih dvoje, za njihovu dnevnu sobu, za njihovu kuću i za njihovu zajednicu u kojoj žive, po pitanju funkcionalnosti, dizajna i uloge koju ima u kontekstu njihovih života. Slične filozofske diskusije vodio je i o ostalom nameštaju za kuću. Kuća u kojoj je živeo pre nego što se oženio bila je praktično prazna (dušek za spavanje na podu spavaće sobe, jedna podna lampa u dnevnoj, stereo uređaj za njegovog Boba Dilana i Bitlse itd).
Dakle, Džobs (i tim kojim se okružio u Eplu) je svojim proizvodima u Eplu pristupao na isti "filozofski" način. Kao što rekoh na onoj drugoj diskusiji o knjizi (iz koje je ovaj segment razgovora preseljen ovde), on i njegov dizajnerski tim bili su opsednuti detaljima kao što je zakrivljenje glave na šrafu za poklopac memorije, frekvencija pulsiranja LED diode kad je kompjuter "uspavan" (koja je identična frekvenciji ljudskog disanja dok osoba spava), oblik i veličina utikača za struju na punjaču za MBP. Za nas tehno-"geek"-ove, ovi detalji su besmisleni i veliki broj čitalaca ovog foruma se sa zadovoljstvom sprda sa takvim načinom razmišljanja. Problem je što detalji tog tipa u ukupnom zbiru sačinjavaju proizvod koji izaziva subliminalnu emotivnu reakciju kod korisnika. Običan korisnik neće znati, kada stavi Ajfon i HTC jedan pored drugog, zašto mu se Ajfon više sviđa, ali će, posle desetak minuta korišćenja, velika većina definitivno izraziti afinitet prema Ajfonu. Nije samo stvar u tome što sve lepo klizi, već je celokupan uređaj osmišljen tako da izaziva podsvesnu emotivnu reakciju kod korisnika.
U današnjem svetu okruženi smo raznim napravama koje nam olakšavaju život. Od kreveta u kojem spavamo, u kući/stanu u kojem živimo, preko sprava koje koristimo da spremimo hranu, sprava koje koristimo da se prevezemo na posao / u školu, sprava koje koristimo na tom poslu i tako dalje. Sve te sprave rezultat su nečijeg truda da problem koji imamo reše na najbolji mogući način. Krevet je konstruisan tako da je dovoljno veliki da komotno legnemo u njega; dušek je dovoljno debeo i mekan da nam je udobno, ali ne previše mekan da nam se mišići spontano grče kako bi održali pravilan položaj tela. Ista stvar i sa svim ostalim proizvodima. U osnovi, cilj industrijskog dizajna je da omogući maksimalnu funkcionalnost proizvoda uz minimalan napor prilikom korišćenja. Vrlo često, ove dve kategorije su u suprotnosti jedna s drugom (kompleksna funkcionalnost po prirodi zahteva ulaganje izvesnog napora kod korišćenja). Najuspešniji proizvodi su oni kod kojih je pronađena optimalna ravnoteža između te dve suprotne kategorije (funkcionalnosti i truda potrebnog za korišćenje). Epl postiže tu ravnotežu mnogo češće od konkurencije.