Pa sa tim pc clonovima se bas zakitio dok im sa c64 i nije bilo tako lose ali nisu hteli da na vreme odustanu od osmobitnih masina.Secate li se samo promasaja sa c64gs konzolom koja je tad upala u rat izmedju sege i ninteda koji su tu bili na domacem terenu,a zatim i naknadno iscrpljivanje s projektom c65 koji nije ugledao svetlo dana.Mozda je svemu tome doprineo i preuranjeni izlazak CDTV posto su slicne masine od drugih proizvodjaca dosle dosta kasnije.Zelja commodora da postane lider na vise polja mu se obila o glavu.Inace dva najuspesnija commodorova racunara C64 i amiga nisu cisto njegov proizvod jer ih je komodor kao takve kupio i samo ih dalje unapredio.
NETACNO!
Amiga jeste, uvezeni koncept. Tacnije, Commodore je 1984 kupio ovu malu kompaniju, za koju je bio zainteresovan i Atari, te je Amiga 1000 (koja je predstavljena jula 1985), prakticno bio racunar koji je Commodore samo spakovao u svoje kuciste. Doduse svi kasniji modeli su razvijani u laboratorijama Commodore-a u Evropi ili Americi.
E, sada sto se tice C64, stavri stoje ovako...
Jack Tramiel je polovinom sedamdesetih bio strasno iznerviran zbog zavisnosti Commodore-a od dobavljaca. Razlog je lezao u podmukloj prevari koju je Commodore-u napravio Texas Instruments. Naime, svojevremeno je Commodore, posle pisacih masina, proizvodio kalkulatore, a najznacajniji dobavljac poluprovodnika i cipova im je bio upravo Texas Instruments. Shvativsi koliko je veliko trziste kalkulatora TI je odlucio da i sam izadje sa svojim modelima. Da bi ovo uradio prvo je morao da izbaci neke od igraca iz igre, pa je tako pustio u prodaju modele kalkulatora cija je cena bila manja od cene po kojoj je Commodore kupovao cipove od TI-a!!! Da se ne bi u buducnosti opet nasao u ovakvoj situaciji Jack je odlucio da kupi neku od manjih fabrika za proizvodnju poluprovodnika. Izbor je pao na MOS Technology, Inc., (preskacem pricu o tome kako je Jack uspeo ovo da izvede, iako zasluzuje opis u, mozda, nekom drugom postu).
Jedan od glavnih inzenjera u MOS-u je bio i Chuck Peddle, on je uspeo da ubedi Jack-a kako je vreme kalkulatora proslo i kako buducnost pripada kucnim racunarima. Tako je nastao prvi Commodore-ov racunar PET. PET je postigao ogroman uspeh (zanimljivo je da je najveci strah od konkurencije u drugoj polovini sedamdesetih Steve Jobs imao upravo od Commodore-a i PET-a), i cela kompanija se uskoro preorijentisala na proizvodnju racunara. Sledeci veliki uspeh je doziveo VIC-20 racunar, a 1982 Commodore je predstavio C64.
O njemu ne treba trositi previse reci, C64 je u Ginisovoj knjizi rekorda kao najprodavaniji racunar svih vremena, 22.000.000 primeraka (ima teorija da ova brojka dostize i do celih 30.000.000)!!! Kako bilo C64 je pored svih HW/SW prednosti, koje ovde necu nabrajati, verovatno najznacajniji racunar svih vremena! I, da, u potpunosti je, 100%, delo Commodore-ovih inzenjera.
Zanimljiva je cinjenica da je zahvaljujuci vertikalnoj integraciji koju je Jack napravio sam Commodore proizvodio sve kljucne delove za C64: CPU (6510), zvucni cip (SID), video cip (VIC II), cime je ne samo obezbedio sebi slobodu od strane dobavljaca, vec i drasticno smanjio troskove proizvodnje. Tacnije kada se pojavio C64 je kostao 595$, dok su celokupni troskovi proizvodnje iznosili 135$!!!