U "igri" zapravo učestvuju tri strane: Albert, Bernard i mi, posmatrači. Svaka strana ima svoju listu mogućih meseci i dana. Liste se menjaju u zavisnosti od toga koje su i kada informacije dostupne. "Trik" je u tome što strane mogu da saznaju informacije o tuđim listama i na osnovu njih modifikuju svoje. Naša lista je na početku ista ona koju je Cheryl dala, tj. sva četiri meseca i svih šest dana.
Primećujemo da se svi dani, osim 18 i 19, ponavljaju. To znači da bi samo u slučaju da je traženi datum 19. maj ili 18. jun Bernard odmah znao, na osnovu dana.
Albert zna mesec, pa je na njegovoj listi samo jedan mesec. Tako Albert ima listu mogućih dana koji su rečeni Bernardu. Ona je jedna od ove četiri, mi ne znamo koja, ali Albert zna:
1) maj) 15, 16, 19
2) jun) 17, 18
3) jul) 14, 16
4) avgust) 14, 15, 17
Ovako je jasnije da ukoliko je Albertova lista 1 ili 2 on ne može biti siguran da Bernard ne zna datum. Na tim listama se pojavljuju 18 i 19, što znači da je prema informacijama kojima u tom trenutku Albert raspolaže moguće da su rečeni Bernardu, u kom slučaju bi Bernard znao datum. Ukoliko je lista 3 ili 4 Albert može biti siguran da Bernardu nije rečeno ni 18 ni 19, pa samim i tim da Bernard ne zna datum.
Bernard zna dan, pa je na njegovoj listi samo jedan dan. Tako Bernard ima listu mogućih meseci koji su rečeni Albertu. Ona je jedna od ovih šest, mi ne znamo koja, ali Bernard zna.
1) 14) jul, avgust
2) 15) maj, avgust
3) 16) maj, jul
4) 17) jun, avgust
5) 18) jun
6) 19) maj
Ovako je jasnije da u slučaju da je Bernardova lista mogućih meseci 5 ili 6 on odmah zna i datum jer sadrže samo po jedan mesec.
I) Albert kaže da ne zna datum, ali zna da ga ne zna ni Bernard
To znači da se u Albertovoj listi dana ne pojavljuju ni 18 ni 19. Da se pojavljuju ne bi mogao ovo da tvrdi (vidi iznad). A to znači da je Albertu rečeno ili jul ili avgust. Sada na našoj i Bernardovoj listi mogućih meseci ostaju samo jul i avgust.
Sada znamo da je Albertova lista jedna od ove dve:
1) jul) 14, 16
2) avgust) 14, 15, 17
Sada je Bernardova lista jedna od ove četiri:
1) 14) jul, avgust
2) 15) avgust
3) 16) jul
4) 17) avgust
Naša lista izgleda ovako:
jul) 14, 16
avgust) 14, 15, 17
II) Bernard kaže da zna datum.
Dakle dan nije 14. Da jeste Bernard ne bi mogao da zna da li je 14. jul ili 14. avgust.
Albertova lista je sada jedna od ove dve:
1) jul) 16
2) avgust) 15, 17
Bernardova lista je jedna od ove tri:
1) 15) avgust
2) 16) jul
3) 17) avgust
tj. sadrži samo jedan datum.
Naša lista je ovakva:
jul) 16
avgust) 15, 17
III) Albert kaže da zna.
Njegova lista u prethodnom koraku je očigledno bila:
jul) 16
Da je bila:
avgust) 15, 17
ne bi mogao da zna koji od dva moguća datuma je u pitanju.
Pa je očigledno i da je Bernardova lista u prethodnom koraku bila:
16) jul
Tako se i naša lista svela na:
jul) 16
16. jul
DODATAK:
Pošto se radi o zadatku iz matematike mora se tumačiti na određeni način. To podrazumeva da je dato samo ono što je napisano, dakle ne mogu se pretpostavljati dodatne okolnosti.
1) U originalu se koristi konstrukcija sa "respectively", što nedvosmisleno određuje da je Albertu rečen mesec, a Bernardu dan.
2) U zadatku se jasno kaže šta ko zna pre prvog Albertovog iskaza. Ne može se pretpostavljati da Albert ili Bernard imaju dodatne informacije, kao npr. da je Albert uz mesec saznao i da Bernard ne zna datum. On to saznaje dedukcijom, što je i poenta vežbe, nije mu rečeno.
Niko vam ne brani da zadatak prepravite kako god želite, ali ovako kako je napisan ima samo jedno tumačenje i samo jedno rešenje. Primetno je da u obe gore navedene varijante dobijamo rešenje već nakon Bernardove izjave, tako da nam druga Albertova izjava ništa ne znači. To je odličan znak da autor zadatka nije imao u vidu takve prepravke postavke.