Šta je novo?

Svemir i sve vezano za svemir

Poslednja izmena:
Još 3:30:00!
 
Na prvu sam ocekivao da imaju neke ogromne plate, ali nije da niko ne zeli da ide u svemir kao astronaut... Plate im oko 150k$
 
Ne ide se gore zbog para.
 
Da li je ovo oguljeno nešto, koji je vrag u pitanju?

Capture.PNG
 
Vjerovatno je samo kozmetički pa se niko ne sjekira.
 
Veličanstveno, bio na iglama, mogu misliti kako im je porodicama bilo a tek je počelo... 😀
 
Da, lepo je bilo, lep osećaj, imamo mesečevu misiju našeg doba. Baš sam srećan zbog toga.
Ona baterija je bila malo zabrinjavajuća, sreća pa je bila ok, na kraju.
Kakvo je tek ludilo bilo za vreme Apolo programa, u ono doba, bukvalno naučna fantastika.
Ako negde zavidim amerikancima, to je svemirski program i drugi amandman. 😀
 
Bilo je problema sa zvučnom komunikacijom, sada su rešili problem.
Posada se nije čula.
Makina inače šljaka dobro.
Edit: Ima nekih problema ipak, ali nije strašno.
 
Poslednja izmena:
Kakvo je tek ludilo bilo za vreme Apolo programa, u ono doba, bukvalno naučna fantastika.
Čini mi se da su tada otišli, bili i vratili se sa 4 kB RAM na računaru i programom od 72 kB.

Mogu misliti kako su zamišljali budućnost u kojoj mi sada živimo, sa svom ovom našom današnjom tehnologijom.

Nauka i tehnika su pravo čudo našeg razvoja..
 
I dalje mi to zvuči neverovatno, 4 kB RAM na računaru i programom od 72 kB.
Još su žene plele ram module od bakarne žice, u nekoj fabrici trikotaže ili tako nešto.
Deo mene prosto ne može da veruje, mada znam da su lunarni lenderi vidljivi sa zemlje.
Znam da su Vojadžer 1 i 2 izašli iz sunčevog sistema na neki način, i rade skoro 50 godina.
I to sve sa tako jednostavnim softverom. Suludo.
 
I to sve sa tako jednostavnim softverom. Suludo.
Mislim da bas u tome lezi uspeh, jednostavnost. Doduse tada nije bila jednostavnost koliko to izgleda iz danasnjeg ugla, ali opet, mnogo jednostavnije i prostije da je i mnogo manje sansi za kvar. Kao Mercedes 123, 124 nekada.. 🙂
 
Daleko je to bilo od jednostavnosti, problem je što mi uglavnom tehnologiju tog vremena posmatramo kroz današnju prizmu, a suština je da su tadašnji kompjuteri bili više nego sposobni da obave sve neophodne kalkulacije. Ono što je danas najveći napredak su materijali, i recimo moderne baterije. I sve to za malko manje para - Apollo je koštao "koliko treba" tako da kad se prebaci u današnji novac cifra je gotovo nezamisliva.
 
I dalje mi to zvuči neverovatno, 4 kB RAM na računaru i programom od 72 kB.
Još su žene plele ram module od bakarne žice, u nekoj fabrici trikotaže ili tako nešto.
Deo mene prosto ne može da veruje, mada znam da su lunarni lenderi vidljivi sa zemlje.
Znam da su Vojadžer 1 i 2 izašli iz sunčevog sistema na neki način, i rade skoro 50 godina.
I to sve sa tako jednostavnim softverom. Suludo.

Lunarni lendari nisu vidljvi sa Zemlje nikakvom tehnologijiom.
Vide se na novijim fotografijama orbitera oko Meseca, koje su u poslednje vreme poslali Amerikanci, Kinezi i Indusi.

A ne znam zašto se slabost tadašnjih računara smatra nekim problemom (ili još gore, pokazom da nisu bili...)

Nadam se da razumeš da je taj Apolo Guidance Computer trebao samo da sabira tri vektora brzine, i tri obrtna momenta, i to da poredi sa ranije na zemlji izračunatom putanjom.
I onda na osnovu tog poređenja, ako je odstupanje veće od X, da koriguje putanju letelice kratkim impulsima trhruster-a. Zatim opet sabere tri vektora i tri momenta, pa uporedi...

Ranije izračunate putanje su proračunate u velikim IBM mainframe računarima na Zemlji, i računale su se satima. možda i danima.

Apolo gudance računar na samoj letelici je bukvalno bio jedan automatizovani kalkulator. Trebao je sa outputa žiriskopa i akcelerometara (koji su tada težili destine kilograma), da sumira inpute, i uporedi sa onoma ranije izračunatim. I to je to...

Nije morao da prikazuje UI u boji i full HD rezoluciji, nije morao da renderuje 3d prostor ili pravi transparentne vidget-e, niti da pušta 32bit stereo zvuk, nije morao da brine o drajverima niti particijama HDD/SSD uređaja, nije morao da brine o virusima, on-line update i service packovima, niti da javlja nekome koje smo sve sajtove danas gledali i šta planiramo da kupimo... Multitasking ga nije zanimao jer su mu po potrebi učitavali jedan jedini SW koji je tog trenutka bio potreban.

Rusi su spuštali letelice na Mesec pre Amerikanaca. Bile suviše male da u njima borave ljudi, ali tehnologije poletanja, navigacije i sletenja, iz ugla potrebne računarske snage se ne razlikuje previše. A Rusi se oslanjali na analogne PID regulatore i automatiku daleko inferiorniju nego što je razvila USA.
 

@NShappy

Sve je meni teoretski jasno. Ali koliko su oni mogli da predvide uslove tokom puta, smetnje, silu gravitacije meseca, mislim, lupam sad, nisam neki matematičar.
Pogledaš nekada sletanje aviona u današnje vreme, pa se stvar zakomplikuje i sruši se avion, a akumulirano je na milione sati leta.
Tadašnje iskustvo je bilo daleko mršavije nego danas.
U pravu si, nemoguće je videti landing site sa zemlje, ne znam zašto sam mislio da je moguće. Svejedno, postoje neutralni dokazi da je lender tamo gde treba da bude.

Još jedna stvar me kopka, kako naprave letelicu koja ima minimalno "curenje" vazduha, kako naprave prolaze koji dihtuju, za instalacije, elektriku, hidrauliku (spejs šatl)?
Mislim, lupam sad, električni provodnici jesu izolovani, deluje da izolacija nije porozna, ali sigurno jeste u nekoj meri, pogotovo ako imamo ekstremne promene temperature.
Da li odeljak za posadu konstantno "naduvavaju" i tako kompenzuju gubitke vazduha?
 
Poslednja izmena:
Ako bi da ti neko objašnjava svaki parčić tehnologije leta u svemir, nemoj to ovde na forumu. Nema ni mesta, ni vremena, a verovatno nemam ni astronautičkog inžinjera među članovima.

Kako naprave letelicu koja ne curi?
Pa vrv onako kako su i Rusi napravili Gagarinu, i na Soyouzima (koji su leteli godinama pre Apola)

...slično kako para ne curi iz parne lokomotive.
😛
 
Ne svaki parčić, ovo je konkretno pitanje i odnosi se generalno na svemirska vozila, najviše sa ljudskom posadom. Možda se neko zanimao sa time, ne znam što ne bi pisali o tome? I ovako tema nije nešto previše aktivna, taman malo da se zahukta. 😀
Mi u firmi smo radili tzv. leak testere za autoindustriju, za kućišta elektromotora, kućišta pumpi, turbina i slično. Samo to su jednostavni sklopovi u poređenju sa ovim. Dosta radimo merenja sa vazduhom, ima rizika od curenja, i sa te tačke mi je opet ovo zanimljivo.
 
Evo jedne lepe knjižice, može da se nađe i za manje pare. 😀

Malo sam se konsultovao sa Gemini, kontam u kratkim crtama kako rešavaju zaptivanje, ali ako nađem neke slikovite primere, kačim ovde.
 
Na radiu je bila vest kao da nece sleteti nego samo napraviti krug i vratiti se?
Kazu da ce 10 dana trajati cela prica.

Vidim u posadi od 4 ljudi ima jedna zena i jedan afriken ameriken. To je zato sto je jako bitna misija.
 
Lunarni lendari nisu vidljvi sa Zemlje nikakvom tehnologijiom.
Vide se na novijim fotografijama orbitera oko Meseca, koje su u poslednje vreme poslali Amerikanci, Kinezi i Indusi.

A ne znam zašto se slabost tadašnjih računara smatra nekim problemom (ili još gore, pokazom da nisu bili...)

Nadam se da razumeš da je taj Apolo Guidance Computer trebao samo da sabira tri vektora brzine, i tri obrtna momenta, i to da poredi sa ranije na zemlji izračunatom putanjom.
I onda na osnovu tog poređenja, ako je odstupanje veće od X, da koriguje putanju letelice kratkim impulsima trhruster-a. Zatim opet sabere tri vektora i tri momenta, pa uporedi...

Ranije izračunate putanje su proračunate u velikim IBM mainframe računarima na Zemlji, i računale su se satima. možda i danima.

Apolo gudance računar na samoj letelici je bukvalno bio jedan automatizovani kalkulator. Trebao je sa outputa žiriskopa i akcelerometara (koji su tada težili destine kilograma), da sumira inpute, i uporedi sa onoma ranije izračunatim. I to je to...

Nije morao da prikazuje UI u boji i full HD rezoluciji, nije morao da renderuje 3d prostor ili pravi transparentne vidget-e, niti da pušta 32bit stereo zvuk, nije morao da brine o drajverima niti particijama HDD/SSD uređaja, nije morao da brine o virusima, on-line update i service packovima, niti da javlja nekome koje smo sve sajtove danas gledali i šta planiramo da kupimo... Multitasking ga nije zanimao jer su mu po potrebi učitavali jedan jedini SW koji je tog trenutka bio potreban.

Rusi su spuštali letelice na Mesec pre Amerikanaca. Bile suviše male da u njima borave ljudi, ali tehnologije poletanja, navigacije i sletenja, iz ugla potrebne računarske snage se ne razlikuje previše. A Rusi se oslanjali na analogne PID regulatore i automatiku daleko inferiorniju nego što je razvila USA.
Ovo uopšte nije tačno. Ne znam odakle ovolika količina dezinformacija. Apollo Guidance Computer je bio za ono vreme ultra hi-tech sprava, kako u hardverskom, a pre svega u softverskom pogledu. Softver su razvili na MIT-u i bio je revolucionaran za ono vreme: cooperative i preemptive multitasking, neka vrsta virtual machine i još neki drugi koncepti koji će zaživeti u širokoj upotrebi tek dvadesetak godina kasnije.
 
Kako mislis kako resavaju zaptivanje? To je reseno jos pre ww1 sa podmornicama koje trpe mnogo veca opterecenja od svemirskih letelica.
Sile gravitacije koje spominjes je resio Newton 1665.
Matematika je divna stvar, uz pomoc nje su stari grci izracunali obim zemlje. Imas par yt videa o tome (plus kako su "vijali" tacne razdaljine izmedju nebeskih tela), vrlo zanimljivo i genijalno.

Btw da ameri nisu otisli na mesec '69-te, rusi bi do kraja 1970 sleteli. Ameri su to znali i zato su gurnuli abnormalne resurse da ih preteknu.
 
Na radiu je bila vest kao da nece sleteti nego samo napraviti krug i vratiti se?
Kazu da ce 10 dana trajati cela prica.

Vidim u posadi od 4 ljudi ima jedna zena i jedan afriken ameriken. To je zato sto je jako bitna misija.
Tačno tako, putanja će biti tzv. "free fall" trajektorija, odnosno kada se pokrenu raketni motori pri ulasku u trans lunar trajectory, više neće biti potrebna bilo kakva korekcija da bi se letelica vratila na Zemlju. Putanja će dosta ličiti na onu nesrećnog Apola 13, ali sa još većom udaljenošću od Meseca (apoapsis), tako da će ovi astronauti postići rekord kao najudaljenija ljudska bića od Zemlje u istoriji. Sletanje na Mesec je predvidjeno tek za misiju Artemis 4.
 
Ne znam, nisu me podmornice zanimale toliko, a verujem da su uslovi dosta drugačiji i zahtevaju specifičniji pristup. Možda podmornice trpe veći pritisak, ali oscilacije temperature u svemiru i pod vodom, mislim da ne mogu da se porede.
Zaptivanje? Metode, materijali, tehnološka rešenja itd. Kako sprovesti kablove od uređaja koji su na površini letelice do uređaja unutra, da li su instalacije u nekoj svojoj oplati koja je pod pritiskom. Tek bespilotne misije na veneri, pod onakvim uslovima, to je umetnost tek.
Mislim, meni se čini da je jednostavno pitanje sa puno odgovora.

Svaka čast Nujutnu, samo treba to sve primeniti u praksi.
Jeste matematika divna stvar, slažem se, svi ti naučnici iz raznih epoha su bili genijalci, rešavali su sulude probleme sa jako ograničenim sredstvima.
Ja volim da vidim stvari, da dobijem objašnjenje, itd. nema šanse da bih ikada izmerio te stvari koje pominješ.

Možda bi Rusi otišli nekad, mada mi se čini da su dosta zakomplikovali priču sa svojim programom, ako sam dobro zapamtio, davno sam gledao neke emisije. Kontam da im je dobrodošlo što su ameri prvi otišli, da batale celu priču.

Evo jedne lepe slike sa instalacijama.
I još jedne.
 
Poslednja izmena:
Ovo uopšte nije tačno. Ne znam odakle ovolika količina dezinformacija. Apollo Guidance Computer je bio za ono vreme ultra hi-tech sprava, kako u hardverskom, a pre svega u softverskom pogledu. Softver su razvili na MIT-u i bio je revolucionaran za ono vreme: cooperative i preemptive multitasking, neka vrsta virtual machine i još neki drugi koncepti koji će zaživeti u širokoj upotrebi tek dvadesetak godina kasnije.

Jesam pojednostavio, ali taj guidance computer je na kraju trebao da izračuna položaj letelice u prostoru na osnovu inputa sa žiroskopa, akcelerometara, na kraju i sa radara. I manje više, to je to. Glavni proračuni su rađeni unapred na Zemlji, IBM-ovim mainframe računarima (onim ormanima u nekoliko soba).

Poenta odgovora je da je i tako slabašan (iz današnjeg ugla posmatrano), bilo sasvim dovoljan da uradi ono što se od njega tražilo.
 
Nazad
Vrh Dno