Šta je novo?

Napajanja za PC i struja

Rocket

Čuven
Učlanjen(a)
14.04.2003
Poruke
33
Poena
604
Iskljucim kompjuter na shut down ali ne i iz struje.
Zanima me da li ce u slucaju strujnog udara da se osteti maticna i svi ostali djelovi
Dakle racunalo je prikljuceno na struju ali ne radi
Hvala
 
Re: Struja i komp

Rocket je napisao(la):
Iskljucim kompjuter na shut down ali ne i iz struje.
Zanima me da li ce u slucaju strujnog udara da se osteti maticna i svi ostali djelovi
Dakle racunalo je prikljuceno na struju ali ne radi
Hvala

U slučaju jačeg strujnog udara - hoće. Ali dosta zavisi od napajanja.
 
re

Iskluci gsa iz zida da napajanje nespali trafostanicu
 
KupiProtect Surge,ili kao se već zove.To ti je produžni kabal koji upravo služi za zaštitu od strujnog udara.Na sebi ima osigurač koji iskoči kod napona preko 220v tako da struja ni ne dođe do napajanja na kućištu.Ima ga svugde i košta oko 400 din.Nije mnogo skuplji od običnih produžnih kablova (ako je uopšte i skuplji) ali je dosta kvalitetniji i pravljen baš za kompjutere. cheers
 
Kabuto je napisao(la):
KupiProtect Surge,ili kao se već zove.To ti je produžni kabal koji upravo služi za zaštitu od strujnog udara.Na sebi ima osigurač koji iskoči kod napona preko 220v tako da struja ni ne dođe do napajanja na kućištu.Ima ga svugde i košta oko 400 din.Nije mnogo skuplji od običnih produžnih kablova (ako je uopšte i skuplji) ali je dosta kvalitetniji i pravljen baš za kompjutere. cheers

400 din... :mrgreen: Šta misliš koliko će taj Protect Surge da zaštiti računar. Pogledaj koliko košta APC SurgeArrest...
 
Re: re

duksa88 je napisao(la):
Iskluci gsa iz zida da napajanje nespali trafostanicu

????? Nisam ovo bas razumeo.
Inace, ispruzi se za 40e i kupi UPS i resi sebe velikih briga.
 
Lupio sam da se zove Protect Surge,ne zove se tako ni nema ime.Imaju ga svi u prodaji.U suštini je to produžni kabal,ali kvalitetan.

Kabuto ::
KupiProtect Surge,ili kao se već zove.To ti je produžni kabal koji upravo služi za zaštitu od strujnog udara.Na sebi ima osigurač koji iskoči kod napona preko 220v tako da struja ni ne dođe do napajanja na kućištu.Ima ga svugde i košta oko 400 din.Nije mnogo skuplji od običnih produžnih kablova (ako je uopšte i skuplji) ali je dosta kvalitetniji i pravljen baš za kompjutere.


400 din... Šta misliš koliko će taj Protect Surge da zaštiti računar. Pogledaj koliko košta APC SurgeArrest...

Nema tu neke nauke.Pričamo o zaštiti kompjutera od naleta visokog napona iliti strujnog udara.Kad se to desi automatski osigurač na ovom uredjaju iskače,sprečavajući struju da ide dalje.Tako da tu zaštitu vrši i štiti računar od toga.
UPS-ovi su drugo_Oni "peglaju napon" i imaju svoje baterije koje komp napajaju neko vreme i kad nema struje...
 
re

Nema tu neke nauke.Pričamo o zaštiti kompjutera od naleta visokog napona iliti strujnog udara
E sad objasnite vi meni sta je STRUJNI UDAR,kako nastaje i koje su manifestacije.
Druga stvar sta je brze bimetal u osiguracu ili tranzistor.
To bre sluzi samo da ti se nezapali kompijuter kada crkne napajanje.
Ljudi LAZU kakva bre zastita kakva bre strujni udar koje su to izmisljotine.

evo jos jednom za one koji nisu razumeli.
Iskljuci ga iz zida mozda izbije osigurac na trafo stanici kada ti crkne napajanje.
Nikola
 
Re: Struja i komp

Rocket je napisao(la):
Iskljucim kompjuter na shut down ali ne i iz struje.
Zanima me da li ce u slucaju strujnog udara da se osteti maticna i svi ostali djelovi
Dakle racunalo je prikljuceno na struju ali ne radi
Hvala

Lepo ti rekao zeleni zub. Ako je skok napona dovoljno veliki, ostetice racunar (uz to su i vece sanse ukoliko je napajanje losije).
Sto se tice onog produznog kabla, evo imam ga i ja, ali koristim ga kao produzni, ali ne i kao neku "posebnu" zastitu, jer taj osigurac iskace (ukoliko se dobro secam sta sam procitao na kutiji) pri naponu koji je mnogo veci nego sto je potreban da napravi stetu (bilo bi lepo kad bi za 400 dinara bila dobra zastita, ali tesko).
Naravno, ako si pri parama najbolje je ono sto je rekao kUdtiHaEX: UPS.
Od svih korisnika racunara koje znam (a broj je ogroman jer danas skoro svako ima racunar), trojica su ostala, kompletno bez svjih masina, pa sam proceni rizik (zavisi izmedju ostalog i kakva je lokalna naponaska mreza, itd).
 
re da nebih citirao sve evo ovako.

posto sam ovde transparentan tj niko ne cita ono sto sam napisai moram djonom.
Koliko vas kji delite savete vezane za DC-DC pretvarache tj chopersaka napajanja imam verifikaciju u obliku diplome kursa,fakulteta da moze da se pravi pametan.
Jedini "strujni udar" moze da se desi ako ti se otkaci nula na banderi pa ti preko bojlera dodje faza na nulu pa ti je onda razlika napona izmedju nule i faze 380v.Ali onda komsije ostanu i bezrerne i bez resoa a ne samo ti bez kompijutera.
Kakav je to strujni udar kada crkne samo kompijuter.
Nemoj da pricate napamet i bez dovoljno znanja ljude dovodite u zAbludu a dilerima punite dzepove.Nikola
 
Ti si, prvo, nepismen covek, nauci prvo da sklapas recenice. Kurs si zavrsio?? Fax sigurno nisi, inace bi umeo i da otkucas ovo kako treba.

Pazi, totalni laik zna da se desavaju padovi napona na delice sekunde i da tad napon ume da padne cak i na 0 (tj. prekid struje), da bi se u istoj sekundi dolazni napon popeo na, recimo, 120V (iako treba 220V), samo zbog lose elektro mreze, kao i sistema. Ako nisi znao, sve manje ili vise od nominalne voltaze moze biti pogubno za vrlo osetljive aparate poput kompa, televizora, zamrzivaca itd.

Da si naucio nesto u srednjoj skoli, ne bi lupao ovakve gluposti. Btw, ovo se uci u bilo kojoj srednjoj skoli, predmet fizika.

I zamisli, par mojih ortaka je ostajalo bez celih kompova jer je struja nenadno nestajala i dolazila, pre nego sto su mogli da reaguju i iscupaju kabl iz napajanja. Da nisu ostajali bez kompova od gremlina??
 
Re: re da nebih citirao sve evo ovako.

duksa88 je napisao(la):
Jedini "strujni udar" moze da se desi ako ti se otkaci nula na banderi pa ti preko bojlera dodje faza na nulu pa ti je onda razlika napona izmedju nule i faze 380v.

Ovo je jedini strujni udar??
Posle nestanka struje, (u trenutku kada je ponovo uključe), postoje veoma veliki pikovi (u kratkom vremenskom intervalu - ali dovoljni da ti oštete računar). I najčešće računari stradaju upravo zbog ovoga.

duksa88 je napisao(la):
Ali onda komsije ostanu i bezrerne i bez resoa a ne samo ti bez kompijutera.

Računar ili kompjuter.

duksa88 je napisao(la):
Kakav je to strujni udar kada crkne samo kompijuter.
Nemoj da pricate napamet i bez dovoljno znanja ljude dovodite u zAbludu a dilerima punite dzepove.Nikola

Znači fat-ovi u modulu za napajanje procesora ili chipset na matičnoj ploči su manje osetljivi nego rešo ili frižider. :mrgreen:
 
ETF nisam završio,tako da ako neko zna bolje neka me slobodno demantuje.Ja sam jedan od onih srećnika kome je struja spržila komp,ali je to bilo pre dve godine kada je bilo restrikcija,sada mislim da je malo bezbednije.Čoveku sam preporučio zaštitu u vidu zaštintnog kabla jer valjda je i to bolje nego ništa,a nije preskupo.U krajnjem slučaju koliko košta običan produžni kabl?Ovaj je vidi se kvalitetan.Mislim,nije mu prečnik 2mm kao kod nekih krševa koje sam vidjao.Ima i priključak za telefon.Zove se PROTECTION (protects against thunderbold and peak tension),proizvodjač je SWEEX (www.sweex.com) a specifikacije su mu sledeće:
Maximum continual curent....... 10A
Maximu operating voltage....... 240V AC
Safeti voltage........................ >330V
Maximu load.......................... 4500AMP/6000 (once only)
Thermal cut-out..................... 85c
U celoj priči je jako bitno i kvalitet napajanja.Sigurno da je najbolja varijanta imati neko bruka napajanje(kućište) od 100-ak € i neki kvalitetan UPS,ali je to i dosta skupa varijanta.Pogotovu za naše uslove gde ljudi ceo komp plaćaju par stotina €.
 
Re: re da nebih citirao sve evo ovako.

duksa88 je napisao(la):
posto sam ovde transparentan tj niko ne cita ono sto sam napisai moram djonom.
Koliko vas kji delite savete vezane za DC-DC pretvarache tj chopersaka napajanja imam verifikaciju u obliku diplome kursa,fakulteta da moze da se pravi pametan.
Jedini "strujni udar" moze da se desi ako ti se otkaci nula na banderi pa ti preko bojlera dodje faza na nulu pa ti je onda razlika napona izmedju nule i faze 380v.Ali onda komsije ostanu i bezrerne i bez resoa a ne samo ti bez kompijutera.
Kakav je to strujni udar kada crkne samo kompijuter.
Nemoj da pricate napamet i bez dovoljno znanja ljude dovodite u zAbludu a dilerima punite dzepove.Nikola

:d ;P

btw, i ja sam jedan od srećnika kome je EPS pre par godina spržio zvučnu kartu (imao sam sreće :mrgreen: ). Mislim da oni surge protect kablovi ne rade baš posao, jer kao što je već neko napisao reaguju samo na izuzetno visoke udare. Za naše uslove, samo je UPS pravo rešenje. :wave;
 
Surge Protect vise sluzi da spasi komp od nadolazece struje, tj. kad ona nestane, on se iskljuci i ne dozvoljava da komp strada od ponovno uspostavljene struje, koja je i najopasnija. UPS (i to onaj sa AVR-om) je prava stvar.
 
zeleni_zub je napisao(la):
...
400 din... :mrgreen: Šta misliš koliko će taj Protect Surge da zaštiti računar. Pogledaj koliko košta APC SurgeArrest...

Eh, taj surge arrest ima i filtraciju napona od viskofrekventne struje. zato i jeste toliko skup.

Inače ja imam jedan E-15GR, ali ću izgleda morati da ga mijenjam za E-35GR koji ima još jači filter. ne pitajte što mi to treba. :(
 
Visokofrekventna struja??
Hoces da kazes da on pegla frekvenciju mreze na 50Hz?
Aj procitaj malo sta si napisao :).
 
nesharm je napisao(la):
Visokofrekventna struja??
Hoces da kazes da on pegla frekvenciju mreze na 50Hz?
Aj procitaj malo sta si napisao :).

Nece pegla (ipak je musko), al' oce da filtrira sve iznad 50HZ (kolko uspesno to je dobro pitanje) sto ume mnogo da smeta, narocito 'kvalitetnim' napajanjima u 'ultra-mega-giga' modernim kucistima koja imamo pun (censored) na izboru.
 
Hm, ljudi, kako da vam kazem da je to nemoguce :). Peglanje frekvencije zahteva jedan uredjaj koji sam video na sajmu tehnike (svodi sa 50.09MHz koliko je frekvencija struje kod nas bila tada, na 50.00MHz), imao je preko tonu, bio je velik kao jedan ogroman agregat, a o ceni da ne pricam.
Ne vidim cime bi jedan Surge Arrest mogao da ispegla frekvenciju struje??? Otpornicima i kondenzatorima sigurno ne.
 
re

Ovo je neverovatno,ludnica.
Rumenige pa jel znas ti makar teorijski kako radi napajanje kada tako delis savete.
Evo ukratko.
Na ulazu ispavljaca imas grec, koji radi na 300V potom imas $ diode, ajd sed ti nastavi zivota ti.bas bih voleo da cujem.
Za sve one koji misle da im je struja spalila napajanje da je dosla do njihovih grafickih, samo jedno.
Kome ja na 286 srklo napajanje i spalilo plocu.
Ili na 486 tici.
Prave se nekvalitetna napajanja koja su koncipirana da crknu jel su stalno na stand bay-u.
Isto takvo resenje se srece u teelevizorima tipa sammmsung,kontec,daewuu...
Na onom kontecu sprzi ekran kada se rasuse elektriliti u bazi.
Rumenige par pitanja.
Na kolko radi prosecan choper(mislim na koliko Hz)?
Koji je napon minimalni na kojem ce prooscilivati, kolko mikro farada su elektroliti na ulazu, i koje voltaze?
Koji trijaci se koriste u sekundaru.
Ako neko hoce da mu strucno objasnim o cemu se radi neka baci pm,zbog onoga ja ga krstim a on prdi
Nikola
 
Alo covece, nemoj da bezis sa teme, pricali smo o struji...
Sto se tice pitanja, mogu saznati sve te podatke od nekog elektronicara, i na netu, pa moj odgovor ne bi bio relevantan...

Khm, i da ne bi tupio dalje na svoj rodjendan, ocigledno je da nase glediste strujnog udara razlicito :).
 
ups ti je jedino pravo reshenje kao shto su ti mnogi predlozili...
poz:)
 
duksa88 se ovde raspricao... samo... ,)

1. Switcherska napajanja (iliti "choperi") u racunaru nisu DC-DC konvertori energije, vec AC>DC ;)

ULAZ: AC 110/220~ 60/50 Hz
IZLAZ: DC +/- 5 i 12 Volti

Frekvencija iza "greca" je 2x u odnosu na ulaznu (100 ili 120 Hz kod AC-DC konvertora). Iza toga idu filteri (kondenzatori i prigusnice) iza kojih se dobija DC napon reda 300 V (Ulaz 220 V~); zatim kola za seckanje napona preko PWM modulatora i visonaponskih TRANZISTORA; dalje ide VF switch-trafo sa specijalnim magnetnim jezgrom (specijalne konstrukcije) i konacno na sekundaru dobijamo isto tako neki PWM signal konvertovane snage (proporcionalno manji napon/veca struja), jos jedan userac i filtar i to je to. Kondenzatori iza greca na ulazu su reda 100-1000 uF/600 V, na izlazu (iza VF trafoa) oko 100-470 uF/40-63 V).
Konverzija snage se menja preko dosta faktora: Induktivnost VF trafoa (odnos duzine i oblika prstenova tj "VF namotaja"), odnosta Impuls/Pauza u PWM modulatoru i samih vrednosti kapacitivnosti i induktiviteta u kolima za integraciju tj. filtraciju.

Switcherska napajanja su samo naziv. Ima zaista mnogo podvrsta, konkretno, AC-DC konvertori u racunarima se nazivaju "step-down" konvertori, dobili su naziv jer ulazni napon obaraju na manju vrednost a teorijske principe rada pronadji na netu.Naravno, primeri su cisto skolske prirode. Profi napajanja su daleko slozenijih elektricnih shema za cije potpuno razumevanje i mnogi inzenjeri posustaju. Princip rada AC>DC konvertora je poznat onima kojima to treba i koje interesuje da tu materiju znaju. Za projektante istih potrebno je extremno poznavanje naizmenicnih struja kao i neke oblasti magnetizma. Razvoj monolitne integrisane tehnologije je danas doveo do toga da se konvertori primenjuju i u banalnijim situacijama (ranije su bili iskljucivo korisceni u vojne svrhe zbog svoje cene, ali i malih dimanzija, tezine, efikasnosti...). Danas ih vec imas maltene i u igrackama.

OSNOVI SWITCERSKIH NAPAJANJA:
4 most commonly used switching converter types:

1. Buck: used the reduce a DC voltage to a lower DC voltage.
2. Boost: provides an output voltage that is higher than the input.
3. Buck-Boost (invert): an output voltage is generated opposite in polarity to the input.
4. Flyback: an output voltage that is less than or greater than the input can begenerated, as well as multiple outputs.

Flyback konfiguracija se koristi kod PC napajanja jer obezbedjuje vise razlicith napona istovremeno.

Also, some multiple-transistor converter topologies will be presented:

1. Push-Pull: A two-transistor converter that is especially efficient at low input voltages.
2. Half-Bridge: A two-transistor converter used in many off-line applications.
3. Full-Bridge: A four-transistor converter (usually used in off-line designs) that can generate the highest output power of all the types listed.

Half-Bridge konfiguracije se koriste kod AC->DC konvertora (napajanja) snage 500-1500 W, Full-Bridge se koriste kod kvalitetnijih napajanja za vece snage (1000-3000 W).

Ovo je tekstualni opis konstrukcije PWM napajanja oko koje se ovde manipulisalo tek da bi se zbunio protivnik; jos kada bi neko rekao zasto je sve ovo uopste bitno za temu o kojoj se ovde govori? :confused:

2. Sto rece neko, oscilacije napona u nasoj mrezi su izuzetno velike i nepredvidive, narocito u zimskim periodima, svi znamo kakav EPS sistem imamo.Narocito su opasni kvarovi, kada jedan ili nekoliko generatora ispadne iz faze sa ostlima, pa se naponi umesto sinusnih oblika i strogo definisanih vrednosti (u okviru tolerncije) na kratko vinu u nebesa. To je vec oblast energetike i energetske elektronike, nisam strucan u ovoj oblasti.

Elektronske komponente su NAJBRZI OSIGURACI. Ko god se bavi elektronikom to zna. Parazitne kapacitivnosti postoje kod svakog uredjaja, njihovim naglim punjenjem kroz neku komponentu (Integrisano kolo, tranzistor, diodu...) u momentu uspostavljanja napona (ili "struje") proticu kratkotrajni pikovi veci 10x ili cak 100x puta od normalnih, nazivnih vrednosti. Ako uzmes u obzir oscilacije u gradskoj mrezi kao otezavajucu okolnost, shvatices gde lezi problem.

3. Stand-By
Nikad se ne zna da li ce neki naponski pik na ulazu da "istripuje" napajanje i da ono u momentu postane aktivno, sprzeno ili probijeno.

4. Zastita od strujnog udara za 400 dinara
Sve zavisi kako je to izvedeno. Bolja zastita je preko tzv. crowbar-kola ili aktivni osiguraci sa podesavanjem okidnog nivoa (ulaznog pre-napona) koja na oko (recimo) +240 V automatski prave kratak spoj na ulazu napajanja (pre uredjaja koji se stiti) i time izazivaju "vestacki" kratak spoj i to velikom brzinom reagovanja reda mikrosekundi (uS). Naravno, osigurac automatski izbacuje, a uredjaj se pokrece preko reset-tastera manuelno. Koriste se tiristori i triaci kao osnovne komponente, otpornik i osigurac (ili releji kod nekih slucajeva). Naravno, brzina reagovanja ove zastite je direktno ogranicena brzinom reagovanja najspoije komponente u sistemu - a to je osigurac (ili rele). Naravno, to ima i negativne posledice (treuntan gubitak podataka i sl.)

5. Surge arest (i slicni filteri)
To su filteri sastavljeni od par vecih induktivnih kalemova sa nekoliko paralelno povezanih kondenzatora prema uzemljenju (reda 5-10 uF/400-600 V) koji "prigusuju" VF smetnje raznih uredjaja (Usisivaca, mixera i ostalih kolektorskih masina, smetnji iz gradske mreze itd...) i dosta su korisni. Meni recimo komp "poludi" kada keva melje kafu, prekidac na mlinu stvara strujne smetnje (VF pikove) koji ko od sale preko mog jeftinog PC napajanja prodiru u sistem i stvaraju glitceve (sto se manifestuje vosebnim "pritiskanjem" tastarure, ludovanjem misha za trenutak i slicno).Svi ti pikovi su "mali". Zamislite 10x ili 1000x puta vece pikove kod udara groma ili kvara na EPS mrezi, e tu nema spasa. Tu dosta zavisi i od kvaliteta samog gromobrana i uzemljenja koje je izvedeno u vasoj kuci/zgradi.

U najgorem slucaju dolazi do proboja:
a) ispravljackih dioda u napajanju
b) kondenzatora ili
c) tranzistora u switc napajanju.

Sve rezultuje probojem AC napona direktno na ulaz maticne ploce sto rezultuje trenutnim spaljivanjem komponenti. Kvalitet zastita u samom napajanju je od presudnog znacaja u takvim slucajevima, sto kod jeftinih predstavlja "nepotrebni add-on" koji poskupljuje cenu istog.

6. UPS
Kvalitetni su ok, narocito sa AVR-om. U kombinaciji sa filterom za napajanje, to je nesto najbolje sto je u vasoj moci da ucinite. Dalje samo molitva pomaze.
Generalno, bolje je izloziti riziku UPS, nego ono sto je prikljuceno posle njega. No, po Marfijevom obicaju, ima primera kada su i oni ostali nemocni (search bash ovde na forumu). Bitan parametar je i filtracija napona (nista spektakularno, ovi filteri ne mogu da nacine chuda od vec sj**banog izvora energije kakav je nas EPS sistem) ali poboljsavaju situaciju. Regulacioni nivoi kod prostih stabilizatora idu do oko +/- 15 Volti. Danas, zahvaljujuci savrsenijim kolima (komparatorima) sa vise pod-nivoa, mogu se finije regulisati ulazni naponi i postici tolerancije od ispod +/- 5 Volti u komercijalnim sistemima.

7. Mozes li jos jednom malo bolje opisati onaj deo za FAZU i NULU?
Ako sam dobro ukapirao, ti si opisao neki kratak spoj u instalaciji? Tada bi ti se zidovi u stanu "proveselili" uz vatricu i pozar, pre nego komp i ostali aparati u kuci. Odakle 380 V kod monofaznih sistema? Osim, naravno, ako nisi uzeo svoj jedinstvei slucaj i ako imas komp koji koristi trofaznu struju u kuci/zgradi gde boravis...

8. Zakljucak
Generlno, bolje da komp bude potpuno iskljucen kada ne radi, nego u stand-by stanju. No, posto je to dosta komplikovano u nasem i onako kratkom zivotu, svi teramo dok to ide... a posle...
 
re

Ako sam se jaraspricao ti si se izgresio.
Ne mogu ni svega da se stim doksam citaoali probacu.


Nije DC/DC pretvarach.Nego staje.
Jednosmerni napon od 300V Pretvara na 12,5 itd.
To je za mene DC/DC.Kada pricas u elektronici ondamoras znati da se pod AC/DC smatraju pratvaraci sa trafoom.

Kada kzas na kojoj frekvenciji rade misli sa na frekfenciju kojom se prekida impul u primaru chpoer trafoa(gle chuda pa mozda se zato zove chper travo).
Radi na nekih 20-40Khz.(izmedju ostalog takva napajanja nisu pogodan za audio bas zbog harmonika.
Flay beck se iskljuchivokoristi za generisanje VN napona,monitor Tv...

Sve rezultuje probojem AC napona direktno na ulaz maticne ploce sto rezultuje trenutnim spaljivanjem komponenti
Chekaj to znaci da struja prodje iz primara chpoper trafoa u sekundar.
Koji je to bum ili ima neki volsheban nachin da se struja skochi do ploche.

Sto se tiche generatora koji iskachu tu sam se tek razocharao.
Secash se one priche iz jedne tachke tri fazepreko kalemova a iz sredine nula.
Pa to znachi da jedan hgenerator generishe sve tri faze tako da ako on iskochi iskoche sve tri a ne samo jedna.
A kod otkachinjanja nule siam shvatio da prichas svashta.
Evo ovako zamisli da se ona zica iz sredine genaratora otkaci, sto je ekvivalent da se otkaci na banderi.
onda vise namas nulu.Preko nekog rezistivnog potrosacha faza dodje na nulu.
I onda svuda gde ti je bila nula bude ti faza.
I na primer izmedju R i S u bilokojoj utichnici je 380 V.
Crtao bih ali me mrzi.
A zasto je to sve bitno, kada shvatish se ovo gore mozda i saznash .
Mene mrzi vishe da pricham tj pishem
Nikola
 
duksa88 je napisao(la):
Ako sam se jaraspricao ti si se izgresio.
Auuuuu, ti si bre neki veseli momak, a?
Nedasipokazokolikosinepismen,negosipokaz'odaneznasnidakoristismaternji jezik (?), amozdasisvojuPC-tastaturuisampraviopazatoumesto"V"imas"F"; ne_raditi"SPACE"itd.Frljassepojmovimastomojababaneradi, prosipasseznanjemonapajanjima... okojimaociglednopojmanemas...
Nadamsedatijeovajuvodnideoprirediobaremmalonaporakojisamjaiskusiocitanjemtvogposta.

duksa88 je napisao(la):
Kada kazas na kojoj frekvenciji rade misli sa na frekfenciju kojom se prekida impul u primaru chpoer trafoa(gle chuda pa mozda se zato zove chper travo).
Radi na nekih 20-40Khz


Nijedan i malo obrazovani/uceni tehnicar ne bi koristio "metode" objasnjavanja koje ti koristis. Prvo da si toliko strucan kao sto tvrdis, od tebe bi ovde vide daleko konkretnije odgovore i savete (i pojasnjenja) sto, naravno, nisam video.
Ovi podaci treba ili da zbune ili da uplase nekoga? Ako nisi shvatio zasto sam se raspricao u tacki 1. ponavljam: ti si kao faca sto znas da je frekvencija puls-generatora reda kHz? Ne znam samo kakve to **** veze ima sa gore postavljenim pitanjem? Je'l to mozda glavni uzrok crkavanja kompova... mislim budi konkretniji na sta mislis? Nista te ne razumem. O zastiti (i onome sto choveku treba) znas ponajmanje izgleda, ali neee, ti znas sve ostalo sto je "mnogo bitnije" nego ova "smrtnicka" pitanja "neznalica".
O switch-napajanjima znam daleko vise od tebe (i sam sam proucavao ista i konstruisao nekoliko njih jos u srednjoj skoli), i za vecinu znam dosta detaljne principe rada, podele prema tipovima (za tebe su izgleda sva ista). Ti pricas polu-tacne i netacne stvari o kojima nagadjas i manipulises tehnickim detaljima - jasno - samo da bi ispao pametan u ocima onih koji o tome znaju jos manje nego ti, ali bar ne barataju polu-istinama i dezinformacijama. Kao sto rekoh, reci mi zasto je konstrukcija napajanja i njeno extremno poznavanje od PRESUDNE vaznosti po bezbednost elektricnog uredjaja nekog korisnika? Da nece svako kod kuce da uzme da ga otvara, preradjuje i cini jos boljim?

Nisam siguran, koji je tvoj post ovde konkretno doprineo zastiti i samom pitanju zastite? Po tvom stavu, izgleda je najbitnije zastititi Trafo-stanicu :beat:
Ako se iskljucim na momenat, prema ovim recima, mi bi bre bili u totalnom mraku, jer bi nase jadne, male i slabe trafo-stanice bile u konstantnom pozaru zbog bahatog ponasanja PC korisnika i proizvodjaca losih kineskih napajanja, i daaa, i zamisli, sve je to delo Kinesko-Tajvanske zavere da uniste nasu ekonomiju unistavanjem energetskog sistema preko malih ali j**** ubitachnih PC napajanja. Genijalno. Treba ih nominovati za Nobelovu nagradu u oblasti prevara stoleca.

duksa88 je napisao(la):
Chekaj to znaci da struja prodje iz primara chpoper trafoa u sekundar.
Koji je to bum ili ima neki volsheban nachin da se struja skochi do ploche.
Neko je spomenuo Gremline? Ljudi, posle ovih Nikolinih reci, ja definitivno pocinjem da verujem u njih, i ja odo' u ludnicu.
Ovom recenicom si sve rekao. I ono sto nisi, sto tek planiras, i ono sto vec jesi, samo je sada slikovitije. Za tebe je, izgleda, cela elektrotehnika "volshebna" stvar.

duksa88 je napisao(la):
Struja skoci sa ploce
Mozes li da mi pojasnis ovu konstrukciju? Na kom je jeziku napisana? Tehnickom nije (to sam vid'o o'ma)... na kom je... da potrazim neki odgovarajuci recnik, u ovima sto imam nema niceg slicnog.

duksa88 je napisao(la):
Pa to znachi da jedan hgenerator generishe sve tri faze tako da ako on iskochi iskoche sve tri a ne samo jedna.
A kod otkachinjanja nule siam shvatio da prichas svashta.
Evo ovako zamisli da se ona zica iz sredine genaratora otkaci, sto je ekvivalent da se otkaci na banderi.
onda vise namas nulu.Preko nekog rezistivnog potrosacha faza dodje na nulu.
I onda svuda gde ti je bila nula bude ti faza.
I na primer izmedju R i S u bilokojoj utichnici je 380 V.

A sta je ovde konkretno poenta?
Jel' h oces da kazes da 3F sistemi nama proizvode monofaznu struju? :mrgreen: Opet te ne kapiram...

O tvom znanju 3F sistema je smesno govoriti. It sucks man!
Pricas bre ko neki segrt koji se navat'o izraza i sad "povezuje" stvari u svojoj glavi i frlja se izrazima da zadivi okolinu. Procitaj svoj rukopis pre nego postujes ovde da normalne ljude sa malo vremena ne smaras svojom filozofijom.

duksa88 je napisao(la):
Sto se tiche generatora koji iskachu tu sam se tek razocharao.
Ovde se vidi da pricas o stvarima o kojima si cuo sa TV-a, iskreno ti kazem. Citao sam i ranije tvoje inteligentne postove, ali, ovo ti je vrhunac paznje koji si postigao sa moje strane. Kada bi se birala glupost godine na Benchu, tvoj postovi bi definitivno bili moj favorit. Kao i za totalni off-topic godine.
Napadas bez ikakve podloge - samo da bi se odbranio ali neubedljivo.

Bzzzzzz. Boooooom.
Otkacila mi se nula....neeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee, moj koooooooooompppppppppp odeeeeeeeeee... @#$%^&!
 
E ljudi, flejmujete. nisam ni pročitao ovih nekoliko poslednjih dugih poruka do kraja.

To nesharm:

Nisam ja rekao da pegla frekvenciju nego ti pričam o tome da kroz ove elekrične vodove može da ide i visokofrekventna struja (radio talasi koji se indukuju u el. vodovima, neonke, neonke kad se ugase :cuss: , itd.).

E sad taj e-15gr ima filter koji sve te VF struje, inače slabe, odstrani tako što ih kratko spoji.

Meni je konstantno pucala USB veza kad neko ugasi neko neonsko svjetlo. Sad je manje više ok.



BTW čitaj pažljivije post, niko nije spomenuo peglanje nego filtriranje.


Eh, taj surge arrest ima i filtraciju napona od viskofrekventne struje. zato i jeste toliko skup.
 
Vidim da ima dobronamernih, a bogami i nervoznih. Dugo sam u profi elektronici i saucesnik izrade nekih "copera". Nekada davno ucesnik konkursa za izradu napajanja za XT (otpali smo kao drzava koja se ubrzo i raspala).
Pa da pomognem i smanjim nervozu.
Andjelkoyu je dao lep prikaz svih vrsta pretvaraca. U PC-ju ovih dana su dva problema. Stend baj mali svicer sa jednim tranzistorom sa 300V na oko 8V plus regulator 5V. Problem ja izolacija malog feritnog trafoa i javljanje korone.
Drugi problem je "glavni" polumost svicer vece snage koji je u primarnom delu stalno pod naponom (ispravljene mreze = 300V)

Preskakanje visokog napona zbog lose izolacije, ili porast 3,3V ili 5V preko granice 20% zbog gubitka regulacije, dovodi do spaljivanja ploce.

Surge protect je poluprovodnicka komponenta koja pri porastu napona pocinje da provodi i moze da "upije" u sebe odredjenu kolicinu energije naponskog siljka. Ako "siljak" malo duze traje dolazi do spaljivanja komponente i kratkospajanja nule i faze, i izbijanja nekog osiguraca.
Tezi kvarovi mreze (nestanak nule) spaljuju sve po kuci. Takodje je nemoguce da se comp zastiti od udara groma. Potrebno je da se nesto zna o mrezi na kojoj je racunar, pa prema bolesti i lek.
type;
 
r=e

E otkucao sam bas dobar replay.
Ali puche mi veza.
Brale procitah bar OTO pa onda pricaj o Monofaznom i trofaznom sistemu.
Kratko suv elektrolit,impuls siljak,kalem promena, sekundar chudo.
Nepismenim elektronichrima je to dovoljno a ti idi da ti neko crta.
Stavljam 50e na prichu o nulovanju, pa kad si faca ajde uzmi Opachica ili donesi to tvoje napajanje.
ps:ko ti je motao trafo?
Nikola
ps:Necu vam vise smetati,samo jos jedno.
Ups nesluzi da ti spasi napajanje, protektori su shit.
90% napajanja crkava zbog onih elektrolita.
Idem da troshim vreme na nasto pametnije.
HNKOLA
 
mojo_jojo je napisao(la):
E ljudi, flejmujete. nisam ni pročitao ovih nekoliko poslednjih dugih poruka do kraja.

To nesharm:

Nisam ja rekao da pegla frekvenciju nego ti pričam o tome da kroz ove elekrične vodove može da ide i visokofrekventna struja (radio talasi koji se indukuju u el. vodovima, neonke, neonke kad se ugase :cuss: , itd.).

E sad taj e-15gr ima filter koji sve te VF struje, inače slabe, odstrani tako što ih kratko spoji.

Meni je konstantno pucala USB veza kad neko ugasi neko neonsko svjetlo. Sad je manje više ok.



BTW čitaj pažljivije post, niko nije spomenuo peglanje nego filtriranje.


Eh, taj surge arrest ima i filtraciju napona od viskofrekventne struje. zato i jeste toliko skup.

Ok, nisam lepo procitao...
 
Nazad
Vrh Dno