Nemaju asistenti i profesori na državnim fakultetima 45k, kao što je neko napisao, imaju više. Asistenti imaju ~60k, a profesori 60-120k.
To je minimum. Uglavnom je ass 80k prof 130-150
Nemaju asistenti i profesori na državnim fakultetima 45k, kao što je neko napisao, imaju više. Asistenti imaju ~60k, a profesori 60-120k.
Kakve veze imaju lemilica i mikrokontroler sa razvijanjem znanja iz oblasti kompjuterskih nauka?Da upises mozes koji hoces, ali bilo bi dobro da zavrsis ETF neki elektronski smer. Jer to tesko da mozes sam u sopstvenoj reziji nauciti a neophodno je da bi mogao stici do najnizeg nivoa apstrakcije, dobrog poznavanja rada hardvera na kojem programiras. Jer sve dok si na nekom visokom nivou apstrakcije ti nisi svoj na svome i ukoliko apstrakcija procuri nacices se u nebranom grozdju jer ne poznajes kompleksni sistem koji se nalazi ispod. Vecina radi, zaradjuje, stvara bagove, resava ih ali pitanje je kako postati ozbiljan strucan programer. To mislim da je moguce jedino ako poznajes hardver u dusu i ako znas sa lemilicom i mikrokontrolerima. To ne predstavlja neophodno znanje potrebno jednom modernom programeru ali je jako korisno ukoliko zelis da rastes i razvijas svoje znanje u oblasti kompjuterskih nauka. Ako ti fokus karijere nije iskljucivo na namicanju sto vise para nego volis svoje zanimanje i zelis da budes sto bolji u njemu i znas sto vise.
Ne deru svi privatnici kožu, ima i OK ljudi koji poštuju svoje zaposlene.
U školama, kolektiv ume da bude jako loš, sa stalnim previranjima, spletkama i svađama. Po ovome što si napisao o školi, mogu zaključiti da bi bio veoma loš nastavnik, jer na posao gledaš da ga otaljaš onda sa strane završiš još neki poslić.
Sent from my Nexus 6P using Tapatalk
^
Konacno neki razuman argument... No dobro, ETF-ovci svakako ciste softverase nazivaju "zanatlijama" :d
Da, zato što rad u školi zahteva i rad kod kuće, a opet u vezi škole... Naravno, ako planiraš da taj posao radiš kako treba. Znam iz iskustva u mojoj porodici.Na osnovu toga što bih ja radio nešto sa strane dok bih radio u školi ti zaključiš da bih taj posao u školi otaljao?
Ovaj post (jos uvek ) kreira nesporazume u komunikaciji usled, u struci u Srbiji, jasno ne postavljenih razgranicenja izmedjuDa upises mozes koji hoces, ali bilo bi dobro da zavrsis ETF neki elektronski smer. Jer to tesko da mozes sam u sopstvenoj reziji nauciti a neophodno je da bi mogao stici do najnizeg nivoa apstrakcije, dobrog poznavanja rada hardvera na kojem programiras. Jer sve dok si na nekom visokom nivou apstrakcije ti nisi svoj na svome i ukoliko apstrakcija procuri nacices se u nebranom grozdju jer ne poznajes kompleksni sistem koji se nalazi ispod. Vecina radi, zaradjuje, stvara bagove, resava ih ali pitanje je kako postati ozbiljan strucan programer. To mislim da je moguce jedino ako poznajes hardver u dusu i ako znas sa lemilicom i mikrokontrolerima. To ne predstavlja neophodno znanje potrebno jednom modernom programeru ali je jako korisno ukoliko zelis da rastes i razvijas svoje znanje u oblasti kompjuterskih nauka. Ako ti fokus karijere nije iskljucivo na namicanju sto vise para nego volis svoje zanimanje i zelis da budes sto bolji u njemu i znas sto vise.
U praksi ti zaista ne treba da poznajes hardver tako dobro jer se u praksi radi da se zaradi, uglavnom je neko biznis programiranje u pitanju sto znaci jako visok nivo apstrakcije i svasta se desava i tolerise. Ali nije svako ko radi i zaradjuje u privredi narocito strucan. Pritom razvojni put kvalitetnog programera je da postane menadzer drugim programerima i prestane da pise kod. Sto znaci da citava prica strucnosti pada u vodu jer se posle par godina napredovanja trazi neki drugi tip strucnosti, iskustvo u upravljanju kadrovima iliti menadzment po engleski.
Zbog toga je dobar fakultet daleko bolja sredina za razvijanje strucnosti programera jer tamo mozes siriti svoje znanje cak i kada postanes predmetni profesor. Niko te ne sprecava da nastavis istrazivati i uciti i o kompjuterskim sistemima. Upravo zbog toga se veliki broj novih otkrica i svezih pristupa resavanju problema dogadja bas na fakultetima jer nema privreda vremena za to. Privreda je po svojoj prirodi intertna i zbog fokusa ka profitu koristice isti sistem sve dok zadovoljava potrebe i generise profit. Sto je privredni subjekat veci i kompleksniji to su manje sanse da ce napraviti neko novo oskrice i promeniti trziste. Primera za koliko hoces. Dok ce se na fakultetu istrazivaci uvek truditi da inoviraju. Na zapadu privatne firme finansiraju i ulazu i istrazivace na eminentnim univerzitetima jer znaju da su male sanse da ce neko od njihovih kardova inovirati. Ne znam da li se tako radi i kod nas.
Za CE je poznavanje hardvera krucijalno vazno, ali za CS i SE je, za vecinu projekata, nebitno.
Kakve veze imaju lemilica i mikrokontroler sa razvijanjem znanja iz oblasti kompjuterskih nauka?
Sent from my iPhone using Tapatalk
^
Konacno neki razuman argument... No dobro, ETF-ovci svakako ciste softverase nazivaju "zanatlijama" :d
Ovaj post (jos uvek ) kreira nesporazume u komunikaciji usled, u struci u Srbiji, jasno ne postavljenih razgranicenja izmedju
ComputerEngineering
ComputerScience
SoftwareEngineering
Za CE je poznavanje hardvera krucijalno vazno, ali za CS i SE je, za vecinu projekata, nebitno.
Mislim da jednostavno imas problem sa shvatanjem kako biznis funkcionise, jer u suprotnom ne bi pljuvao po JS-u.Lemilicu sam onako saljivo spomenuo jer nekako ide uz hobisticku pricu oko modifikacije hardvera i izvlacenja maksimuma performansi gde cisto koriscenjem softvera dalje nije moguce. a sto se mikrokontrolera tice, pa gde ces bolje vezbati optimizaciju koda nego na slabom hardveru sto mikrokontroleri zbog tehnickih ogranicenja proizvodnog procesa i dimenzija ipotrosnje struje svakako jesu. Kod programiranja embedded spravica je bitno izvuci poslednji atom snage, tamo runtime ne prolazi jer obicno nema dovoljno memorije za to a ni cpu ciklusa za bacanje.
To predstavlja usavrsavanje u danasnjem svetu softvera gde 95% programera radi u nekom startapu ciji produkt je na webu i koriste se web tehnologije koje su zbog kompleksnosti interneta poprilicno apstrahovane od samog hardvera na kojem se kod izvrsava. Sam JavaScript kao defacto izbor za web usled toga sto radi u svim web browserima je programski jezik visokog nivoa a vecina ne koristi JavaScript nego dodatne apstrakcije koje su izgradjene na bazi JavaScripta i koje olaksavaju implementaciju. JavaScript framework je toliko mastan i daleko od hardvera da je konacno ljudima doslo iz dupeta u glavu da probaju sa drugacijim pristupom, sa izvrsavanjem native koda na webu kroz wasm. To mislim da samim web developerima nije ni bitno jer oni frontend su zapravo glorifikovani web dizajneri iz prethodnog perioda cija se ekspertiza svodi na dizajn i izgled web strane tj. danas su to servisi i aplikacije. Oni sto rade backend, njima je bitno da serveri rade sto efikasnije, briga njih sto se neka tamo implementacija u Reactu vuce na prosecnom klijentu kao da je full 3d realtime aplikacija u pitanju (video igrica na primer). Pritom su lenji i jedni i drugi a to pravdaju pozivajuci se na efikasnost i brzinu implementiranja kao jedinim validnim paremetrima kojima se pri razvoju softvera kompanija treba voditi. Jer je njihovo vreme skuplje od hardvera a omiljena mantra web developera je: buy more memory it is cheap, developer time and optimization is expensive
.
Zbog takvog stanja u industriji mislim da je neophodno za onog koji sebe zeli nazvati istinskim softverskim strucnjakom, da se odupre mejnstrimu i vrati malo nize na putu ka hardveru, verovatno ce mu trebati u buducnosti kada ovaj zanos frejmvorkima prodje i opet se pocne ceniti brzina rada softvera, kako na serverima tako i na klijentima.
Naravno ovo je sira globalna prica i nema puno veze sa stanjem u Srbiji koja je u situaciji da kada zapadnjake nesto mrzi da odrade pa uvale srpskim softverasima da se bakcu tim za nekoliko puta nizu satnicu Jer su skontali da su jeftini a nisu toliko losi kao neki drugi gde se tradicionalno radio outsourcing.
Naravno da nije kasno ako si se konacno pronasao u necemu.Cao svima, molim vas za savet. Naime, imam 29 godina i razmisljam da promenim struku i ozbiljno se posvetim programiranju. Da li sam i suvise mator sada za tako nesto? Da li bi ste mi savetovali RAF ili ETF?
Termini za to su "foliranti", "kompleksasi" , a impostor sindrom bi trebalo da je obrnuto - kada osoba svoje uspehe ne pripisuje sposobnosti vec sreci itd.Javna tajna je da skoro svaki programer tezi da glumi da mnogo toga zna a ustvari pati od impostor sindroma....
Mislio sam u kontekstu: "Hm, da li sam to ispravno objasnio? Svestan sam da to mozda nije bas sve tako ako se ide dovoljno duboko". Ne moram da budem folirant ili kompleksas. Kod programera je normalno da ponekada sumnjaju u svoje znanje i da misle da su impostori.Termini za to su "foliranti", "kompleksasi" , a impostor sindrom bi trebalo da je obrnuto - kada osoba svoje uspehe ne pripisuje sposobnosti vec sreci itd.
O tome pricam. Ima bahatih ljudi, ali ima i onih koji su svesni(samokriticni). Fazon je sto svi mi glumimo. Zato nam sluze apstrakcije, inace niko nista ne bi uradio.Ti koji misle da sve znaju zapravo najmanje znaju, i oni nemaju problem sa sindromom varalice, oni su ubeđeni da sve znaju.
Da bi se uplašio od činjenice kolliko toga tek treba da savladaš moraš da budeš samokritičan.
Zašto učiti računarske nauke?
Postoje dve vrste inženjera: oni koji razumeju računarske nauke dovoljno dobro da bi mogli da rade na izazovnim, inovativnim stvarima, i oni koji se samo provlače kroz karijeru jer znaju da koriste par alata.
I jedni i drugi sebe nazivaju softverskim inženjerima, i jedni i drugi slično zarađuju na početku svojih karijera. Ali inženjeri prvog tipa kasnije rade na poslovima koji nude mnogo više satisfakcije, bilo da je to komercijalni rad, uticajni open-source projekti, tehičko liderstvo ili značajan individualni doprinos.
Inženjeri prvog tipa nađu način da temeljno izuče računarske nauke, na konvencionalan način ili neprestanim učenjem kroz karijeru.
Inženjeri drugog tipa uglavnom ostaju na površini, fokusirajući se na specifične alate i tehnologije umesto na fundamentalne principe, učeći nove tehnologije kada ih trendovi na to nateraju.
Broj ljudi koji ulaze u industriju vrtoglavo raste, dok broj svršenih studenata računarstva manje-više ostaje isti. Ova prezasićenost inženjerima drugog tipa počinje njima samima da umanjuje šanse za zaposlenje, i ne dozvoljava im da se bave ispunjavajućim poslovima koje industrija nudi.
Bilo da stremite ka tome da postanete inženjer prvog tipa ili želite sigurnost zaposlenja, učenje računarskih nauka je jedini pouzdan način za to.
Da, zato što rad u školi zahteva i rad kod kuće, a opet u vezi škole... Naravno, ako planiraš da taj posao radiš kako treba. Znam iz iskustva u mojoj porodici.
Slicna je prica sa FTN, ali rade zato sto imaju svoje firme. Zasto? Zato sto odmah moze da probere studente (tacno vidi ko ima talenta) i odmah da ih veze ugovorom i stipendijom. Dakle, ne radi u korist studenata ili fakulteta, vec gleda svoju korist. Ja bih iskreno takve stvari kaznjavao zakonom...Asistenti sa ETF-a uveliko rade na fakultetu i pored toga u nekoj firmi (ili cak imaju svoje firme). Zasto? Eto zato sto neko zeli to da radi.
Slicna je prica sa FTN, ali rade zato sto imaju svoje firme. Zasto? Zato sto odmah moze da probere studente (tacno vidi ko ima talenta) i odmah da ih veze ugovorom i stipendijom. Dakle, ne radi u korist studenata ili fakulteta, vec gleda svoju korist. Ja bih iskreno takve stvari kaznjavao zakonom...
Na ETF je to u dosta manjoj meri, ali skorasnji dogadjaji o ideji podele ETFa nagovestavaju da moze da bude mnogo mnogo gore nego sto je to sada slucaj sa FTN.
Da bude gore, iako je danas ponuda posla nikada veca, pokazuje se da u Srbiji danas cak i IT preduzetnistvo voli da sisa drzavu, da se koristi javnim resursima i prisvaja prihode, a eventualne gubitke preliva nazad na drzavu.
Slicna je prica sa FTN, ali rade zato sto imaju svoje firme. Zasto? Zato sto odmah moze da probere studente (tacno vidi ko ima talenta) i odmah da ih veze ugovorom i stipendijom. Dakle, ne radi u korist studenata ili fakulteta, vec gleda svoju korist. Ja bih iskreno takve stvari kaznjavao zakonom...
Sent from my iPhone using Tapatalk
Follow along with the video below to see how to install our site as a web app on your home screen.
Napomena: this_feature_currently_requires_accessing_site_using_safari