Na šta smo spali da u 2017. na 3 najrasprostranjenija OS-a i na 4 od 5 najpopularnijih linux okruženja, odnosno ukupno oko 99.5-99.7% podrazumevanih fajl managera nema nema osnovne funkcije kao što su tabovi, dual pane i još neke bitne stvari :d Izgleda odlično, isprobaće se
Na temu:
Još jednom... ne vidim i dalje razlog zbog kojeg deliš savet nekome da ne instalira Gentoo, kao što rekoh ranije.. ako je taj neko nov linux korisnik onda svakako taj savet stoji, budući da to ovde nije slučaj trebalo bi da daš neko objašnjenje.
Ja mu nisam rekao da ne instalira, već pitao zašto bi to radio, ako ima distro (i to power-user) koji radi. Ko god koristi OS koji radi bez problema i zadovoljan je, ne vidim razliku da ga menja. To je i glavni razlog zašto ljudi ne menjaju Windows (čak i XP, o 7 da i ne govorimo) i ne prelaze masovno na Linux - radi odlično posao koji OS treba da radi.
Treba da imaš na umu da ako nešto nije open source onda sigurno nemaš nikakvu kontrolu, u najboljem imaš iluziju kontrole. Prozore zaboraviš u startu.
Mogućnost biranja verzije kernela kao i bilo kog drugog softvera nemaju nikakve veze sa tim, ne kompajliraš po potrebi nego je to jedini zapravo način da instaliraš nešto, ima par binarnih paketa (libre office, firefox, virtualbox itd.) ali te niko ne tera da ih stavljaš. Svaki paket koji instaliraš možeš fino da podešavaš, kako na globalnom nivou tako i na nivou paketa (ako nećeš da se recimo QT kod kompajlira staviš -qt4 ili -qt5, -gtk ako nećeš GTK, -ipv6 ako te ne zanima ipv6 protokol itd. itd. , kapiraš suštinu), ne treba ti dodatni bagaž kojeg dobijaš u drugim distribucijama, kernel ne dolazi sa svakim drajverom uključenim kao i sa svakom stavkom upaljenom, mogućnost biranja init sistema, mogućnost biranja svega, druge distribucije idu dotle da instaliraju mnogo toga, teško je i pohvatati šta sve, čak i addonove za browser. O tome da li imaš izbor init sistema i slično suvišno je govoriti. U redu je da te ne zanima šta je ispod ali ne znači da imaš kontrolu ako ti ceo sistem radi kako treba.
Zaboravljam sigurno još dosta toga da kažem ali ukratko to bi bilo to, još jednom... tebi možda ne treba ili te ne zanima iznad navedeno, ali nemoj reći nekome koga zanima i hoće to, da mu je bolje sa Ubuntu, to je sve.
Vidiš, u tome je najveći problem linux-a (developera i korisnika). Softver ne služi da bude vlasnički ili slobodan, već da radi posao. Meni, a i većini korisnika, PC služi da završim posao koji radim i tražim najbolje rešenje za to. Zamisli dva identična automobila, iste cene, samo jedan ima maksimalnu brzinu od 180 km/h, a drugi 60 km/h. Koji bi ti kupio? Eto to je razlika između dobrog vlasničkog softvera i osrednjeg open-source. Oba će završiti posao, ali sa jednim ti treba znatno više vremena.
Npr. pored svih open-source browser-a (Firefox, Chromium, Otter, Konqueror...), ja koristim Operu. Jer mi ne pada na pamet da žrtvujem funkcionalnost zarad otvorensti. Bar ne još uvek, posebno ako je taj softver tri koplja ispred konkurencije (bar za moje potrebe). I zamisli, prvi sledeći koji bih koristio je Vivaldi, takođe vlasnički. Slično je i sa npr. CAD programima, gde Draftsight nema besplatnu open-source alternativu (librecad i qcad su daleko iza) i tako dalje. I džabe meni što imam Pidgin, Tox.. i otvoreni protokol, kad svi ljudi sa kojima komuniciram koriste Viber, Whatsapp ili Skype. I kako će meni bilo koji distro dati veću kontrolu da koristim Operu, Draftsight ili Viber, nego što to može npr. Ubuntu. Logičan redosled odabira sistema bi bio - definisanje posla koji treba da uradiš -> odabir najboljeg alata (za tebe) kojim možeš da uradiš taj posao -> odabir najboljeg sistema za taj alat. A ne obrnuto.
Dalje, koji god program da koristim, valjda je logično da ga koristim kako je autor planirao ili ću naći drugu opciju. Ako je autor smatrao da je za funkcionisanje tog programa potrebno da svuče još 50 biblioteka, onda ću pustiti PM da ih svuče bez mnogo mešanja. To što meni OS daje mogućnost da menjam softver pre instalacije, za mene nije kontrola. Ako tako gledaš, onda svaki distro to dozvoljava, jer možeš da umzeš izvorni kôd i napraviš fork pri čemu ćeš izbaciti sve što ti ne koristiš. Ne treba mi dodatni bagaž u vidu npr. nepotrebnih komentara u kôdu koji dolazi sa ostalim distribucijama, zar ne? Ili šta će mi implementacija 20 različitih online servisa u Clementine plejeru kad ja koristim samo 2. Da izbacim ja onih 18 iz kôda, da ne zauzimaju mesto na disku. Eto to je prava puna kontrola. Moguća i na Ubuntu distribuciji, samo traži malo više znanja i vremena.
Zbog gore pomenutih prednosti se korisnici Slackware-a rugaju Gentoo/Arch korisnicima jer oni "imaju punu kontrolu" tj. paketi se neće nadograditi bez njihove intervencije. U suštini, oni slave što moraju raditi više...
Predavanje kontrole drugima je pipava stvar, jer ako daš previše kontrole onda je gubiš. Dobar primer je Windows 10 gde nemaš nikakvu kontrolu nad apdejtom ili neki Linux distroi koji isporučuju softver koji nisi tražio. Nekima ne smeta da nemaju kontrolu, stvar je čoveka kome šta odgovara. Onaj ko želi potpunu kontrolu i nema problem da zasuče rukave taj koristi Slackware ili LFS, onaj ko želi kontrolu ali i automatizaciju određenih radnji taj koristi Gentoo ili Archlinux, onaj ko želi spreman sistem za rad on koristi Ubuntu/Fedora/openSUSE a onaj ko želi neslobodni softver upakovan u sistem taj koristi Ubuntu i derivate.
Pa to sa zaključavanjem paketa je moguće i na svim drugim linux sistemima. Tj. ja ne znam nijedan gde nije. Plus što uvek možeš da nađeš/napraviš binary koji je nezavisan od PM-a i da ga ručno kontrolišeš. Tu je (tj. biće) i Flatpak i ostali slični sistemi, pa ažuriraj/kontroliši jedan po jedan ako ti je to cilj. Što se samog OS-a tiče i tu kod većine imaš slobodu, tj. one minimal instalacije, susestudio, custom kernel i slično. Ali i dalje ne vidim problem što mi je u samom OS-u uklječen npr. nVidia drajver, a ja koristim AMD kartu. Bar znam da će raditi bez problema ako danas zamenim grafičku (dobro, ovo baš i nije neki primer imajući u vidu kako se nove nVidia generacije slažu sa open-source drajverom :d ). Ima izuzetaka, prvenstveno kod starih računara ili računara specijane namene, ali ako gledamo desktop korisnike sa klasičnim hardverom onda je to više zaj3bancija nego kontrola. Jer ako ćemo da cepamo dlaku na 4 dela, onda ćemo doći do toga da čovek treba da piše svoj kernel (tj. prepravlja neki od ponuđenih) da bi imao "punu kontrolu" nad sistemom pošto će se uvek naći neko parče kôda koje je višak za moj sistem. Tako da je ovde problem izlgeda prvenstveno u tome šta ko smatra kontrolom.
Kad se već priča o distroima jedan interesantan članak o 5 najboljih power-user distroa :
http://www.techradar.com/news/best-power-user-linux-distros-in-2017-5-reviewed-and-rated
Nije me mrzelo da izračunam i vidim da kad bi sabrao sve, da bi Debian bio 3. po prosečnoj oceni, mada su oni stavili Slackware ispred. Nisu stavili težinske faktore, tako da pretpostavljam da ih gledaju ravnopravno, inače džabe im pisanje. A kad bi izbacio ono što su i sami rekli da nije bitno (Test 4: Release schedule), onda bi Arch i Gentoo bili samo malo ispred Debian-a, a čak i Fedora ispred Slack-a. Da li to znači da je Debian dobar izbor za power-user distro
😀
Ne teram ja (i ne mogu) i ne nagovaram (odgovram) ljude da ne koriste Gentoo, Slack, Arch ili šta već, već samo kažem da i popularni distro kao što je npr. Debian ili Fedora može da ispuni zahteve korisnika i pruži opcije koje na prvi pogled nisu tako očigledne (tj. podrazumevane). Pri tom mogu imati neke druge prednosti koje drugi nemaju. Naravno, svako ima svoje zahteve i treba da koristi OS koji mu najviše odgovara, samo treba biti siguran da OS koji koristiš (ne) može da odradi sve što želiš i kako želiš.