Šta je novo?

Klima uredjaji - diskusija, pitanja - procitati prvi post!

Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Pa da su oba izmenjivača iste veličine, onda spoljna ne bi mogla da prihvati dovoljnu količinu toplote zimi. Kad je napolju -15 °C, tebi treba unutrašnja koja uvlači 20 °C, a izduvava 45 °C, što znači da unutrašnja pravi bar 25 °C temperaturne razlike.

Zamisli da automatski imaš (ne baš, ali okviran opis) istu razliku i u spojnoj, što znači da gas u spoljnoj treba da bude na -40 °C, a da ga greje vazduh od -15 °C. Najbolje bi bilo da gas u spojlnoj može da ide na -100 °C jer bi onda brzo prikupio veliku količinu toplote iz spoljnjeg vazduha, ali je zavisno od vrste gasa (R22, R410a, R32), minimalna donja temperatura jasno ograničena (oko -30 °C).

Zato, da bi skupio više toplote napolju, ide veći izmenjivač i brži protok "toplog" zimskog vazduha.
Hvala

Послато са Redmi Note 5 уз помоћ Тапатока
 
Da li ima razlike u efikasnosti gasova R22 R407C R410A i R32 sem ekologije
 
@mitar

Dobro se secas ali toplotna pumpa je pod jedan rasladna masina gde je rad kompresora gubitak.

@cronin

Sve to stoji samo se zaboravlja da tu nije gas nego tecnost i ona u isparivacu treba da uradi nesto od cega ce zavisiti novi ciklus u rashladnom krugu.
Ja bi sad voleo da objasnis kako taj gas koji je zagrejan sa -40 na -15 zagreje prostoriju na recimo +22
PS
@cronin
Vrlo lepo objasnjena "logika"
 
Poslednja izmena:
Da li ima razlike u efikasnosti gasova R22 R407C R410A i R32 sem ekologije
Ima ali je to dosta zahtevna tema.
Sva ta rashladna sredstva imaju svoje za i protiv.
Najgori od njih je 407 iako cak i on ima prednosti u odnosu na ostale (vislja temperatura kondenzacije)
410 vrlo efikasan dobri cop ali zahtevan zbog visokih pritisaka.
Dobri stari 22 ne bi ga menjali sigurno ali ekoloski najgori od svih nabrojanih.
32 glupost
 
@cronin

Sve to stoji samo se zaboravlja da tu nije gas nego tecnost i ona u isparivacu treba da uradi nesto od cega ce zavisiti novi ciklus u rashladnom krugu.
Ja bi sad voleo da objasnis kako taj gas koji je zagrejan sa -40 na -15 zagreje prostoriju na recimo +22
PS
@cronin
Vrlo lepo objasnjena "logika"

Opisno: Tako što se gasu nabije pritisak, i time mu se poveća temperatura. Takav gas, pod velikim pritiskom i na temperaturi od 60 °C se gura u unutrašnju jedinicu gde zagreva vazduh i predaje mu određenu količinu toplote. Kada se taj proces završi, gas ima tek 30 °C i opet se vodi opet vani, gde se naglo širi. Pri širenju mu se smanjuje temperatura i pada na pomenutih -40 °C, gde je opet u mogućnosti da primi određenu količinu toplote od spoljnjeg vazduha. Kada se zagreje na tih -15 °C, onda se opet kompresuje i šalje u unutrašnju jedinicu.

Na taj način toplotna pumpa koristi kompresor i električnu energiju da upumpava toplotu iz spoljnje sredine u sobu, gde je freon samo prenosni medijum. Tako i imamo COP, jer pumpa potroši 1 kW električne enegrije na kompresoru, a u celom ciklusu uspe da prebaci (recimo) 4 kW toplote iz spoljašnje sredine u sobu.

Ima tu još jedan efekat vezan za promenu agregatnog stanja koje je bitan za konkretnu realizaciju. Strašno su bitne temperature na kojima freon menja agregatno stanje iz tečnog u gasovito, jer se tu ustvari krije najveći "akumulator" energije. Pokušaću to da objasnim na primeru vode, jer taj efekat upravo gledamo ovih dana. Iz tablica vidimo da je:

https://sr.wikipedia.org/wiki/Специфична_топлота
https://sr.wikipedia.org/wiki/Латентна_топлота

specifična toplota vode - 2 KJ/kgK
latentna toplota topljenja leda - 334 KJ/kg

Ova latentna toplota označava količinu toplote koju je potrebno dovesti da bi se kilogram leda na 0 °C, pretvorio u kilogram vode na 0 °C. Dakle temperatura ostaje ista, masa ostaje ista, a sva toplota se potroši samo na promenu agregatnog stanja. Iz podataka vidimo da nam je latentna toplota topljenja leda 167 puta veća od specifične toplote vode.

Dakle, treba nam ista količina toplote da zagrejemo 167 kilograma leda za 1 stepen celzijusa (npr. sa -10 °C na -9 °C), kao i da jedan kilogram leda sa 0 °C pretvorimo u jedan kilogram vode iste temperature. Zbog toga već danima gledamo velike količine leda i snega napolju, iako je temperatura odavno u plusu.

Ako sad bacimo pogled na tablice, videćemo i pojam latentne toplote isparavanja i upoređujući ga sa specifičnim toplotama lako je shvatiti da se ogromna količina energije može skladištiti ili predati, samo iskorišćavanjem efekta promene agregatnog stanja.

Izmenjivači toplote u spoljašnjoj i unutrašnjoj jedinici se zovu kondenzator i evaporator (isparivač) i oni zimi i leti menjaju ulogu. Zimi je unutrašnja jedinica kondenzator i u njoj se freon pretvara u tečnost tj. kondenzuje se. U trenutku dok prelazi iz gasovitog u tečno stanje freon predaje veliku količinu latentne toplote vazduhu u sobi. Ta tečnost ide dalje ka ekspanzionom ventilu koji je ispušta u spoljnju jedinicu. Kako dolazi do nagle ekspanzije u spoljnoj jedinici imamo mešavinu tečnosti i malo gasa, na vrlo niskoj temperaturi (pomenutih -40 °C). Kako spoljašnji vazduh prelazi preko izmenjivača (isparivača), on predaje toplotu freonu, koji sada u potpunosti isparava tj. prelazi u gasovito stanje. Da bi prešao u gasovito stanje freon mora da primi veoma veliku količinu toplote i to je ustvari glavni deo toplote koji se koristi u procesu "pumpanja". Freon je primio toplotu iz spoljnje sredine, i potrebno mu je sada povećati pritisak da bi mu se temperatura povećala dovoljno da bi ta toplota mogla biti iskorišćena u sobi. Bilo bi lepo da tu možemo da nabijemo veliku temperaturu, ali na žalost imamo gornju kritičnu tačku freona koja je negde oko 70 °C. Ti si, Zoxore, sam pisao precizne cifre za Toshibu. Mozda je i Tvrdoglavi pričao o maksimalnim temperaturama u Fujitsu, ne sećam se više gde tačno na kom od foruma ili tema.

Pogledajte prilog 262822

Termin freon koristim za bilo koji od rashladnih gasova, da ne bi bilo zabune oko gasa (rashladni gas, refrigerant) i gasa (gasovitog stanja).
 
Poslednja izmena:
Једно велико хвала на градиву.

Послато са Tab2A7-10F уз помоћ Тапатока
 
Bravo!
Ja ne bi pisao toliko u zivotu.
Kriticna tacka kod nekih freona je mnogo vislja ali nazalost se koriste kod split sistema.
R-1234yz ima cak oko 130°C ali taj freon koristi Carrier kod vijcanih kompresora i moze da greje vodu do 85°C
 
@ cronnin BRAVO!
Kad smo kod kritičnih temperatura, može li objašnjenje šta se dešava ako temp freona ode preko kritične? I kolika je kritična temp kompresora, zbog habanja i degradacije ulja koje ga podmazuje? Znam da pojedini kompresori imaju hlađenje ubrizgavanjem tečne faze freona, jer se navodno kompresor najviše greje kad je napolju najhladnije pa mora da radi najvećom snagom.

Послато са SM-A520F уз помоћ Тапатока
 
Poslednja izmena:
@ cronnin BRAVO!
Kad smo kod kritičnih temperatura, može li objašnjenje šta se dešava ako temp freona ode preko kritične? I kolika je kritična temp kompresora, zbog habanja i degradacije ulja koje ga podmazuje? Znam da pojedini kompresori imaju hlađenje ubrizgavanjem tečne faze freona, jer se navodno kompresor najviše greje kad je napolju najhladnije pa mora da radi najvećom snagom.

Послато са SM-A520F уз помоћ Тапатока
Kriticna tacka je temperatura freona preko koje ne moze da kondenzuje.
Kriticna temperatura potisa kompresora je oko 130°C kada postoji opasnost od ostecenja ulja.
Kompresori se uglavnom limitiraju max do 110°C ali i mnogo nise.
Ovde treba praviti razliku izmedju potisnog pritiska/temperature kondenzacije (DP i SCT) i temperature merene na samom izlazu iz kompresora (DGT)
pritisak i temperatura kondenzacije se tice one kriticne tacke freona dok je potisna temperatura kompresora je vezana za kriticnu temperaturu kompresora.
Maksimalna temperatura namotaja kompresora uglavnom bude vezana za potisnu temperaturu ili ako se zasebno meri onda se maksimum cesto stavi i manji.
 
@cronnin
Sjajan post, jednostavno i pregledno objašnjeno, mogao bi neko od moderatora da prekopira, ili linkuje ovo da se ne zagubi u moru poruka koje svakodnevno pišemo.
 
Zaštita uskače na 95 ili više? Znam da Fujitsu ograničava max rpm komptresora, i što je veća temp, niži su max dozvoljeni obrtaji

Послато са SM-A520F уз помоћ Тапатока
 
Zaštita uskače na 95 ili više? Znam da Fujitsu ograničava max rpm komptresora, i što je veća temp, niži su max dozvoljeni obrtaji

Послато са SM-A520F уз помоћ Тапатока
Ovo je konkretno za moje toshibe.
Pa za svaki kompresor postoji neki max koji je pitanje dizajna.
Inace limitirace zastitno u odnosu na temp potisa, temp kondenzacije i struju kompresora.
9fd893340d3bfc52fbcfaab48b7b469b.jpg
 
Ovakve podatke cete naci tek za neke uredjaje na trzistu.
Ostali nemaju ili kriju [emoji16]
282978b607c15314deda396039de62fe.jpg
6d5492eb6981b30eb1ab350870c0b4e3.jpg
 
Ovo sam video u nekom servisnom manualu za LTCA. Ali nisam našao ništa slično za LMCA

Послато са SM-A520F уз помоћ Тапатока
 
Trazi od onog valjda ima pristup na Viacom sajtu za technical manuals.
 
Hvala ljudi, blagodarim, što bi rekli :D Dugo vremena već gledam da se postavjaju svakojaka pitanja, a nama sa tehničkih fakulteta je sve ovo više puta prežvakano pa nemamo baš osećaj koliko ostali ljudi poznaju koncept koja stoji iza toplotne pumpe. No, evo se nakanih da budem malo društveno koristan :)
 
Pozdrav ljudi...primjetio sam na nocriji da kada je ispod 7° cuje se rad kompresora al ventilator spoljasnje se sporo okrece dok preko 7° ventilator spoljasnje sa brze okrece a kompresor se skoro pa i ne cuje.Inace prezadovoljan sam sa klimom samo me to malo buni da li bi trebalo sa nizom temperaturom ventilator spoljasnje brze da vrti?
 
Pozdrav ljudi...primjetio sam na nocriji da kada je ispod 7° cuje se rad kompresora al ventilator spoljasnje se sporo okrece dok preko 7° ventilator spoljasnje sa brze okrece a kompresor se skoro pa i ne cuje.Inace prezadovoljan sam sa klimom samo me to malo buni da li bi trebalo sa nizom temperaturom ventilator spoljasnje brze da vrti?
Evo logika Toshibe
Manje vise isto je i na ostalima.
69261dc738f55d8c9ae57566a17cca11.jpg
 
Kod mene na on/off klime kada je +5 onda ventilator se ugasi na jedno minut pre kompresora a kada je u -6,-7 onda pre se ugasi kompresor od ventilatora za jedan minut odprilike
 
na koliko je potrebno cistiti spoljne jedinice, moje su stavljene pre dve i po godine i gledam kao nova unutra jos uvek nema ni p od prljavstine
 
Treba prekontrolisati bar na dve godine mada ako se greje sa njima one se samo odrzavaju, da tako kazem, kondezatom zimi pa deluju cisto. Prvi kondezat na grejanju nakon leta kada su suve pa se i zaprljaju je dosta prljav, tad se vidi koliko se ispere.
 
Pogotovo ako komšiluk loži ugalj, a kotlovi predimenzionirani, sagorevanje nula.

Послато са SM-A520F уз помоћ Тапатока
 
Ahahahaha :d Znaci i tu ima predimenzionisanja.

Tapatalk from Poco loco
 
Tu je predimenzioniranje najgore. Kod mojih kotao na pelet 45kW, pola izađe na odžak. A odžak ko tunel... Spasio sam ih sa klimama.

Послато са SM-A520F уз помоћ Тапатока
 
Jozo kod tvojih roditelja ima 3 LMCE 12. Jel su sve na istoj etaži ili ne? Sećam se da je bila priča da nisu izolovani ali se ne sećam koju kvadraturu pokrivaju.


Послато са Tab2A7-10F уз помоћ Тапатока
 
Kuća 300kvm, u dve etaže po 150kvm. Ja sam postavio 10cm vune na gornju ploču sa tavanske strane. Greje se 100-nak kvm na spratu. Sve klime postavljene na pregradne zidove. Inače, da nema one vune bilo bi teško. Stvar je u komforu, džaba da klima duva ko tajfun ako su zidovi hladni. Kada bi i u podu bilo izolacije, bilo bi još bolje. Uglavnom, moji zadovoljni, više negi duplo jeftinije nego na pelet. A o komforu u odnosu na loženje drva ili uglja da ne pričam. Sva "muka" se sastoji u pranju filtera.

Послато са SM-A520F уз помоћ Тапатока
 
Poslednja izmena:
Bese tvoj brat bio duzan da uradi izolaciju na fasadi, jos nista od toga? Gde ce mu dusa, tako postuje roditelje koji ga odgajali?? Kritikuj ga malo!
 
Samo pusti kevu da mu *****, drugo ne vredi.

Tapatalk from Poco loco
 
On je dužan i neke druge stvari, ne samo roditeljima. Ružno je reći, ali laknulo nam je kad je zapalio u inostranstvo. Uozbiljio se, ali i dalje gleda samo svoje pedu.

Послато са SM-A520F уз помоћ Тапатока
 
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Nazad
Vrh Dno