@cronin
Sve to stoji samo se zaboravlja da tu nije gas nego tecnost i ona u isparivacu treba da uradi nesto od cega ce zavisiti novi ciklus u rashladnom krugu.
Ja bi sad voleo da objasnis kako taj gas koji je zagrejan sa -40 na -15 zagreje prostoriju na recimo +22
PS
@cronin
Vrlo lepo objasnjena "logika"
Opisno: Tako što se gasu nabije pritisak, i time mu se poveća temperatura. Takav gas, pod velikim pritiskom i na temperaturi od 60 °C se gura u unutrašnju jedinicu gde zagreva vazduh i predaje mu određenu količinu toplote. Kada se taj proces završi, gas ima tek 30 °C i opet se vodi opet vani, gde se naglo širi. Pri širenju mu se smanjuje temperatura i pada na pomenutih -40 °C, gde je opet u mogućnosti da primi određenu količinu toplote od spoljnjeg vazduha. Kada se zagreje na tih -15 °C, onda se opet kompresuje i šalje u unutrašnju jedinicu.
Na taj način toplotna pumpa koristi kompresor i električnu energiju da upumpava toplotu iz spoljnje sredine u sobu, gde je freon samo prenosni medijum. Tako i imamo COP, jer pumpa potroši 1 kW električne enegrije na kompresoru, a u celom ciklusu uspe da prebaci (recimo) 4 kW toplote iz spoljašnje sredine u sobu.
Ima tu još jedan efekat vezan za promenu agregatnog stanja koje je bitan za konkretnu realizaciju. Strašno su bitne temperature na kojima freon menja agregatno stanje iz tečnog u gasovito, jer se tu ustvari krije najveći "akumulator" energije. Pokušaću to da objasnim na primeru vode, jer taj efekat upravo gledamo ovih dana. Iz tablica vidimo da je:
https://sr.wikipedia.org/wiki/Специфична_топлота
https://sr.wikipedia.org/wiki/Латентна_топлота
specifična toplota vode - 2 KJ/kgK
latentna toplota topljenja leda - 334 KJ/kg
Ova latentna toplota označava količinu toplote koju je potrebno dovesti da bi se kilogram leda na 0 °C, pretvorio u kilogram vode na 0 °C. Dakle temperatura ostaje ista, masa ostaje ista, a sva toplota se potroši samo na promenu agregatnog stanja. Iz podataka vidimo da nam je latentna toplota topljenja leda 167 puta veća od specifične toplote vode.
Dakle, treba nam ista količina toplote da zagrejemo 167 kilograma leda za 1 stepen celzijusa (npr. sa -10 °C na -9 °C), kao i da jedan kilogram leda sa 0 °C pretvorimo u jedan kilogram vode iste temperature. Zbog toga već danima gledamo velike količine leda i snega napolju, iako je temperatura odavno u plusu.
Ako sad bacimo pogled na tablice, videćemo i pojam latentne toplote isparavanja i upoređujući ga sa specifičnim toplotama lako je shvatiti da se ogromna količina energije može skladištiti ili predati, samo iskorišćavanjem efekta promene agregatnog stanja.
Izmenjivači toplote u spoljašnjoj i unutrašnjoj jedinici se zovu kondenzator i evaporator (isparivač) i oni zimi i leti menjaju ulogu. Zimi je unutrašnja jedinica kondenzator i u njoj se freon pretvara u tečnost tj. kondenzuje se. U trenutku dok prelazi iz gasovitog u tečno stanje freon predaje veliku količinu latentne toplote vazduhu u sobi. Ta tečnost ide dalje ka ekspanzionom ventilu koji je ispušta u spoljnju jedinicu. Kako dolazi do nagle ekspanzije u spoljnoj jedinici imamo mešavinu tečnosti i malo gasa, na vrlo niskoj temperaturi (pomenutih -40 °C). Kako spoljašnji vazduh prelazi preko izmenjivača (isparivača), on predaje toplotu freonu, koji sada u potpunosti isparava tj. prelazi u gasovito stanje. Da bi prešao u gasovito stanje freon mora da primi veoma veliku količinu toplote i to je ustvari glavni deo toplote koji se koristi u procesu "pumpanja". Freon je primio
toplotu iz spoljnje sredine, i potrebno mu je sada povećati pritisak da bi mu se temperatura povećala dovoljno da bi ta
toplota mogla biti iskorišćena u sobi. Bilo bi lepo da tu možemo da nabijemo veliku temperaturu, ali na žalost imamo gornju kritičnu tačku freona koja je negde oko 70 °C. Ti si, Zoxore, sam pisao precizne cifre za Toshibu. Mozda je i Tvrdoglavi pričao o maksimalnim temperaturama u Fujitsu, ne sećam se više gde tačno na kom od foruma ili tema.
Pogledajte prilog 262822
Termin freon koristim za bilo koji od rashladnih gasova, da ne bi bilo zabune oko gasa (rashladni gas,
refrigerant) i gasa (gasovitog stanja).