Šta je novo?

Klima ponovo...

ivo.r

Čuven
Učlanjen(a)
30.08.2000
Poruke
1,660
Poena
649
Bezuspešno sam pokušao da postujem u thread o klimi, zato sam pokrenuo novi. Ne zamerite.

Kao što sam i obećao, evo da pokušam da razjasnim neke stvari vezane za klima uređaje. Na samom početku moram da kažem da je cela priča više teorijiska i da nemam nekog praktičnog iskustva iz ove oblasti, jer se bavim ipak neki drugim stvarima.

Dakle ovako...

Kao prvo pod klimatizacijom se podrazumeva zagrevanjem (zimi), hlađenjem (leti), provetravanjem, održavanjem zadate relativne vlažnosti vazduha, održavanjem čistoće vazduha i ako je potrebno, održavanjem nekog pritiska vazduha u prostoriji. Iz ovoga odmah proizilazi da se uređaji o kojima je ovde bilo reči, ne mogu smatrati pravom klimatizacijom, iako je uobičajen naziv za njih "klima uređaji" ili možda pravilnije "lokalni klima uređaji"
Na primer ovkvi uređaji se samo uzgred pominju u predmetu Klimatizacija (na Mašinskom fakultetu), dok je težište pre
svega ne većim sistemima (tj. usuđujem se da kažem, "pravoj" klimatizaciji).

Lokalni klima uređaji se karakterišu niskom cenom, koja je u prethodnih 10-15 godina drastično snižena što je povećalo njihovu popularnost svuda pa i kod nas i zahvaljujući masovnoj proizvodnji i velikoj konkurenciji među proizvođačima dostigli su visok tehnološki nivo. Reč je o autonomnim uređajima koji sadrže kompresor, isparivač i kondenzator (razmenjivači toplote), elektromotor i ventilator(e) i naravno rashladni fluid, uglavnom freon. Takođe sadrže i pomoćne uređaje i automatizaciju. Mogu da sadrže i električni grejač. (BTW i ovi uređaji kao i većina rashladnih uređaja radi na principu levokretnog rashladnog ciklusa - slika 1).

Prednosti: niska cena, lako montiranje i održavanje, lako rukovanje, i u zadnje vreme i lep dizajn
Manje: Kao što je prethodno rečeno ne zadovoljavanu neke od osnovnih funkcija klimatizacije odn. provetravanje
(koriste recirkulacioni vazduh, samo neki imaju mogućnost delimičnog ubavcivanja svežeg) i nemaju mogućnost vlaženja vazduha (generalno ga tokom rada suše).

Mogu biti kompaktni tzv.prozorski klimatizeri, ili iz dva (više) delova tzv. Split-sistemi

Kompaktni:
U jednom kućištu nalaze se svi elementi. Ugrađuju se u prozor (češće) ili u spoljni zid (ređe) te imaju mogućnost rada delimično i sa spoljnim vazduhom (do 10%). Imaju filtere klase B1 ili B2. Kapacitet hlađenja im je 2-3 kW a protok vazduha 300-500 m3/h. Prvobitna namena ovih uređaja bilo je hlađenje, a kasnije se kao opcija pojavio i električni grejač (~2 kW) pa je ovakav klimatizer mogao da funkcioniše i kao kalorifer s tim što ima i filter vazduha.
Kasnije se došlo na ideju da se u zimskom periodu iskoristi efekat toplotne pumpe (o tome malo kasnije),.

Nedostatci: Ograničeno mesto postavljanja u prostoriji. Kada klimatizer ne radi, kroz njega postoji ogromna infiltracija spoljnog vazduha, što će reći zimi kroz njega duva ko nenormalno.

Ovi nedostatci uglavnom su prevaziđeni primenom split-sistema.


Split-sistemi
Kod ovih uređaja postoje dve jedinice, spoljna i unutrašnja, međusobno povezane sa dve bakarne cevi (obavezno
izolovane od spoljne sredine). Usled ovakve konstrukcije nema dovođenja spoljnog vazduha (barem ne kod ovih koje u ovom threadu razmatramo). Spoljašnja jedinica sadrži kompresor, kondenzator, ventilator, risiver, ventile i automatiku.
Unutrašnja sadrži isparivač, ventilator, ventile. Iz ovoga se vidi glavni razlog zbog koga su split-sistemi osetno tiši od prozorskih.
Spoljna jedinica može se postaviti na krov, fasadu, u dvorište... Treba voditi računa da okolo ima dovoljno mesta za cirkulaciju
vazduha, bez obzira na to što ima sopstveni ventilator. Takođe je poželjno da je postavljena na mestu koje je što više u senci,
da o okolini nema peska i prašine kao i da joj se može što lakše pristupiti. Treba da se nalazi što bliže unutrašnjoj jedinici.
Negde u literaturi sam svojevremeno pročito da rastojanje može biti do 20 m, ali mi iskreno rečeno taj podatak baš i ne stoji. Takođe treba obratiti pažnju i kuda prolaze cevi koje spajaju spoljni i unutrašnji deo. Nije poželjno da su preterano "izlomljene".
Unutrašnja jedinica je najčešće zidnog tipa, ali može biti i plafonska ili čak parapetna. Osim ova tri tipa postoje i posebni, kasetni tip (postavlja se u prostoriju spuštene tavanice) i kanalski tip (postavlja se u kanale tj. prostor za dovođenje vazduha) Kod ova dva tipa može postojati mogućnost delimičnog dovođenja spoljnog vazduha, kod "običnih" (prethodna 3 tipa) ona ne postoji.
Dosta se radi na izradi filtera, najbolji su oni sa aktivnim ugljem , a koriste se i mikrofilteri koji efikasno uklanjaju polenov prah
pare, bakterije i izdvajaju ce čestice veličine do 0,01 mikrometara.
Svi ventilatori osim što su skoro bešumni, imaju i promenljiv broj obrtaja. U građuju se i mikroprocesorski kontroleri koji imaju ulogu izbora oprimalnog rada. Kod skoro svih postoji mogućnost daljinskog upravljanja, a kod nekih i mogućnost programiranja
rada za nekoliko dana unapred.

Multisplit sistemi
Na jednu spoljnu jedinicu vezuje se više unutrašnjih jedinica i to tako što je spoljna jedinica sa dve cevi povezana sa regulator
na koji se povezuju unutrašnje jedinice. Svaka unutrašnja jedinica ima mogućnost sopstvene regulacije. Cena ovakvih uređaja je jedna ili veća adekvatnom broju pojedinačnih split sistema. Mana ovih uređaja je ako otkaže spoljna jedinica, ceo siostem je van rada. U početku su sve jedinice morale da rade u istom režimu rada (ili grejanje ili hlađenje), danas postoje i uređaji koji prevazilaze i to ograničenje.


Režim grejanja korišćenjem efekta toplotne pumpe
Najkraće rečeno, ovaj efekat se postiže, kada isparivač (unutra) i kondenzator (spolja), koji su po konstrukciji slični, zamene uloge tako što se pomoću četvorokrakog ventila se promeni tok radnog fluida kroz uređaj (vidi sliku 2). Pri tome je koeficijent grejanja 2 - 2.5. Znači za 1kW utrošene energije dobije 2-2.5 kW toplote. Koeficijent grejanja nije konstantan i zavisi od spoljne temperature.
Ovo važi do temperature od oko +5 kada opočinje da se stvara inje na isparivaču koje se ponaša kako izolator i ometa razmenu toplote.
Ukoliko postoji mogućnost otapanja isparivača (danas često) minimalna spoljna temperatura se spušta na recimo -5 oC, pri čemu je koeficijent grejanja veoma mali, znači em opada kapacitet em raste cena. Ovo je jedan od razloga zbog kog nije moguće korišćenje klima uređaja sa toplotnom pumpom, kao osnovnog izvora grejanja, ali je veoma pogodan za dogrevanje, naročito u nekom prelaznom periodu.


Cilj poruke je pre svega informativan, i prilično sam razmišljao kako da sve ovo sročim. Naime o ovome postoji čitava nauka
(problemi grejanja i hlađenja proučavaju se u 4 predmeta na Mašinskom fakultetu) i trudio sam se da se ne rasplinem u širinu,
da neke stvari pojednostavim, da priča bude kratka, a ipak jasna. Nadam se da sam ovom porukom uspeo da makar malo razjasnim neke stvari.
Kao što sam i u pre rekao, malo sam "zarđao" sa znanjem iz ove oblasti, jer poodavno sam ovo učio, a u međuvemenu
se (na moju veliku žalost) nisam bavio grejanjem i klimatizacijom, te ukoliko ima nekih propusta biću veoma zahvalan ako mi neko na njih skrene pažnju. Ako mogu još nešto da objasnim slobodno pitaje, ako ne ovde na Benchmarku, može preko maila.
 
cheers

Sve videh sto me interesuje, ali nedostaje samo jos poneki podatak o ovim so called "pingvin" uredjajima...napisah sistemima, ali mislim da je u pitanju jedan uredjaj....

Any info?
:)
 
Ja imam neki slican pingvin sistem, odnosno ako mislimo na isto. Radi jednostavno sipas hladnu vodu ili stavis led, unutra ima ventilator i to je to. Slicno kao kod automobilskih hladnjaka. Sto znaci da nisu nesto preterano korisni i da vlaze vazduh. E sad mozda ima i drugih sistema.


Sta je to inverter?
 
A koliko se poveca racun za struju, tj kolika im je potrosnja za hladjenje (s obzirom na poskupljenje struje od 50%) ?
 
Sa 1kW struje se dobije 2-2.5kW toplote.

Nikome jos nije poslo za rukom ovako nesto jer se to zove perpetum mobile i ne postoji.

Eventualno 2-2.5kW struje -> 1 kW energije. Cak i to nije los stepem iskoriscenja, Ne znam za klime i ostale sisteme, govorim laicki, ali kod kola je 0,1 do 0,3 i ne zale se ljudi preterano, svi se voze ;)

Pozdrav!
 
Ja probao DeLonghi pingvin i spostavilo se da je tezak shit. Pingvin klima je dobro zamisljena, izgleda ko usisivac, ima tockove i vuces je po stanu kad i gde ti zatreba. Recimo, u toku dana je drzis u dnevnoj sobi, a uvece je gurnes u spavacu (ako je imas). Ima jednu plasticnu cev koju moras da gurnes kroz prozor (savitljiva kao kod usisivaca). E, sda to se u praksi lose pokazalo, bar na ovom primerku koji kosta nesto oko 2500 dem (verovatno ima i za manje). Klima vracena i za iste pare uzet split sistem istog proizvodjaca - NEBO i ZEMLJA.
 
Laza je napisao(la):
Ja imam neki slican pingvin sistem, odnosno ako mislimo na isto. Radi jednostavno sipas hladnu vodu ili stavis led, unutra ima ventilator i to je to. Slicno kao kod automobilskih hladnjaka. Sto znaci da nisu nesto preterano korisni i da vlaze vazduh. E sad mozda ima i drugih sistema.

Uf, ako je to ono što mislim da jeste, ume da suludo i neprijatno poveća vlažnost vazduha, a 'oće vremenom i nameštaj u prostoriji da strada.

Sta je to inverter?

Koliko sam uspeo da saznam, pojam inverter je ipak vezan za kompresor, i uloga mu je da omogući promenljiv protok rashladnog fluida kroz njega, pretpostavljam promenom broja obrtaja. Ovime se navodno postižu veoma velike uštede.
 
Sasa je napisao(la):
Sa 1kW struje se dobije 2-2.5kW toplote.

Nikome jos nije poslo za rukom ovako nesto jer se to zove perpetum mobile i ne postoji.

Eventualno 2-2.5kW struje -> 1 kW energije. Cak i to nije los stepem iskoriscenja, Ne znam za klime i ostale sisteme, govorim laicki, ali kod kola je 0,1 do 0,3 i ne zale se ljudi preterano, svi se voze ;)

:)
Kamo sreće da je prepetum mobile. Neki ljudi iz ove oblasti bi posedovali bar pola sveta, a i za nas "sitne ribe"ne bi bilo loše :)
Nažalost, s obzirom da je termodinamika glavni temelj cele termotehnike, njeni zakoni i tu važe, te perpetuma nema

U konkretnom slučaju, faktor grejanja kod toplotne pumpe se računa na sledeći naćin (slovo E u stvari treba da bude epsilon, a T označava apsolutne temperature, dakle one u Kelvnima):

Eg=Q/P ; Q-toplota kondenzacije, P-ukupna snaga za pogon uređaja. Za Carnotov ciklus (idealan i izentropski) ovaj izraz se svodi na Eg==T/(T-To) gde je T-temperatura grejanog tela
a To - temperatura izvora toplote (pazi, ovde je izvor toplote npr. vazduh na nižoj temperaturi od grejanog tela)

Ekonomičnost toplotne pumpe je veća ukoliko je To viša, T niža odn. ako je razlika (T-To) manja => Eg je veće.

Kao izvor toplote mogu se koristiti vazduh, voda ili npr. zemlja (isparivač se zakopa u zemlju na određenoj dubini). Problem kod vazduha je što se temperatura često menja i što opada baš kada potrebe za grejanjem rastu. Kao izvor toplote veoma su pogodni jezerska, rečna ili morska voda, a naročito bunarska (par ovakvih objekata postoji u Bgd. i okolini), koja preko cele godine imaju prilično ujednačene temperature. Kod cele ovpriče o toplotnim pumpama najveći je problem skupa investicija, ali bez obzira na to primena je sve veća.
Generalno, budućnost i jeste u uštedi energije i korišćenju alternativnih izvora, a ovo je samo jedan od vidova.
 
A sta je sa klimama sa ugradjenim jonizatorima, kod nasih prodavaca se moze cuti prica tipa a to nije nista to je samo marketing. Kako onda izvrsiti zastitu od bakterija i virusa
 
Pa jeste marketing u smislu da ionizatori nemaju veze klimama, to je vrlo
prost i mali uredjaj koji mozes da kupis posebno i koji jeste "zdravo"
upotrebljavati, ali nije nikakav argument u korist neke klime - eto samo se ljudi dosetili da ubace i njega u klimu, pa sta ???

Uglavnom to nema nikakve veze sa bakterijama i virusima. Njih zaustavljaju filteri u klimama. Mada je i pitanje je sta imaju uopste da ih zaustavljaju, posto su doticni vec tu u vazduhu tj. sobi, niti ce klima da ih stvori vise niti ce da ih unisti...ustvari polazi se od pretpostavke da je prostorija u kojoj radi klima totalno zatvorena, pa bakterije i virusi nece izaci redovnim provetravanjem prostorije, pa ih stoga treba malo "obuzdati"...
 
Ledeni je napisao(la):
Dvanaestica trosi oko 1 Kw.

Dvanaestica trosi otprilike ovako:

rezim grejanja oko 1300W/h
rezim hladjenja oko 1400W/h
maksimalno oko 1650W/h (turbo rezim)
 
Aca je napisao(la):
Dvanaestica trosi otprilike ovako:

rezim grejanja oko 1300W/h
rezim hladjenja oko 1400W/h
maksimalno oko 1650W/h (turbo rezim)
Da ti nisi poceo da OC i klime?Izgleda ti preslo u naviku.:D :D
 
simpson H je napisao(la):
Da ti nisi poceo da OC i klime?Izgleda ti preslo u naviku.:D :D

Cekam da stignu iduce nedelje, da kupim, pa cu da probam kako ide O.C. :p :D
 
Aca je napisao(la):
Cekam da stignu iduce nedelje, da kupim, pa cu da probam kako ide O.C. :p :D

Joj kad počnu da izleću osigurači. :D
 
Laza je napisao(la):
Ja imam neki slican pingvin sistem, odnosno ako mislimo na isto. Radi jednostavno sipas hladnu vodu ili stavis led, unutra ima ventilator i to je to. Slicno kao kod automobilskih hladnjaka. Sto znaci da nisu nesto preterano korisni i da vlaze vazduh. E sad mozda ima i drugih sistema.


Sta je to inverter?

To nije pingvin, vec neka kombinacija ventilatora i ispraivacaa (ako se ne varam uvozila ih je firma Videx...), koja ima efekta, ali je neophodno koriscenje leda za dobro hladjenje..
Slazem se sa njom dosta povecana vlaznost vazduha...
 
Golden je napisao(la):
A koliko se poveca racun za struju, tj kolika im je potrosnja za hladjenje (s obzirom na poskupljenje struje od 50%) ?

Meni je ukupna potrosnja struje za stan 36 KVM i klimu LG-12000 za mesec jun 450 (cetiri stotine pedeset) kWh... A bilo je dosta toplih dana...
 
Nazad
Vrh Dno