Šta je novo?

IT preduzetnici: Banke, porezi, propisi... (FAQ - II & III post)

I ja sam sve ovo naucio mahom sam istrazujuci i proucavajuci, pola knjigovodja prica napamet pogresno : )
 
Godišnji porez na dohodak se plaća ako ukupna zarada po svim osnovama (plate, honorari, kamate, dividende, rente, kapitalna dobit, pokloni, nagrade...) na koju su već plaćeni regularni porezi (po propisima za svaki od tih prihoda) ipak prelazi određeni iznos za tu godinu, uz neke moguće olakšice.

Za paušalce rešenje o poreskoj osnovici procenjuje kolika je plata dok se ostatak prihoda od te delatnosti smatra troškovima poslovanja i ne računa u zaradu (do limita za paušalce).
 
Ne ide sve, npr. dividenda ne ulazi u godišnji porez na dohodak pa ni ostali prihodi od kapitala.
PRIHODI KOJI NE ULAZE U GODIŠNJE OPOREZIVANJE
Godišnji porez na dohodak građana ne plaća se na isplaćene:

1) prihode od kapitala – član 61. stav 1. Zakona, i to:

kamate po osnovu zajma, štednih i drugih depozita – oročenih ili po viđenju i po osnovu dužničkih i sličnih hartija od vrednosti,
dividende i učešće u dobiti,
prinos od investicione jedinice otvorenog investicionog fonda;
uzimanje iz imovine i korišćenje usluga privrednog društva od strane vlasnika društva za njihove privatne potrebe i ličnu potrošnju;
2) ostvarene kapitalne dobitke – član 72. Zakona;

3) dobitke od igara na sreću – član 83. Zakona i

4) prihode od osiguranja lica – iz člana 84. Zakona.

Prihodi po ovim osnovama ne uključuju se u godišnji zbir za oporezivanje, odnosno ne unose se u godišnju poresku prijavu.
Dakle kao vlasnik DOO isplatiš sebi dividende, plaća se 15% akontacije i 15% na dividendu ali ne ide u kalkulaciju godišnjeg poreza na dohodak.
 
Da li je moguce registrovati preduzetnicku radnju i navesti kao osnov osiguranja Osnovna delatnost iako je osoba jos uvek u radnom odnosu?

Planiram uskoro da podnesem zahtev za registraciju a ne znam jos koliko tacno nedelja ce proteci dok ne dobijem zvanicno potvrdu za prekid radnog odnosa, pa sam mislio da mi je mozda zgodnije da odmah navedem kao osnov osiguranja Osnovna delatnost a ne iz radnog odnosa, jer u suprotnom bih to svakako morao da menjam nakon kraceg vremena.
To je druga opcija, da podnesem za prvi mesec da osnov osiguranja bude iz radnog odnosa pa da im javim kada se to promeni.
 
Poslednja izmena:
Kad sam svojevremeno ja kretao sa pausalom, meni je tada knjigovdja rekao da moramo/trebamo (kakogod) sve po PS-u, pa smo recimo za svega 7-8 dana (ili tako nesto) prijavili iz radnog odnosa, kasnije kad sam raskinuo radni odnos, podnesena je nova prijava za full. E sad, knjigovodja kog sam tad imao je jedna od vecih i poznatijih novosadskih knjigovodstvenih agencija, ali tokom saradnje sa njima sam shvatio da ne vrijede ni pi*ljivog boba, dzabe sam ih placao.

Gledajuci logicki iz ove perspektive, ja bih rekao da drzava nema nista protiv ako odmah krenes sa preduzetnistvom kao osnovnom djelatnoscu, jer u teoriji samo si ti na gubitku jer placas full porez i doprinose na oba mjesta. Ali s druge strane, nikad se ne zna da li te mogu zezati zbog toga. Pricekaj svakako da jos neko kaze svoje misljenje...
 
Da li je moguce registrovati preduzetnicku radnju i navesti kao osnov osiguranja Osnovna delatnost iako je osoba jos uvek u radnom odnosu?

Planiram uskoro da podnesem zahtev za registraciju a ne znam jos koliko tacno nedelja ce proteci dok ne dobijem zvanicno potvrdu za prekid radnog odnosa, pa sam mislio da mi je mozda zgodnije da odmah navedem kao osnov osiguranja Osnovna delatnost a ne iz radnog odnosa, jer u suprotnom bih to svakako morao da menjam nakon kraceg vremena.
To je druga opcija, da podnesem za prvi mesec da osnov osiguranja bude iz radnog odnosa pa da im javim kada se to promeni.
A čemu žurba sa otvaranjem? Jedino ako je baš frka da se fakturiše odmah. U suprotnom, objasniš klijentu da si u procesu otvaranja firme i da ćeš mu fakturisati za mesec dana. Ako se ne varam, ima i ona opcija da registruješ firmu, ali da za početak rada navedeš neki datum u budućnosti. Možda bi to pomoglo u ovoj situaciji, ali opet komplikuješ jer nisi siguran do kad ćeš biti u radnom odnosu. Možeš da pitaš u APR-u ali sam prilično siguran da će ti reći da moraš da registruješ po stvarnom stanju, a ne kako će biti za par nedelja.
 
Bice potrebno da napravimo neku vrstu ugovora i zbog toga sam razmisljao ako mi budu trazili da u samom ugovoru navedu podatke poput maticnog ili pib broja koja je najbolja solucija.
Ja bih im svakako napomenuo da trenutno nemam registrovanu preduzetnicku radnju i da bih morao da izvrsim prvo registraciju, u slucaju da je potrebno da se podaci navedu u samom ugovoru.

Ako se u ugovoru mogu navesti moji licni podaci onda bi imao fore da zavrsim sve oko registracije do momenta kada je potrebno da se prvi put fakturise.
 
Procitao sam temeljno citavu temu od pocetka do kraja. Tamo negde oko 50-e strane se vodila malo zustrija polemika oko novih izmena koje doticu i preduzetnike, video sam da je datum bio pocetak 2020. godine.

Neki su napisali da ne zele da rizikuju i da ce zbog toga odmah preci u DOO, da ne zele da prepustaju situaciju slucaju. Drugi su pisali da su jako izrevoltirani svime i da planiraju da zamrznu/ugase svoju preduzetnicku radnju, makar dok se situacija ne rascisti.

Od toga je proslo sigurno godinu i po dana. Presao sam narednih 50 i vise stranica i nisam video da je citava prica dobila bilo kakav epilog. I dalje su najaktuelnija pitanja ona koja se ticu paketa za preduzetnike u razlicitim bankama, sto je po meni od efemernog znacaja u poredjenju sa ovim novim uredbama koje drzava u poslednje vreme usvaja.

Ja sam vrlo blizu da zapocnem saradnju sa inostranim klijentom. Nikada ranije nisam imao bilo kakvu vrstu agencije. Potez da registrujem DOO mi se cini nekako suludim. Znam da je u vise navrata pominjano da osobe ciji je klijent iz inostranstva ne bi trebalo da imaju probleme ali da li je neko danas sigurniji u tu tvrdnju u odnosu na period kada su se prvi put pojavile insinuacije o mogucim konsekvencama po pausalce?
 
Poslednja izmena:
Ne pise se zato sto epiloga nema, jedni su zatvorili pausalne radnje (kontam oko 90-95% IT-ovaca), mi ostali smo nastavili po starom uzdajuce se da se drzava nece koristiti prljavim metodama da nas kasnije ugrobari (jer po svim normalnim pravnim tumacenjima prolazimo test samostalnosti).

E sad, da li se drzava zadovoljila sa ovih "ubijenih" 90% IT pausalaca ili prosto nije jos dosla na red kontrola nas koji smo ostali pausalci, to je tesko reci. Moje neko misljenje je da je drzava postigla sto je htjela (jer je IT najvise "zloupotrebljavao" sistem pausala kakav sada jeste, stoga i akcentujem ovdje najvise IT), a da li ce dalje maltretirati preostale ljude pausalce vrijeme ce pokazati.

I da naglasim, tj. ogradim se, ovih 90-95% koje spominjem apsolutno nisu zasnovani na nekom provjerenom izvoru, za tacne podatke treba vidjeti neki zvanicni izvor, ali po mojoj laickoj procjeni na osnovu meni poznatih ljudi iz IT okruzenja, mislim da je minimalno 90% ljudi napustilo pausal nakon donosenja tog novog zakona i testa samostalnosti.

Sto se tice tvog slucaja, moj savjet je da slobodno ides sa pausalom ako je to sad najbolja opcija za tebe. Mislim da si bezbijedan sve dok prolazis famozni test samostalnosti, ali samo vidi da ga protumacih kako treba i budes realan/iskren (jer u saradnji sa stranim klijentom sve potencijalne posledice snosis ti u slucaju bilo kakvog padanja na testu kasnije). Rizik uvijek postoji, ali ako cemo se bas plasiti kao zecevi sopstvene drzave i onda kad ne treba, onda bolje da se odmah ubijemo. Mada, navikli su nas na svasta, pa razumijem ljude koji vise nicemu ne vjeruju sto ima bilo kakve veze sa drzavom...
 
Verujem da je to mozda i bio cilj, da ne bude sve potpuno transparentno i jasno.

Opcija koju imam jeste da neko vreme na samom pocetku krenem da radim paralelno taj dodatni posao, kao pausalac iz radnog odnosa. Pa da onda procenim kakav status ce najvise odgovorati, u slucaju da proecnim da se isplati ici tim putem.

Da li je neko mozda imao nekada klijenta iz inostranstva sa kojim je ugovarao Part-Time angazman u kojem je potrebno da se navede period raspolozivosti?

Prvo su me bili pitali da li mi cifra od 20 sati nedeljno deluje ok. Ja sam napisao da to jeste ok ako se racuna jedna kalendarska nedelja, od ponedeljka do nedelje.
Onda su me pitali da li bih mogao da isporucim 20 u toku jedne nedelje ali u toku radnog vremena.

Taj zahtev mi je nekako nerealan s njihove strane posto vec znaju da sam zaposlen na puno radno vreme. Posto radimo u istoj vremenskoj zoni radno vreme nam se preklapa. Razmisljao sam da im kazem da sam ja u mogucnosti da razmenjujem mail-ove u toku radnog vremena i da se sa kolegama dogovaram oko zadataka ali da ne mogu da obecam da cu sam posao obavljati u periodu od 9-17, vec da cu ja to raditi u slobodno vreme.

Ja nemam bas neko fleksibilno radno vreme, mogu u toku radnog vremena da nadjem vremena da odradim neke dodatne poslove tako sto cu preraspodeliti nezavrsene aktivnosti za kasniji deo dana odnosno za vece ali niko ne zna unapred da li ce nekog dana biti pojacan intezitet aktivnosti.
 
Je l' se desilo nekome da nakon kreiranja naloga na APR-u ne može da pokrene postupak kreiranja preduzetnika? Uopšte mi ne izlazi opcija da izaberem podnosioca zahteva
 

Prilozi

  • Screenshot_20211002_095226.png
    Screenshot_20211002_095226.png
    33.8 KB · Pregleda: 84
Da li se poreski broj dobija istog dana kada se podnese registracija preduzetnicke radnje ili se ceka nekoliko radnih dana da se on kreira?
 
Pomerio sam post iz teme o tekućim računima banaka, kontam da ima više smisla ovde da bude.

Jedno pitanje za preduzetnike paušalce koji imaju i fizički račun u intezi. Na koji način vam računaju kreditnu sposobnost? Meni su rekli da jedino to rade preko utvrđenog iznosa poreza, gde mi je zarada 50k dinara što je nerealno daleko u od realne sume. Uopšte ih ne interesuju ugovori i promet po preduzetničkom računu kao što funkcionišu neke druge banke. Želeo sam da podignem stambeni kredit, i izgleda da ću morati da menjam banku...

Bio sam do OTP banke u vezi sa sinhro paketom i to sve zvuči sjajno. Gledaju ugovor i promet po računu za utvrđivanje kreditne sposobnosti, solidan paket kartica, osiguranje, dobar kurs(srednji kurs NBS umanjen za 0,3%). Ali mi savetnik deluje potpuno nepouzdano jer ja moram da ga jurim da mi odgovori na pitanje, evo ponovo ga nema danima... Potpuno odsustvo poslovnosti, komunikacija ko na pijaci, takva je i ova iz inteze. Kao da imaju loš input kadra i nemaju dobar onboarding, al to je drugo pitanje. Jel ima nekoga u OTP i da je zadovoljan? Kakva su vam iskustva?

Trebao bi mi savet za prelazak i prenos poslovnog i fizičkog računa u banku u kojoj mogu da podignem stambeni kredit kao paušalac, gde mi gledaju promet po računu i ugovor sa klijentom, a ne iznos paušalno utvđenog poreza. Takođe voleo bih da potpuno elektronski radim raspored priliva, konverziju, prenos, da imaju solidan paket kartica, dobar m/e banking za fizička lica i slično. Postoji li tako nešto?!

Nadam se da ne tražim previše! :)
 


Odgledao sam danas ovu epizodu:

-- U jednom trenutku se kaze da je bilo potrebno da se zastite domaci poslodavci posto se ljudi odlucuju da rade za inostrane klijente, kako bi trebalo "stititi" firme koje su ovde registrovane. Meni to deluje kao totalna nebuloza. Mala zemlja sa vrlo skromnom ponudom. Kao da je to sad pregrst prilika i neverovatnih sredina u Srbiji gde covek moze da bira. I to kaze covek koji je sav svoj uspeh ostvario zahvaljujuci "slobodnom trzistu" i koji se navodno bavi "digitalnom" ekonomijom. IT i treba da bude globalan, ne sme se gledati lokalno.
-- Stalno se naglasava cinjenica da je poresko pravo izuzetno kompleksno i kako je ljudima tesko da razumeju osnovne stvari. Vrlo jednostavne stvari se predstavljaju kao bauk iz razloga sto postoji potreba da se necije zanimanje glorifikuje.

Najbolji komentar na sam video:

Vrlo interesantan gost. Sve je ovo lepo upakovana prica pod parolom "lako cemo" . Gost vrlo prepreden. Svestan svog uticaja, strog. Ne dozvoljava nikakve upadice sa Galebove strane jer je "vican strucnjak" . Pazi na svaku izgovorenu rec. O sebi govori skromno, tek toliko da bi zadobio onu paznju koju od slusalaca prizeljkuje. Paznju koja nedvosmisleno kreira gospodina kao pravicnog i nepristrasnog. Onda kada u pola recenice izgovori nesto poput:,, cupanja retrovizora bahatim vozacima" vrlo lepo oslikava ono sto nam sve vreme porucuje. Moja persona je zakon i to ces postovati jer ja tako kazem. U njemu ne postoji nikakvo elementarno covekoljublje i na Galebovo vracanje sustinskom pitanju odgovara kao i svi oni koji nam mazu oci. Uvijeno i bez savesti. Gospodinu ne osporavam elementarna zvanja i umesnost. Vrlo ljigava pojava upakovana u kapitalisticku nakindjurenu ideologiju . Spolja gladac, unutra jadac.
 
Poslednja izmena:
Zato što novi znalci odbijaju da razumeju prostu stvar - a to je gde žive i kakav je sistem u državi čiji su državljani.
Svi rade za taj PIO i zdravstvo i svi koji ne rade, žive od toga i sad pominjati "globalno" kad je to vrlo lokalna stvar prosto nema smisla.
 
Necu da ulazim u raspravu. Cinjenica je da se na vise mesta priznaje da je u poslednje vreme manjak para u budzetu i da je to osnovni razlog zbog kojeg se krenulo za vecim podizanjem doprinosa. A uvek ce se naci "nezavisni eksperti" koji ce iz licne koristi da podrze predlog drzavnog aparata.

U ovom video zapisu ima mnogo manje te demagogije i relativizacije a vise konkretnih primera:
 
Nije im to bio jedini razlog, ali jeste jedan od, pa toliko su u stanju da su osnovali su i svoje "udruženje frilensera" pa se i oni slikaju... Ni nema tu neke rasprave, koji deo doprinosa sistemu svakog pojedinca koji prihoduje od zarade ti nije i dalje jasan?
Od svakog dinara tvog doprinosa deo ide u tekuće penzije i zdravstvo, a fond je samo fond u naslovu.
 
Poslednja izmena:
Ako je u pitanju freelancing moja primedba ide na nacin na koji se odredjuje iznos doprinosa koji treba da plati.
Kada je u pitanju deo koji se odnosi na preduzetnike najvecu zamerku imam sto se to podrazumeva kao "radni odnos" cak i ako se gleda angazman sa stranim kompanijama sto defakto nije i na taj nacin se ignorise sam rizik koji osoba koja se upusti u preduzetnicke vode preuzima.
 
Malo sam nemušto napisao ali hteo sam da podvučem odnos koji vlast ima prema maloj privredi pa su u stanju i da koriste razna sredstva kao to što su imali "svoje" inkognito udruženje frilensera.
A s druge strane, u pitanju je i dalje taj stav "mi smo preduzetnici" "mi smo frilenseri" hoćemo posebna prava, da ne plaćamo doprinose i zdravstvo jer nam ne treba penzija i zdravstvena knjižica. To u ovoj državi nije izvodljivo, takav je sistem. Ti kao da si prespavao godinu-dve dana :)

A rizik koji preuzimaš kao preduzetnik (PR) jeste veliki (kao i u svim biznisima) ali poreska opterećenja preko godišnjeg rešenja su minimalna pa bi trebalo da potru taj rizik. Veći problem je što mogu unazad da te smlate rešenjem kad padneš na testu samostalnosti. Ako realno sam sagledaš i padneš na testu samostalnosti to i jeste zato što si u radnom odnosu - onda napravi neko drugo rešenje, otvori doo pa radi kao firma. A ako samo sediš i čekaš da neko uradi nešto za vas, to se neće desiti, tj. neće ti niko iz vlasti uraditi nešto što je u tvoju korist. Ili ako misliš da će neko da oprosti poreski dug, ni to se neće desiti.
 
Prema ugovoru deluje da bih pao 3 tacke (Nalogodavac je angažovao preduzetnika nakon oglašavanja u sredstvima informisanja ili je angažovao treće lice (HR agenciju) koja se bavi pronalaženjem zaposlenih;, Preduzetnik obavlja aktivnosti uz naknadu za istog nalogodavca neprekidno ili sa prekidima 130 i više radnih dana u periodu od 12 meseci; 70% ukupnih prihoda u periodu od 12 meseci u poreskoj godini je ostvareno od jednog nalogodavca).
Inace mi deluje da je sam ugovor koncipiran na nacin da se prodju tacke testa samostalnosti, siguran sam da i u drugim zemljama odavno vec imaju slican propis, a iskoriscen je neki od postojecih templejta za drugu zemlju.

Ovde su recimo rekli da vecina preduzetnika koji rade sa stranim poslodavcem ne mogu da ispune 5 tacaka i da je cilj bio da se odnosi u zemlji izmedju domacih firmi i angazovanih preduzetnika dovedu u red:




Unutar ovog video snimka je takodje navedeno od strane drugog ucesnika diskusije: Ukoliko se u ugovoru vidi da je lice angazovano na period od 12 meseci sve se ide ka tome da je kriterijum nezavisnosti narusen, znaci da je to prakticno vec situacija kada je preduzetnik izgubio svoju samostalnost.

Ovo prethodno se ne uklapa sa cinjenicom da su svi kriterijumi podjednake vaznosti i da ne postoji jedna eliminatorna stavka i deluje kao nesrecna fomulacija.
 
da, da, mora da se padne vise od pola tacaka, ne moze jedna stavka da ima vecu tezinu od drugih. Ali i dalje tu postoje nejasnoce, sto znaci da dobar broj stavki moze dvojako da se tumaci i od toga nismo zasticeni... Pa kad poreski inspektor vidi da si ti angazovan na 12m, on ce odmah da poveruje da su u stalnom radnom odnosu i to ce potencijalno da ga navede da neke tacke tumaci kako nam ne odgovara pa ce onda tu tek da nastane problem dokazivanja da to nije tako nego ovako, itd... Opet sve su ovo pretpostavke jer jos ne znamo da li je neko uopste testiran,,,
Mada, svakako ce oni cekati da se malo nakupi potencijalnih dugova, pa kad zatrebaju pare u budzetu, aktivirace se...
 
Jel neko u UniCreditu dobio nesto ovakvo?
Poslao zahtev za konverziju deviza, ovo me sacekalo. Nije problem da se popuni ovlascenje, ali me zanima jel neko prosao vec kroz ovo? Mada pise da treba postom se salje? Oticicu do banke sutra svakako.
 

Prilozi

  • Screenshot_2021-10-12-20-33-38-193_com.google.android.gm.jpg
    Screenshot_2021-10-12-20-33-38-193_com.google.android.gm.jpg
    96.5 KB · Pregleda: 64
  • Screenshot_2021-10-12-20-33-49-950_com.google.android.gm.jpg
    Screenshot_2021-10-12-20-33-49-950_com.google.android.gm.jpg
    134.4 KB · Pregleda: 64
Meni je vrh kako ga napišu kako sve rade zbog klijenta, a u realnosti klijent žrtva...
 
Kakvi ludaci. Kao da svako može da radi sa tvojim računom šta hoće. Pa u čemu se ova transakcija razlikuje od svake druge koju obavljaš putem elektronskog ili mobilnog servisa ??? I posle zašto ljudi mrze banke i kupuju kriptovalute :d
 
^
Da li neko koristit neki sličan servis, npr u cilju da se izbegne dranje PayPal-a, i ako da - ima li nekakavih utisaka o efikasnosti i bezbednosti?
 
Ove godine sam otvorio pausalnu radnju i nekih mesec dana od otvaranja sam podneo prijavu za eko-taksu. To je bilo pre par meseci, a sada kada udjem na portal LPA, nigde mi ne stoji da je prijava evidentirana. Znam da sam sve ispravno uradio prilikom podnosenja prijave jer mi je izasao pop-up prozor sa potvrdom da je prijava uspesno uneta. Da li ce prijava biti vidljiva tek kada donesu to poresko resenje ili je sistem nesto zeznuo?
Evo kako izgleda:
eko taksa.jpg
 
Nazad
Vrh Dno