Šta je novo?

Grejanje na struju

Ugradnja električnog kotla nema nikakvog smisla, kada već postoje norveški radijatori, a posebno u stanove. Od prilike duplo skuplja investicija, a efekat isti ili lošiji.
 
Gas je inace odlican, pogotovo kad eksplodira kao bomba pre neki dan bilo na vestima, ne bi ja to uveo ni za dzabe da mi daju.

A jesi li ti čuo da struja može da ubija?!?
Početkom decembra je jedno dete nastradalo od struje u Beogradu. :(

Toliko je smrtonosna da je u Americi čak koriste za izvršavanje smrtne kazne!!! :zgran:

.
.
.

:p
 
Poslednja izmena:
Gas - da jednom zauvek proteramo ugalj i mazut.
 
To je mali stan da bi imao neku veliku dilemu. Ako je centralno grejanje korektno ostani na njemu. Ti i ako se iskljucis sa centralnog placaces toplani jer te komsije greju (nema sanse da se iskljucis i da ne placas nista) pa kad dodas svoje troskove nece to biti bas tako ekonomicno kao sto izgleda. Kotao i instalacija ti u relativno malom stanu jedu prostor dodatno a i kotao treba odrzavati - voda u Srbiji je ozbiljno loseg kvaliteta u smislu tvrdoce tj nastajanja kamenca pa moras dobro da vodis racuna da u instalaciji nemas preko 70-80 stepeni, cak i manje.. Dva zida su ti poprilicno nepovoljna termicki (ne znam odakle duva vetar tu gde zivis) pa ulozi pre svega u izolaciju i prozore. To da ti izolacija ispod prozora ne treba je najveca zabluda - najveci termicki gubici su bas na tim zidovima jer su radijatori bas tu ispod prozora. Od starih livenih radijatora bolji apsolutno ne postoje. Postoje lepsi ali oni ni slucajno nisu bolji. Liveni su trajni, mogu sto godina bez problema da guraju, celicni ne mogu. Toplotna inercija livenih je odlicna a celicnih ili aluminijumskih nikakva. Na tvom mestu bih iznutra ocistio te stare livene radijatore i ofarbao ih. U prelaznom periodu mozes dogrevati prostoriju u kojoj najvise boravis klima uredjajem sa inverterom (stedi ti struju) iako inicijalno kosta vise.
Da imas veliki stan - tipa 120-140 kvm i da zivis u potkrovlju podrzao bih mozda ideju da se iskljucis sa centralnog grejanja, ovako - ne. Veliko je pitanje i kako ce se kretati cene struje u buducnosti. Diplomirani masinski inzenjer za termotehniku sa skoro 20 godina radnog staza.
 
Poslednja izmena:
Ne vidim ni jednu prednost livenih u odnosu na alu.
Zašto je bitna toplotna inercija?
 
Ako ne vidis prednost neces nikada ni videti. Liveni radijator je trajan, alu mozes da ostetis i ako ga sutnes nogom u nezgodnu tacku jace. Na sta lici on tada? Toplotna inercija itekako znaci kada imas solidnu izolaciju a radijator ti je mlak u spavacoj sobi a ne leden. Itekako ces osetiti razliku u udobnosti. Ako je radijator hladan, a posto je ispod prozora gde ljudi u svojoj gluposti ne stavljaju izolaciju on se ako nema grejanja bas dobro rashladi i emitujes tzv "hladno zracenje" pravo na njega. To nije ogromna kolicina energije naravno jer je temperaturna razlika mala ali osecaj jeze koji dobijes tom prilikom nije uopste prijatan.
 
Poslednja izmena:
@giovanni
Mene nije sramota eto, gas je opasniji od struje ako dodje do nekog kvara. Struja izazove pozar pa mozda se i sklonis a kad ovo rokne nemas bas mnogo vremena za reakciju.
Onda gusenje:
https://rs.n1info.com/region/osam-mladih-izgubilo-zivot-u-posusju-u-bih-sumnja-se-na-gusenje-plinom/
Ne znam koliko ljudi znaju, prirodni gas nema miris pa se dodaje da bi ste ga osetili i izbegli ovo sa linka. Kako se ovo njima desilo, ja ne znam. Mozda nije dodat taj miris dovoljno i nisu osetili.
Gas je opasan.

@Minja
Ja kod brata u staroj kuci imam te stare one klasicne, ne znam da li su liveni ali verovatno jesu jer su svi ok, postavljeni tamo 1985 odprilike. U novoj kuci imam panelne one i kod klinca u sobi probio i podigao malo laminat jos pre 4-5 godina, postavljeni 1995. Nisam ga ni menjao jer ne lozim, samo zavrnuti ventili.
 
Poslednja izmena:
Ako ne vidis prednost neces nikada ni videti. Liveni radijator je trajan, alu mozes da ostetis i ako ga sutnes nogom u nezgodnu tacku jace. Na sta lici on tada? Toplotna inercija itekako znaci kada imas solidnu izolaciju a radijator ti je mlak u spavacoj sobi a ne leden. Itekako ces osetiti razliku u udobnosti. Ako je radijator hladan, a posto je ispod prozora gde ljudi u svojoj gluposti ne stavljaju izolaciju on se ako nema grejanja bas dobro rashladi i emitujes tzv "hladno zracenje" pravo na njega. To nije ogromna kolicina energije naravno jer je temperaturna razlika mala ali osecaj jeze koji dobijes tom prilikom nije uopste prijatan.

Primenjivo samo na korisnike toplana, tj. gde nema grejanja 24/7.
 
Primenjivo samo na korisnike toplana, tj. gde nema grejanja 24/7.

Kaze se i pise "primenljivo".

Pa i ne pisem o svima nego direktno momku koji je kupio stan i pita sta da radi sa radijatorima i da li da menja sistem grejanja a vec ima daljinsko tj centralno grejanje - to znaci da nema grejanje 24/7. Ti kao da nisi ni citao kome je poruka upucena nego pametujes nicim izazvan. Logika livenih-celicnih-alu radijatora je primenljiva apsolutno na sve bez obzira kako se greju - liveni su najtrajniji, najlaksi za farbanje ali teski za manipulaciju pri montazi, celicni i pogotovo alu su laksi ali se alu lakse ostete a i celicni i alu teze farbaju od livenih. Spoljni zid koji nije u stanju da izdrzi tezinu livenog radijatora na konzoli za mene je skoro pa krs. To su zidovi od giter blokova, tu nema kacenja na konzolu vec mora na nogice ali ok, nije to lose resenje. Sa 20 godina prakse preporucujem livene radijatore iako su mnogima oni manje atraktivno resenje od npr alu varijanti. Prosto su najtrajniji, montiras jednom i minimum sto godina si miran ( tj i ti i tvoji unuci) toplotna inercija itekako znaci kod daljinskog grejanja, nikada se nece rashladiti kao alu radijator. Da ne pominjem da je brisanje prasine kod pojedinih modela celicnih i alu radijatora prosto nemoguce jer ima nestvarno nepristupacnih povrsina.
Dupli ozid iz pitanja bih proverio. Cesto nije u pitanju dupli ozid vec prosto samo jedan jedini zid. Najlakse je proveriti na prozoru. Dupli ozid mora da ima minimum 25 cm sirine, sve ispod toga nije dupli ozid tj kombinacija liveni beton + fasadna cigla. Ako jeste dupli ozid, dodatna izolacija je cist trosak bez ikakve potrebe jer vazduh izmedju zidova je najbolji izolator koji postoji.
 
Poslednja izmena:
Moj pokojni otac ugradjivao u ovoj kuci gde sam gde su ti panelni. Problem je i kotao od 26kW na 115m2 (kuca 90 plus garaza 24m2) pa ako ga stavim na 60C onda je pakao unutra i na -15C.
 
Kuca bez daljinskog grejanja...Trenutno je grejanje na struju najpovoljnije, varijanta sa kotlom za kucu od 120 kvm je ipak najgospodskije resenje. Nema idealnog tehnickog resenja, mislim da je centralni kotao (oni su zaista malih dimenzija) sa razvodom do soba ipak najprihvatljiviji. U eri postojanja mogucnosti za automatizaciju tj regulaciju ili preko termo glava na grejnim telima ili direktno na kotlu ili cak u razvodnom sistemu izlisno je i govoriti o tome. Svakako treba da postoji neki sistem regulacije, meni licno je onaj sa termo glavama nekako najblizi srcu i pruza najfiniju regulaciju ali nema tu strogog pravila jer se i potrebe razlikuju. Centralni kotao bez 120 kvm grejne povrsine...tesko da ima racunice za tako nesto.
 
Poslednja izmena:
Kaze se i pise "primenljivo".

Pa i ne pisem o svima nego direktno momku koji je kupio stan i pita sta da radi sa radijatorima i da li da menja sistem grejanja a vec ima daljinsko tj centralno grejanje - to znaci da nema grejanje 24/7. Ti kao da nisi ni citao kome je poruka upucena nego pametujes nicim izazvan. Logika livenih-celicnih-alu radijatora je primenljiva apsolutno na sve bez obzira kako se greju - liveni su najtrajniji, najlaksi za farbanje ali teski za manipulaciju pri montazi, celicni i pogotovo alu su laksi ali se alu lakse ostete a i celicni i alu teze farbaju od livenih. Spoljni zid koji nije u stanju da izdrzi tezinu livenog radijatora na konzoli za mene je skoro pa krs. To su zidovi od giter blokova, tu nema kacenja na konzolu vec mora na nogice ali ok, nije to lose resenje. Sa 20 godina prakse preporucujem livene radijatore iako su mnogima oni manje atraktivno resenje od npr alu varijanti. Prosto su najtrajniji, montiras jednom i minimum sto godina si miran ( tj i ti i tvoji unuci) toplotna inercija itekako znaci kod daljinskog grejanja, nikada se nece rashladiti kao alu radijator. Da ne pominjem da je brisanje prasine kod pojedinih modela celicnih i alu radijatora prosto nemoguce jer ima nestvarno nepristupacnih povrsina.
Dupli ozid iz pitanja bih proverio. Cesto nije u pitanju dupli ozid vec prosto samo jedan jedini zid. Najlakse je proveriti na prozoru. Dupli ozid mora da ima minimum 25 cm sirine, sve ispod toga nije dupli ozid tj kombinacija liveni beton + fasadna cigla. Ako jeste dupli ozid, dodatna izolacija je cist trosak bez ikakve potrebe jer vazduh izmedju zidova je najbolji izolator koji postoji.

Vidim da si raspoložen za svađanje, bar po ovim zajedljivim komentarima.
 
Nimalo, samo ne volim da neko upada u diskusiju ne uzimajuci u obzir kome je poruka upucena. Pisem coveku koji je kupio stan, ima dilemu sta da radi. Nije krenuo da gradi kucu pa sad moze da bira izmedju nekoliko resenja. Ako vec postoji sistem centralnog - daljinskog grejanja koji radi apsolutno sam za ostajanje na njemu. na duzi rok ce se pokazati da je to em najudobnije em najbolje resenje. Ako je nesto za neku hiljadu dinara jeftinije na godisnjem nivou ne mora da znaci da je i bolje. Da se ja pitam ne bih ni dozvoljavao iskljucivanje sa sistema kolektivnog grejanja u zgradi - taj sistem je dimenzionisan tj projektovan i podesen sa pretpostavkom da se svi greju - to je i smisao "kolektivnog" sistema. Iskljucivanje sa tog sistema je nemoguce na Zapadu, gde 15 godina radim (i ovde i tamo). Mozes da privrnes termo glavu ali svakako placas grejanje od komsije. Formula je prosta: 30 odsto racuna je sopstvena potrosnja a 70 odsto potrosnja zgrade pa udeo u ukupnoj povrsiini. To znaci da cak i ako se ne grejes uopste racun ti je oko 70 odsto prosecnog racuna komsije (po kvm). Kod nas, zbog socijale, se omogucava nesto sto u civilizovanom svetu nije moguce. To je prosto *mjau**mjau**mjau**mjau**mjau**mjau*stina. Ajd i da se iskljucis tj zaplombiraju ti radijatore, ali bilo kakvo menjanje razvodne mreze je krivicno delo, apsolutno nedopustivo bez projekta. Razumem da se pregradi soba pa podelis radijator - to ce ti cak i iz toplane doci i zavrsiti (doduse privatno ali nece se buniti niko). Ipak, samoinicijativno cackanje po instalaciji za grejanje i njeno dramaticnije menjanje je sustinski neprihvatljivo u svakoj civilizovanoj zemlji. Ljudima koji kupe polovan stan na sistemu daljinskog grejanja pa krenu da fantaziraju o grejanju prvo predocim da ne smeju da menjaju u razvodu nista osim da dodaju negde radijator ali da negde onda moraju da smanje broj rebara inace bukvalno potkradaju komsije. Ne drzavu, komsije. I za divno cudo, ljudi kapiraju to i ne bune se.
Moderni sistemi merenja potrosnje omogucavaju daleko pravicniju naplatu nego po kvadratu ali dok se to omasovi u Srbiji proci ce jos 10-ak godina.
Za dogrevanje (ne grejanje) je split sistem u rezimu toplotne pumpe (sa inverterom) sasvim prihvatljivo resenje. U toplijim krajevima (primorje i sl) to moze biti i jedini sistem grejanja, bez problema.
Sto se tice grejanja 24/7 - za tim niko nema realnu potrebu. Samo porodilista, bolnice i eventualno ljudi koji se bave "industrijskim" uzgojem zivine i sl. Lepo je imati tu mogucnost ali niko je realno ne koristi - najmasovnije je za dobijanje tzv "akumulirane" toplote - TA peci i slicna grejna tela. To apsolutno ima smisla kod grejanja na struju
 
Poslednja izmena:
Giter blok može da nosi bojler od 120l a ne jedan radijator pa makar on bio i liveni. Ja ne znam ko ih još bile gde ugrađuje a pošto ih i nema u prodaji verovatno da i nemaju prednosti na alu. Ja aluminijumske radijatore imam u kući još od oko 80te i bukvalno su kao novi pa čak ni vizuelno ne izgledaju staro.
 
Ima ih malo jer se malo i proizvode (daleko je lakse masovno praviti celicne ili alu radijatore) a potraznja je velika i to bas zato sto imaju znacajne prednosti u odnosu na celicne i alu. Pre bih stavio polovan liveni 30 godina star nego nov alu radijator. Taj giter blok (i njih ima boljih i losijih) ti nosi bojler od 120L ali skoro sigurno imas sa druge strane zida celicnu plocu za raspodelu opterecenja na koju je nasrafljen nosac za bojler ili si montirao nosac na betonski noseci stub (sto mnogi i rade). To na slabasnijem spoljnjem zidu nema sanse da montiras spolja pa zato radijatori idu na "nogice" pogotovo ti tezi. Zar mislis da bi se neko mlatio da ih proizvodi da nisu neophodne?
 
Poslednja izmena:
Što se tiče toplane, isključivo sam za grejanje po utrošku, jer je to najpoštenije. One varijante sa zajedničkim kotlom u zgradi, za*mjau**mjau**mjau**mjau*. Imali smo tu varijantu u starom stanu i priča je funkcionisala nepunu grejnu sezonu, jer ekipa iz zgrade nije imala nameru da plati svoj deo računa.

Što se tiče split sistema, on u BGu može da funkcioniše u stanovima nesmetano. Što se tiče kuća, iskustva su mešovita, ali imamo pozitivna iskustva na forumu. TP svakako, ko ima mogućnosti.

Pri kupovini stana nisam imao izbora u pogledu grejanja. U stanu je već bilo izvedeno grejanje na električni kotao. Ja sam samo duplirao broj rebara. Realno bačen novac, jer sam postepeno napustio taj sistem grejanja u par godina.
Danas da biram grejanje za stan, to bi bio inverter(i) + jedan norveški kao bek ap za svaki slučaj. TP mi je ipak u ovom momentu malo veća investicija.

I još jedna bitna stvar zašto sam alergičan na etažno grejanje, je to što svake godine izigravam budalu i punim sistem komšijama, kao da su crevo i ključ za ozračivanje radijatora deficitarna roba.
 
Giter blok može da nosi bojler od 120l a ne jedan radijator pa makar on bio i liveni. Ja ne znam ko ih još bile gde ugrađuje a pošto ih i nema u prodaji verovatno da i nemaju prednosti na alu. Ja aluminijumske radijatore imam u kući još od oko 80te i bukvalno su kao novi pa čak ni vizuelno ne izgledaju staro.

Ne bih samo uzimao panelne. Ni ja ne videh odavno nove livene. Drugar je skoro kupio stan, stara gradnja, pa ih je ofarbao u neke pastelne boje. Meni se i dalje ne sviđaju, a posebno se ne uklapaju u moderan stil opremanja stanova.
 
Što se tiče toplane, isključivo sam za grejanje po utrošku, jer je to najpoštenije.
Apsolutno se slazem. Ipak, proci ce jos neko vreme dok se u Srbiji sa pausalog sistema po kvadratnom metru masovno predje na merenje po utrosku. Izvesti kalorimetre ispred stana cesto tehnicki uopste nije moguce a merenje utroska na grejnim telima pomocu meraca je nepouzdano. Taj sistem postoji decenijama u Nemackoj i niko nije zadovoljan njime pa se izvode klasicni kalorimetri gde god konfiguracija mreze to dozvoljava. Nove zgrade po Srbiji sve imaju kalorimetre ispred stana (u stanu) ili ako nemaju, ocitavanja potrosnje sa grejnih tela (negde i sa kalorimetra) su moguca daljinski i bez ulaska u stan sto je i u Nemackoj retkost.

Drugar je skoro kupio stan, stara gradnja, pa ih je ofarbao u neke pastelne boje. Meni se i dalje ne sviđaju, a posebno se ne uklapaju u moderan stil opremanja stanova.

Uloga grejnog tela je pre svega da greje, manje da bude lepo. Izmedju pozdanosti, lakoce odrzavanja, trajnosti i lepote biram prve tri osobine a da i ne trepnem.
 
Poslednja izmena:
Što se tiče toplane, isključivo sam za grejanje po utrošku, jer je to najpoštenije. One varijante sa zajedničkim kotlom u zgradi, za*mjau**mjau**mjau**mjau*. Imali smo tu varijantu u starom stanu i priča je funkcionisala nepunu grejnu sezonu, jer ekipa iz zgrade nije imala nameru da plati svoj deo računa.

Što se tiče split sistema, on u BGu može da funkcioniše u stanovima nesmetano. Što se tiče kuća, iskustva su mešovita, ali imamo pozitivna iskustva na forumu. TP svakako, ko ima mogućnosti.

Pri kupovini stana nisam imao izbora u pogledu grejanja. U stanu je već bilo izvedeno grejanje na električni kotao. Ja sam samo duplirao broj rebara. Realno bačen novac, jer sam postepeno napustio taj sistem grejanja u par godina.
Danas da biram grejanje za stan, to bi bio inverter(i) + jedan norveški kao bek ap za svaki slučaj. TP mi je ipak u ovom momentu malo veća investicija.

I još jedna bitna stvar zašto sam alergičan na etažno grejanje, je to što svake godine izigravam budalu i punim sistem komšijama, kao da su crevo i ključ za ozračivanje radijatora deficitarna roba.

Kaži mi molim te zašto si napustio el. kotao?
 
Zbog troškova za struju.
 
Nešto mi tu ne štima zato pitam. Ja imam dvosoban, ali je novogradnja, dobra izolacija, 6kw kotao, 22,5-23 stepena uvek. Računi su smešni...

Koliki stan, stara zgrada? Koliki si plaćao
 
Struja je rešenje samo gde je dobra izolacija. Te priče da komšije greju su smešne, jedino ako se drži dosta niža temperatura nego kod komšija, što nije grejanje. Kad je ista temperatura kod mene i komšije, kroz zid koji nas deli NEMA prolaska toplote

Послато са SM-A520F помоћу Тапатока
 
Kad je ista temperatura kod mene i komšije, kroz zid koji nas deli NEMA prolaska toplote
Naravno ali ti se za toplanu ne grejes jer nisi na kolektivnom sistemu grejanja. Na Zapadu je jos daleko losije po one koji hoce da stede na grejanju. Placas po formuli 30 posto sopstvene potrosnje, a 70 posto po ukupnoj potrosnji zgrade puta tvoj udeo u ukupnoj povrsini zgrade (povrsina stana deljena sa povrsinom zgrade). Zato iskljucivanje sa daljinskog/centralnog sistema grejanja tj kolektivnog sistema grejanja nikome i ne pada na pamet niti je dozvoljeno. Kod nas to sto placas toplani ni pod razno nije 70 posto od prosecne potrosnje po kvadratnom metru zgrade (puta broj kvm tvog stana). Bar 50 odsto ove teme se bavi bas takvim slucajevima bas iz tog razloga - ljudi nalaze neku,meni bar, smesnu racunicu u tome.

Struja je rešenje samo gde je dobra izolacija.
Dobra izolacija i prozori su apsolutni preduslov svakog kvalitetnog i ekonomicnog sistema grejanja. I da imas duplo jeftiniji kilovat ali da ga bukvalno bacis korz prozor ne zavrsava ti posao.
 
Poslednja izmena:
Nešto mi tu ne štima zato pitam. Ja imam dvosoban, ali je novogradnja, dobra izolacija, 6kw kotao, 22,5-23 stepena uvek. Računi su smešni...

Koliki stan, stara zgrada? Koliki si plaćao

60 kvm grejne površine. Visoko prizemlje. Trostrano orijentisan stan sa mnogo staklenih površina i velikom površinom spoljnih zidova. Izolacija stiropor 8 cm. Kotao impro 2x6 kW.
Poslednji puta kada sam se grejao samo na kotao je sezona 2016/17. Najviši račun je te sezone bio oko 15000 i to je bilo malo ispod granice za crvenu tarifu.
Pored toga na potrošnju utiču i dvoje male dece sa suprugom koja je tada bila na porodiljskom tj. bila je kući 24/7, pa je grejanje radilo 24/7 i svaki dan se kuvalo. Uz to imam u stanu dva bojlera i svu ostalu tehniku koja olakšava život, ali i troši struju.

Od ovih 15000 ako uzmem u obzir letnje račune, ispadne da je oko 11500 bilo za grejanje. Ako se dobro sećam, ostali računi u toj grejnoj sezoni su mi bili oko 12000. U prelaznom periodu je naravno bila manja potrošnja.

Sada su mi najviši računi oko 8500. Ako u obzir uzmeš da je struja od 2017. godine više puta poskupljivala, onih 15000 bi sad bilo bar 18000.
 
60 kvm grejne površine. Visoko prizemlje. . Najviši račun je te sezone bio oko 15000
Za 60 kvm grejne povrsine na sistemu daljinskog grejanja (zavisno od grada) placa se od 6 do 7 hiljada dinara mesecno. Neka je 6 (na Senjaku u Bgd je toliko). Za 12 meseci to je 72 hiljade dinara. Uz dobru izolaciju i prozore u stanu ce biti apsolutno prijatno. Racun za struju od 15k dinara za recimo 4 meseca grejanja je 60k dinara sto jasno pokazuje da je sistem isplativ ali minimalno s obzirom da postoje i dodatni troskovi oko eventualnog servisiranja kotla, prelazni periodi itd. Dramaticno snizavanje troskova bez kotla nije moguce a da sistem za grejanje bude zaista udoban tj da nije "krpez" po sobama. Split sistem u tako nepovoljnoj konfiguraciji stana ne moze da zagreje prostor na nizim temperaturama.
 
Poslednja izmena:
Nisu meni problem niske temperature. Ono gde može da se oseti blagi pad komfora je temp cca 0 C i visoka vlažnost vazduha kada klime često idu u defrost. Na - 10 C nema tih problema.
Svi stanovi u zgradi se greju na električni kotao (bar tako mislim, ili bar na grejalice, jer sem mene, niko nema ozbiljniju klimu). Daljinsko grejanje ne postoji kao opcija.
Ovih 8500 je rekord. Prosečan mesečni račun (za celu godinu) mi je malo ispod 5000. A toplana bi mi naplatila još par kvadrata (ostava koju ja ne grejem).
 
Treba u tu cenu od 8500 hiljada da uracunas i inicijalne troskove za kupovinu klima uredjaja, odrzavanje... Klima sa inverterom od 12000 BTU i vise kosta bar duplo vise od obicne. I klima uredjaj ne traje vecno, to znas i sam.. U stvarnosti izadje tebe grejanje ipak vise od 8500...
Za mene je daljinsko grejanje uvek najbolja opcija i uvek sam za njega. Moja supruga ima garsonjeru kod Kosutnjaka, novu novcatu sa centralnim grejanjem. Stan je fenomenalno pozicioniran u zgradi. Moguce je potpuno iskljuciti grejanje. Daljinsko ocitavanje potrosnje.. Placa se minimalnih hiljadu dinara a stan moze i da se ne dogreva osim kada je napolju debeo minus. E, u tom slucaju se zaista isplati odjaviti se sa kolektivnog sistema grejanja. Obracuni u Srbiji su u takvim slucajevima jos uvek na smesnom nivou u odnosu na one na Zapadu. Kad se odjavis sa kolektivnog sistema grejanja placas simbolicnu sumu maltene, i kad je visa od simbolicne nije realna. Na Zapadu platis 70 odsto prosecne potrosnje zgrade po kvm cak i da su ti radijatori cele godine ledeni.
 
Poslednja izmena:
@maxy Koliko plaćaju komšije na 50 kvadrata recimo (ako nekog poznaješ) gore na spratu prvom, drugom pošto kažeš da se svi greju na kotao.

Meni je Januar prošle godine najveći račun, 4500 dinara. Jel novogradnja? Valjda na 50 kvadrata su stavili 6kw Čisto uporedjujem...
 
Nema niko stan od 50 kvm da bih uporedio. Ostali stanovi su duplo manji od mog. A ne znam ni koliko su njihovi računi. Novogradnja je u pitanju.
Meni su letnji računi oko 3500 tako da se sa extra 1000 dinara ne mogu grejati u grejnoj sezoni.

Čisto da se razumemo, meni grejanje radi 24/7 jer se grejem na klime.

@Minja
Jedna je plaćena 70k, a druga 30k. Da je ova druga malo skuplja, bio bi i komfor malo bolji.
Sve ima rok trajanja, a jednu klimu bih svakako kupio (kao što i jesam) za hlađenje. No podsetio si me sa još nešto napišem na odgovarajućoj temi.
 
Vrh Dno