Šta je novo?

Elektronsko placanje iz Linuxa

abvgd

Slavan
Učlanjen(a)
11.10.2007
Poruke
39
Poena
304
Zdravo svima.

Interesuje me da li je moguce raditi elektronsko placanje iz Linuksa? Da li je neko imao iskustva sa ovim, posto cak i pod Win sistemom vecina servera banaka zahteva iskljucivo *srani IE?

Konkretno, voleo bih da uradim e-placanje iz Ubuntua, mada mislim d anema veze koja je distribuija u pitanju...
 
Joj.. i ja imam isti problem.. Moja firma ima racun u Rajfajzen banci i kad sam isap da podignem karticu pitao sam ih da li je moguce koriscenje online servisa iz nekog drugog browsera ili OS-a. Oni me gledaju "belo".... i jos pita koji drugi OS i browser. Ja im kazem Linux i Firefox, i dobijem odgovor: "Cuo sam negde za taj fajfoks" ali neznam sta je.

******... nemogu da verujem za su izabrali najhakovaniju platformu na svetu za svoj Online servis.

Jos da vas pitam.. Koja domaca banka nudi online servis koji ne zavisi od Windowsa i browsera?
 
Poslednja izmena:
@yooyo,

Najveci crnjak je sto to mora da bude iskljucivo IE 6 kod spomenute banke, sramota :wall:
I jos kad otvaras prvi puta nalog kucas sve cifre racuna bez razmaka i bilo cega, svuda su ljudi podelili u racun u odredjenje grupe i zna se sta koji deo znaci, da ne tupim dalje...
 
Zivi uzas, sta da kazem...
U sustini, kompletna bankarsko-finansijska kontrola na globalnom nivou ide iz SAD, tako da je vrlo logicno sto je MS sistem okosnica sistema za rad SA KLIJENTIMA. Osim toga, duga dominacija WIN-a na desktop trzistu je rezultat uzasne situacije...nego, to je druga tema.

Znaci, predlazete neku softversko-emulatorsku "varku" za e-banking? Probacu, trebalo bi da nesto bude od toga.

Najveci problem je sto ti sistemi u osnovi imaju koriscenje ActivX kontrola, uzas...

Ako neko dopadne do nekog volsebnog resenja bez emulacija, neka javi...

@Vato: Kako to Komercijalna Banka? Jel probao ko da uradi e-banking sa linuksa u ovoj banci?

Pozdrav
 
Poslednja izmena:
Instaliraš VMware na Linux-u (virtuelna mašina), zatim u VMware-u instaliraš Windows i onda nema nikakvih problema sa elektronskim plaćanjem.
E da ga j***m ako ne moze jednostavnije :S:
 
E da ga j***m ako ne moze jednostavnije :S:

Prijatelju, ja ti pričam kako može da se uradi i ovo rešenje sigurno radi, nisam ništa pominjao jednostavno ni komplikovano. Virtuelizacijom rešavaš sve probleme tipa: hoću da radim na Linuxu, ali ne mogu da živim bez aplikacije X koja radi samo na Windowsu (naravno, dok se ne pojavi alternativa). Nije toliko komplikovano koliko misliš da jeste, a da li može jednostavnije - možda. Probaj prvo ie4linux pa javi da li radi.
 
Sa e-bankarstvom putem tokena ne bi trebalo biti problema, radi normalno na Linux+Firefox kombinaciji (koristim e-ZABA). Problem je valjda samo sa smart card readerima. Da stvar bude još gora, na Windozerima je potrebno instalirati M$ jvm da bi stvar radila (ZABA, RBA), što mislim da nije ni legalno.
 
Poslednja izmena:
@Vato: Kako to Komercijalna Banka? Jel probao ko da uradi e-banking sa linuksa u ovoj banci?

Upravo sam, probe radi, prebacio 100din sa tekućeg računa na Dina karticu. Piše da je transakcija u postupku. Pretpostavljam da je procedura ista i za plaćanje na bilo koji drugi račun. Jedino što za taj neki račun moraš lično da odeš u matičnu ekpozituru i potpišeš da želiš da uplaćuješ novac preko interneta. Ranije su postojali predefinisani računi (dopuna mts kartica, SBB, Infostan...), posle nekog update-a u banci ti računi se više ne vide.

OS - Linux
Browser - Firefox
 
Hmm...probacu nesto od ovoga. U pitanju je Intesa. Inace, prema zvanicnom uputstvu na sajtu, i sa IE 6 i 7 ne moze bas korektno da se uradi placanje, potrebne su male izmene uputstva...ono njihovo nije do kraja tacno.

Probacu pa cu javiti sta najbolje radi.
 
Sa e-bankarstvom putem tokena ne bi trebalo biti problema, radi normalno na Linux+Firefox kombinaciji (koristim e-ZABA). Problem je valjda samo sa smart card readerima.

HVB banka je koristila java aplete, moglo je da se radi iz lindze bez problema. Ne znam kako je sad kad su postali unicredit.
 
HVB banka je koristila java aplete, moglo je da se radi iz lindze bez problema. Ne znam kako je sad kad su postali unicredit.

Mislim da ništa nije promenjeno. I dalje Java, doduše nisam probao Fajfox© :d
Probaću popodne od kuće, pa javljam da li radi. Ako bude radilo na Windowsu, valjda će i na Linuxu.
 
Ja imam instaliran ie4linux i sve mi je ok radilo.
imam racun u intesi i radi ok provera racuna i uplacivanje na racun (konkretno uplatio sam na racun fakulteta za koji imam predefinisan nalog)
 
Instalirao i proverio e-placanje sa ies4linux-om kod Intese, i radi bez problema. Stavise, radi lepse nego iz IE pod Win-om, bez ikakvog dodatnog podesavanja...

Mislim ujedno da je ies4linux nekako najprihvatljivija varijanta za banke koje zahtevaju upotrebu activx kontrola prilikom placanja.
 
Mislim da ništa nije promenjeno. I dalje Java, doduše nisam probao Fajfox© :d
Probaću popodne od kuće, pa javljam da li radi. Ako bude radilo na Windowsu, valjda će i na Linuxu.

Proverio i ne radi na Firefox Portable + SUN Java na WinXP. Jednostavno, opšte ne učitava aplet za pristup online banci.

Ali je podržan Netscape Navigator, pa alternativa IE ipak postoji.
 
Izgleda da i dalje vazi ono - ako se za elektronsko placanje koriste activex kontrole onda mora da se radi kroz IE, a ako se koristi java onda moze bilo koji browser na bilo kojem OS-u.

Video sam ljude koji su ovo resavali instalacijom IE6 u Wine-u i radilo je OK.

poz
 
Probao ie4linux, odradio upit kod spomenute banke, vise od toga u startu zabranio kao i uznemiravanje SMS porukama.:d
 
Koriscenje bankarskih usluga preko neta

Kod caleta u firmi hoce da se "softverski legalizuju" a koriste komp isklucivo za mejl, word, excell i slusanje muzike. Sve ovo mogu lepo da rade i u Linux_u pa sam im preporucio da predju na Ubuntu distro + FF + Thunderbird + Open Office. Pre nego sto se upustim u ovu avanturu imam par pitanja da se ni bih previse zezao a nisam bas preterano iskusan Linuksas, koristim ga tek nesto vise od 6 meseci:

1. Da li je ikako moguce koristiti online placanje preko Raiffeisen banke (sistem sa smart karticom) u Ubuntu_u?
2. Racunovodja koristi neki DOS program, koji je dobar DOS emulator?
 
Kod caleta u firmi hoce da se "softverski legalizuju" a koriste komp isklucivo za mejl, word, excell i slusanje muzike. Sve ovo mogu lepo da rade i u Linux_u pa sam im preporucio da predju na Ubuntu distro + FF + Thunderbird + Open Office. Pre nego sto se upustim u ovu avanturu imam par pitanja da se ni bih previse zezao a nisam bas preterano iskusan Linuksas, koristim ga tek nesto vise od 6 meseci:

1. Da li je ikako moguce koristiti online placanje preko Raiffeisen banke (sistem sa smart karticom) u Ubuntu_u?
2. Racunovodja koristi neki DOS program, koji je dobar DOS emulator?

Za dos emulaciju DOSEMU; radi jako dobro.

Za smart karticu - nisam siguran. Kapiram da se koristi USB smart card reader za pristup rajfajzenu a moze biti i neka win aplikacija uz to. Savetujem oprez, sto zbog USB smart card readera i drajvera za njega, sto zbog te win aplikacije (ako je uopste ima).


poz.
 
Poslednja izmena:
Nazalost odustali su od Ubuntua iako sam sve pripremio pod izgovorom da je suvise komplikovano :S::smash: imam utisak da je neko pustio buvu da to nece raditi kako treba pa su bacili pare na M$ paket :mad:
 
Evo da i ja kažem koju reč na ovu (mučnu nam) temu...

Prvo... Elektronsko plaćanje za fizička i pravna lica se drastično razlikuju. Za pravna lica je obavezno korišćenje nekakvog tokena, najčešće smart kartice i odgovarajućeg čitača, koji su u glavnom u USB varijanti što dodatno otežava bilo kakvu emulaciju ili čak virtuelizaciju. Za fizička lica problema manje više nema, barem ne sa Halcom-ovim rešenjem. Moja žena, kao fizičko lice, stalno koristi elektronsko bankarstvo kod Hyppo banke i to pod Linux-om sa Firefox-om. Kol'ko znam, Halcom rešenje koristi i Komercijalna banka, kao i mnoge druge tako da je to to. Ali kada su firme u pitanju...

Na našem tržištu postoje samo dva softvera softverska paketa koje koriste sve banke, a prave ih Pexim i Halcom (valjda postoji i neki treći ali je pozastupljenosti na tržištu zanemarljiv). Oba ova paketa se oslanjaju na MS tehnologije, kao što su ActiveX, .NET i slično te su Windows i (još grđe) IE neophodni za njihovo normalno funkcionisanje.

Nijedna od pomenutih softverskih firmi nije zainteresovana da svoju aplikaciju portuje na bilo koji drugi OS, između ostalog i zato što se i sami oslanjaju na tehnologije i pomoćne biblioteke koje su razvijene samo za Win. Da još jednom pojasnim, reč je o softveru koji pristupa čitaču kartica i sa kartice izvlači ključ za enkripciju i potpisivanje naloga, što je uslov za poslovanje pravnih lica.

Sve bi to još i moglo da se uradi pod Linux-om, ali je problem u aktivnim X kontrolama embedovanim u same veb stranice, koje pozivaju određene funkcije prateće aplikacije preko samo njima znanog API-a.

Kao što neko reče, VMWare može ovde da posluži, ali USB čitači mogu i u ovom slučaj da naprave grdne probleme, te ste sa klasičnim RS232 (serijskim) mnogo sigurniji jer se port može lako mapirati između guest i host OS-a.

To što je firma kupila MS paket nije ništa loše (ako već imaju para), jer je to jedini legalan način da se koristi Windows u virtuelnoj mašini. Ipak, ostaje pitanje zašto bi onda neko uopšte koristio Linux, ali odgovor na to pitanje mora da da neko stručno lice koje je zaduženo za IT menadžment i razvoj u dotičnoj firmi.

Iz mog ličnog iskustva, ja sam zaključio da je Linux mnogo robusniji u svakodnevnom radu, manje je podložan raznim trojancima, adaware-ovima i sličnim glupostima, a i pruža mi veću kontrolu nad sistemom u pogledu zaštite od samih zaposlenih. Uz sve to, Linux je čini mi se dosta portabilniji i jednostavniji za automatizaciju održavanja korišćenjem nativnih alata.

Što bi rekli, mojih $0.02.
 
Hteo sam da im postavim masinu sa kojom nece imati problema sa krsenjem autorskih prava a koja moze da im podjednako obavlja posao kao i Win masina koju su koristili. U firmi koriste Castles PC/SC koji ima drajvere za linux i uz pomoc programa ie4linux bi sve to radilo kako treba ali ipak su se odlucili za Win. Jedva sam ih ubedio da ne uzimaju MS Office vec da prvo probaju Open Office i za sada su super zadovoljni.
 
Poslednja izmena:
A da li si baš siguran da bi sa ie4linux sve radilo? Mislim, da li znaš nekoga ko je to već testirao i sa kojim programskim paketom (Pexim ili Halcom)? Ja sam se sa tim nazaj**avao samo tako, a onda sam došao do zaključka da je to mrka kapa.

Pošto sam i ja zainteresovan za ovu problematiku, hajde da razmenimo iskustva i saznanja. Kol'ko sam ja prostudirao stvar:

Prvo ti treba čitač smart kartica koji je na serijskom portu jer WINE ne može da pristupi USB portu, pa samim tim ga neće videti ni aplikacije koja je pod njim pokrenuta.

Drugo, nije stvar samo u ActiveX kontrolama koje se učitavaju preko IE-a već i u bibliotekama i servisima koje one pozivaju. Te biblioteke i servisi treba da omoguće siguran pristup ključevima sa kartice i predstavljaju Windows-ovu analogiju OpenSC i OpenCT bibliotekama i alatima. Kod Halcom-ovog rešenja to je Nexus Personal, na čiji API se kače off-line aplikacija i ActiveX kontrole, te ti bez njega ništa ne vredi ie4linux.

Ja sam čak uspeo da instaliram Nexus Personal na Suse-tu 10, ali se ovaj pak oslanja na neke do tada još (u WINE-u) ne implementirane Windows (kripto) servise.

Najveći problem je napraviti vezu između WINE-a, odnosno pod njim pokrenute aplikacije, i Linux sistemskih biblioteka i servisa kako bi mogao da se osloniš na pcsc i OpenSC, ali opet... API se razlikuje tako da opet ništa od toga ne bi radilo. Znači, na ovakvo rešenje možeš slobodno zaboraviti.

Kao što već rekoh, svašta sam probao i duboko zaronio u problematiku, i opet se nisam ni mrdnuo. Čak sam u više navrata razgovarao sa Pexim-ovim i Halcom-ovim programerima koji su me bledo gledali (slušali) dok sam im objašnjavao osnovne principe asimetrične enkripcije i digitalnog potpisivanja, kao i šta je to pkcs#11. Inače, ja sam verovatno među poslednjih 20 osoba na ovoj planeti koje bi to mogle/trebalo nekome da objašnjavaju. Šta da vam pričam kada niko nije znao ni da mi kaže koje kartice koriste, već su mi na to pitanje odgovarali sa nazivima razvojnih alata (API-a) koje su koristili za lakše programiranje kriprografskog servisa pod Windows-om. Znači, totalne woone.

U celoj priči se još najbolje pokazao jedan od momaka iz Halcom-ove tehničke podrške (zaboravio sam mu ime), koji je čak bio deo razvojnog tima, ali ni sam ne zna veći deo stvari jer je bio zadužen za neki strogo definisani deo rešenja. On je jedini shvatio šta mu pričam i bio veoma rad da pomogne u hakovanju, te je čak molio da mu javim ako dođem do nekakvog rezultata. On je naravno potpuno usamljen u svojoj firmi po tom pitanju...

Na kraju balade, postoji još i problem emulacije same aplikacije za off-line rad (arhiviranje) i potpisivanje, ali do toga nikada nisam ni stigao. Taj bi problem pak izgleda mogao da bude rešen jer Halcom-ova Corporate E-bank aplikacija koristi IBM-ovu DB2 bazu za arhiviranje podataka, i gle paradoksa... zahtevaju čak u mreži podešen UNIX server sa DB2 bazom. :) A svi klijenti da rade samo pod Win-om. Koji kraljevi, a? :)

Da sumiram: najbolje sanse za uspeh su sa serijskim čitačem kartica, nekom GEM karticom i Halcom-ovim rešenjem i to tek kada WINE implementira ceo Windows kripro API, na čemu se dosta radilo poslednjih meseci, ili pak ako/kada Nexus izbaci svoju aplikaciju za Linux, što imaju u planu već godinama ali ništa. Nexus ima i verziju svog programa za Mac OS X, ali ne verujem da bi sa njom imali više uspeha nego sa Win verzijom pod WINE-om. Još jedan problem može da predstavlja to što Halcom-ovo rešenje nije lepo radilo pod Vistom te su uzeli da ga prepakuju, a to su pak učinili na .NET platformi, te je to još jedna kosketina za WINE koji bi trebalo da pokrene tu aplikaciju. Znači, trebalo bi u tom slučaju tražiti Halcom-ovu prethodnu generaciju softvera.
 
Poslednja izmena:
Citac koju tamo imaju ima drajvere za linux pa sam posao od toga da bi direktno radilo u linuxu bez wine_a. Malo sam sad u guzvi ali oticicu tamo tokom nedelje i probacu sve zivo pa cu sva iskustva dirktno ovde postaviti.
 
Poslednja izmena:
Vrh Dno