Šta je novo?

Da li meni uopste treba DAC? (DAC FAQ tema)

tema je inače malo nespretno naslovljena...ako poštujemo naziv teme onda je i ovakva rasprava o zvuku legitimna, jer ako je poenta treba li mi dac ili ne onda se mora potegnuti i priča o sistemima, muzici, fajlovima, digitaliji, itd...teško je samo reći treba ti dac, ili ne treba ti...

suština je da ljudi probaju nekako da čuju neki externi dac i da probaju nakon toga da zaključe da li ima smisla dalje ulaganje, ili im je interni dac sasvim dovoljan...čini mi se da dosta ljudi uopšte i ne kapira da većina uređaja već ima dac u sebi...nekako mi i naziv teme vuče na to...
 
Људи се не разумеју не само шта је дак (дигитално - аналогни конвертор) већ и како се звук простире, утицај виших хармоника и сл. Ако кренемо и како људи чују... Сваки инструмент свира не само у чујном већ даје фреквенције ван тог опсега који утичу на опсег који људи чују. Звучници иду преко 40-50kHz не без разлога, додаје се супер-твитер не ради естетике. 44/16 је осакаћен и користи се ради уштеде простора, нигде се не снима у том формату (можда неки аматер који нема две благе...). Има толико информација на нету, форумима и сл, прича се о томе већ деценијама. Истражите кога интересује.
 
44/16 је осакаћен и користи се ради уштеде простора, нигде се не снима у том формату (можда неки аматер који нема две благе...)
To što pričaš nije tačno, ne znam zašto pričaš da neko istraži, kad sam nisi. Veći sample rate nema nikakve veze s gubljenjem detalja. Ako razumeš engleski, pogledaj i to je to.



Takođe ovo

https://people.xiph.org/~xiphmont/demo/neil-young.html

P.S. Svako ko misli da ovo nije tačno, treba uzme u obzir da ne treba da sluša FLAC. Jer onda ni FLAC ne valja jer su isti ljudi napravili.
 
Нађи један студио у свету који директ снима 44/16.
Зашто је најбоља опција дсд. Треба ухватити што већу динамику снимком, треба ухватити цео опсег, треба постићи што већу природност.
Једном сам већ написао да не лажеш на форуму. Тврдио си да нема разлике између најјефтинијег и дака од 10,000е. Доћи ће неки почетник и помислиће да знаш о чему говориш.
 
Hajmo još jednom…
Zvuk ne može da se posmatra kroz digitalan zapis, tj. kao nule i jedinice, jer to u suštini nije.
Podaci o nekom digitalnom zvučnom zapisu jesu nule i jedinice, ali se u jednačini mora uključiti i vreme, tj. činjenica da naš mozak informacije o tome šta čuje obrađuje u jedinici vremena, jer mi tako čujemo. Zato postoji i fenomen jitter-a kod prenosa digitalnog podatka, tj. kašnjenja, što za posledicu ima da mi to nešto što je poslato ne čujemo sa celim spektrom informacija i ne onako kako se nalazi na samom zapisu.
Takođe, mi zvuk i osećamo celim telom (hint: događaj od 15.03. u BG-u), a sve to utiče na to kako doživljavamo muziku.
Može o ovome da se pišu knjige (i napisane su), ali za sada toliko od mene.
 

High-resolution audio vs. 16 bit / 44.1kHz​

Investigation of the optimal sampling frequency and bit depth of distribution audio formats.

Since the introduction of the "Compact Disc", the quality of the format (16 bit/44.1kHz) has been a subject of constant debate. Beliefs and misconceptions also appeared with the spread of digital technology: CD is not "analog", filter resonance degrades the sound quality. From an initially misunderstood technology (that some people considered best to avoid), it later became a misunderstood format (that some people consider best to avoid).

The behavior of digital signals is counterintuitive, which explains the multitude of misconceptions and frauds. Misleading representation of pulse-code modulation, the use of old digital stereotypes, fundamental misconceptions for advertising purposes are very common. The marketing term "CD quality" is also misleading, because it suggests that quality is proportional to file size or bitrate. Since 16bit/44.1kHz provides the same playback fidelity as 24bit/96kHz, studio quality recordings can be distributed in 16/44.1 formats (16/44.1 is studio quality).

Scientific looking statistical mumbo-jumbo, accompanied with poor reasoning, speculative and ambiguous assertions also help spread lies (e.g. "high resolution audio perception could neither be confirmed nor denied" nonsense).

Комплетан текст на линку.
 
И двд и блу реј пружају исти квалитет слике и звука иако постоји разлика у величини фајла и битрејту.
Нађи профи студио који снима у 44/16 и зашто не. 44/16 се користи за финализирање цд али не и снимање или други медиј.
Ко воли аудио цд нека ужива у њему али не тврди оно што није.
 
Нађи један студио у свету који директ снима 44/16.
Зашто је најбоља опција дсд. Треба ухватити што већу динамику снимком, треба ухватити цео опсег, треба постићи што већу природност.
Једном сам већ написао да не лажеш на форуму. Тврдио си да нема разлике између најјефтинијег и дака од 10,000е. Доћи ће неки почетник и помислиће да знаш о чему говориш.
Prestani da pričaš ko laže, ako ne razumeš tematiku. DAC čip košta par dolara maks, da li ti ga naplate par dolara ili par hiljada, je pre svega na tebi, da li hoćeš da se pokažeš ili da te šišaju.
Dakle dobra implementacija i u matičnoj ploči, i u dongle, i u najskupljem kojem god modelu potpuno nebitno.
DSD je isto potpuno nebitna stvar. Piše ti sve u tome što sam postavio. Nema nikakve dinamike i detalja koja postoji u bilo čemu od navedenog.
Audiofilija je dovela do toga da prodaju mrežne i HDMI kablove od više hiljada evra, koji naravno u sebi nemaju ništa što opravdava to. Čak su često i nekvalitetniji u odnosu na standardne.

Cela stvar je zapravo odlična, može relativno jeftino da se sluša kvalitetno. I to je pouka priče.
 
Ја такође мислим да је развој аудиофилије омогућио продавцима да згрћу неразумне цифре на, некад, још лошијим кабловима од обичних. Један продавац ми нудио етернет кабл (аудиофилски) за 100 и кусур евра, рекох, нека хвала, имам исти такав за 1000 динара. Мислим да је исто и са даковима. Не знам, нисам упоређивао, само размишљам критички.
 
Ova diskusija uopšte nema nikakvog smisla.
Razlike postoje, slušao, imao, čuo drastičnu razliku između DAC-ova od par stotina, par hiljada i onih skupljih.
Poenta je da li je neko spreman da odvoji toliki novac za kvalitetniji zvuk ili nije, a ne da li ima razlike.
Mislim da neko ko nije imao priliku da poredi solidan broj uređaja, pa tako i nema neko slušalačko iskustvo, ne bi trebao da daje tako paušalne ocene.
Imao sam istinski HiEnd all-in-one uređaj (i morao da ga prodam - mislim da to nikada neću prežaliti), kupio nekoliko puta jeftiniji (isto all-in-one, a proizvođača možete videti na mom avataru), razlika je drastična, otprilike koliko je ovaj jeftiniji (a nije uopšte jeftin).
 
To sve može da se izmeri, i meri se. Tako da nema nikakog mesta za lično mišljenje i interpretacije da je bolje. Imaš na internetu specifikacije za većinu DAC čipova, sve to je daleko od toga da može da se percipira razlika. Dakle ili je placebo, ili je jedno glasnije, pa ti mozak kaže bolje. Ali svakako nije merodavno.
 
Претпоставка је мајка зајеба. Нема овде догме, зна се шта се дешава и како, нема веровања и причања напамет. Није битан само чип већ имплементација истог и остатак уређаја. Није исто урађен дак од 100е или 500е или колико год еура и ниједан не звучи исто. Коме звучи исто срећан је. Сваки f-in уређај који пушта неки звук или шаље аналогни звучни сигнал данас има неки дак у себи. Није исти звук са плоче и са звучне карте, а камоли са засебног уређаја коме је само то намена.
Што се тиче цена и вредности, данас ништа не кошта колико вреди већ добро више од тога. Погледај колико кошта једно f-in кречење тј само руке. Ту треба мозак велики? Онда испада да нешто за шта је требао стварно мозак да се смисли, конструише и направи да ради како треба и није скупо.
Увек има покушаја преваре, увек нешто вреди, нешто не. Био је пример Орро универзални плејер 500$ а онда га Примаре препакује и тражи 11х више, слично је радио и Аркам. Има тога и код каблова али то није правило да је најгора жица иста као и најбоља.
На крају, дсд је за сада нешто најбоље што је смишљено за снимање и складиштење звука. Ко то не разуме, није способан да скапира, није ни битно. Зна се шта је најбољи стандард, зашто је најбољи и како звучи. Зато постоје класе свега у животу, уређаја, стила, начина. У школи се дају оцене, па нису сви исти.
Нико не може да измери две виолине и пронађе разлику, графици су исти а опет звуче различито. Како?
 
Tačno je zna se. Kao na primer da dosta DSD plejera konvertuje u PCM i pušta ti PCM, a ti si platio za DSD jer veruješ da PCM ne valja. Ako nemaš primetne smetnje u zvuku, implementacija je dobra. To je to. I hvala Bogu što je toliko prosto.
 
Нико не прича о полупроизводу. Зна се шта може а шта не може да обради који формат, кога интересује информише се и користи.
 
Ovde se maši poenta.
Specifikacija je tu da svakom od nas da informaciju da je uređaj u okviru nekih zadatih parametara i da je napravljen tako da radi u okviru tih specifikacija bezbedno. I to je to.
Kako će on da svira ne definiše specifikacija, niti to može da izmeri bilo koji uređaj, jer takav ne postoji.
Za tako nešto je neophodan čovek.
Doživljaj zvuka, sa dodatnim osvrtom na to je u pitanju subjektivan momenat - doživljaj, je ono što će nekoga opredeliti da za jedan uređaj kaže da je bolji. Kada više ljudi konsenzusom kaže isto, konsenzus plebira da ima težinu tvrdnje.
Može se kao što rekoh o ovome napisati esej, ali dosta je i ovo, pa ako neko hoće neka me posluša i iskoristi svoje slobodno vreme da čuje što više uređaja pre bilo kakve odluke. Jer, naše uši i naš mozak su samo naši i samo mi ćemo slušati naše uređaje, pa bi bilo dobro i da ih čujemo pre nego što ih kupimo.
 
Како не свира? Прави аналогни сигнал који појачало појачава а звучници радом мембране претварају у таласе. Научите да све утиче на звук.
 
Definiše i meri. Konvertuje signal, ne svira. Zvučnici i slušalice, stvarno zvuče drugačije, što se isto meri.
Konverzija zvuka nije ono što se čuje, ali s obzirom da je ovo IT forum i da sam sličnu besmislenu debatu već imao sa gro matematičara, dižem ruke.
 
I po meni, dac bi trebalo da bude potpuno transparentan. Da nema nikakvu obojenost. Hoćeš toplinu ili šta god, izvolite pojačalo pa dal ćeš a, b ili d klasu ili lampe, tvoj izbor. Ovakvim tokom stvari, da sve svira, počev od kablova strujnih do zvučničkih, dacova, pretpojačala, pojačala (svih klasa) stvorena je jedna papazjanija u kojoj neki ljudi plivaju. Sve se svodi na ja sam čuo, ja sam imao, to je sviralo ovako ili onako. Šta će nam bilo kakve mere, šta će nam i ti podaci o thd, izobličenjima. Ukinimo instrumente pa ćemo sve iz glave da merimo. Ovde ne bi trebalo da se govori o tome kako neko percipira zvuk nego dal je zadovoljavajuća čistoća signala postignuta i kod mnogo jeftinijih uređaja. I to da se stavi u jednu ravan u kome neka subjektivnih odluka (gde je uglavnom skuplje = bolje). Na taj način, ko želi da mu dac ima sve moguće tipove konektora, daljinac, BT, da ima linearno napajanje, da ima veliku šljašteću kutiju pa sa njom da pravi lepi stack sa ostalim šljaštećim spravama, naravno da će morati da plati to velikom cenom.

A za one koje žele samo čist i jasan zvuk, ne vidim da to ne mogu da dobiju i zvučnom kartom, naravno tehnički kvalitetnom.
 
ajme. izvinjavam se moderatorima ako sam ista pogresila, ali naslov teme, kao i solidan broj postova koje sam procitala me je naveo da postavim saljivo, zapravo retoricko pitanje o tome da li je dac potreban (kao i naslov teme). i ovde ima zaista kvalitetnih komentara i podataka. vecinu razumem, ali ne sve, necu da se pravim pametna.

uvek kazem da se malo preteruje sa brojkama i te ovo te ono te ako grafik pokazuje ovako onda je tako i slicno. ili potpuno verovanje recenzentima i sl.
a davno citala sam dosta o upsampling i o tome da je 24 bita potrebbno npr. studiju (ne obicnim ljudima) i pri masteringu i onda je objasnjeno kro teoriju prostiranja zsvuka i ama svaasta, kao i sto sam razumela pola komentara, a pola nisam poptuno, nemam zivaca da nadjem sta i kakotacno, oprostite mi ako lupetam.
ali definitivno mislim i da se mnogi ljudi tripuju.. ali ne mogu , niti cu osporavati da se razlike mogu cuti.

recimo, najveca razlika u mom zivotu je bila fakticki blind test izmedju mesec dana u kucnom studiju odredjenom muzicara i kompozitora na monitoriam (igrala se ja malo muzike i snimanja), i soka kad sam se vratila kuci na , sasvim pristojak hifi istem, mene su bolele usi, mislila sam da je nesto pokvareno, ama celu paniku napravila, a da nisam znala tacno za sta su monitori i razlike itd. jeedva se navikla, ali onda mi crklo pojacalo, i ja odlucim da uzmem manje monitore do 200eu, aktivne jelte, na kraju zavrsim na presonus 3.5 bt verziji i.. odusevljena sam. nek "padnem u ocima" onima koji su da nesto mora biti barem 500 ili koliko evra, ali ja sam cula izuzetnu razliku, itek onda lepo skontala kakav zvuk volim i sta se tu dogodilo. od tad, samo monitori, i slusalice koje teze slicnome- ne da ih ubadam, ali kao to mi je zelja, naravno opet u budzetu, jer necu da apostanem manijak, 80% slusam monitore.

ali zaista verujem da je bitan faktor i istancan sluh mnogo pre nego da nesto kosta 1000+ eu.

ali, isprva i ponajvise, smatram da je poenta u slusanju i uzivanju. ne da iskljucujem analitiku, i to je mnogima deo uzivanja. dakle, uzivanje pobedjuje :D
 
Poslednja izmena:
Od premise trebao bi, do rezultata može, nikad nije prava linija, jer da je tako, svi identični DAC čipovi bi svirali identično, a to nikad nije tako.
I da dodam, mnogo veći uticaj na to da li će neki album da zvuči sjajno ima mastering, odnosno, opet čovek, nego bilo koji uređaj.
 
Apropo merenja…koga zanima, neka pogleda nivo izobličenja kultnog snagaša Krell KSA-100, 0,1%, ništa specijalno, a snagaš je jedan od najboljih ikad napravljenih, D’Agostino ga osmislio. Pa čak i ako se pogledaju današnji D’Agostino monoblokovi, kao vrhunac onoga što ovaj proslavljeni konstruktor danas ima u ponudi, ništa epohalno, 0,05%. Danas imate “kineza” koji košta koliko jedan bolji ručak, a ima nivo distrorzije na papiru isti ili manji.
 
Upravo zbog toga moramo da imamo merenja, a faktor odluke neka budu uši i kome šta treba od tehničkih mogućnosti.
svakako. ali ako sam nesto naucila, to je da merenja nisu definitiv onoga kako covek cuje. da ne navodim konkretne primere diskusija ovde sa foruma.
zato se ja, primarno olsanjam na sebe, i nikad ne ocekujem da ce merenja, grafik ili tudja preporuka biti ono kako ja cujem i dozivim nesto. doduse, za sada mi se dosta poklapa sa onim kako @sale941 "cuje".. a posto mi sutra stizu Anker q45, nadam se da ce se tako i nastaviti :)

Nije do tebe! ... veruj...
i nije.. ali .. i jeste, jer pored mog ADHD i mozga prepunog briga, biram u sta se i kako ulazem, a davno sam odlucila da oko sound ing. postavljam sebi granicu.. kao i u cenama. iako mogu da cujem neke razlike, mislim da 10% "meni lepse" ne zaslucuje dupliranu cenu.

p.s. da li treba opet da dodajem da ne kapiram toliko oduseveljenje vezano za fidelo X2? mozda ih nisam ( inisam dovoljno slusala iako gledam u njih upravo) ali za mene su to "opk" sluske, nista extremno WOW- to je naravno super licni dozivljaj, ali i jos jedan od primera koji potvrdjuje ono sta sam napisala gore.

p.sp.s. sry, prestajem da skrecem s teme,.
 
Poslednja izmena:
Apropo merenja…koga zanima, neka pogleda nivo izobličenja kultnog snagaša Krell KSA-100, 0,1%, ništa specijalno, a snagaš je jedan od najboljih ikad napravljenih, D’Agostino ga osmislio. Pa čak i ako se pogledaju današnji D’Agostino monoblokovi, kao vrhunac onoga što ovaj proslavljeni konstruktor danas ima u ponudi, ništa epohalno, 0,05%. Danas imate “kineza” koji košta koliko jedan bolji ručak, a ima nivo distrorzije na papiru isti ili manji.
Taj faktor distorzije nije najbitniji, ima jedno drugo izobličenje koje niko (ili retko ko) ne navodi, a mnogo je značajnije. Ali idemo u off...
 
A ne, ne, ne, i ne...grešiš silno...tako se uopšte ne postaje audio fil.

Kada bi svi tako razmišljali, posledica bi bila da bi svi marketing stručnjaci iz sfere audio tehnike ostali brez uhlebljenja i samo bi konstruktori/dizajneri/inžinjeri imali šta da rade, a oni prvi - jahači magle - jok!

A to, priznaćeš i sam, nije u redu. Jel tako?
 
Nazad
Vrh Dno