Prvo, Intel CPU ima metalne gejtove. Nekada davno, pre 40 godina su pokusal sa metalnim gejtovima, pa su odustali, jer je lako dolazilo do pregorevanja istih. Naravno, cipovi su tada radili na daleko vecem naponu nego sada. Od tada pa do danas, se koriste polisilikonski gejtovi, odnosno "poly". Eh, sad, njihov problem je sto imaju vecu specificnu otpornost, pa je tranzistor sporiji. Da bi doslo do promene stanja, kada se na polisilikonski gejt dovede napon, treba duze vremena, nego sto je to slucaj kod metal gejtova.
Ipak, brzina tranzistora nije uvek presudna, ali curenje jeste. S' obzirom da 45nm AMD/IBM proces koristi tzv. ultra-lowK dielectric tehnologiju, curenje elektrona je smanjeno 3x u odnosu na 65nm SOI! Odatle tako niske radne temperature za 45nm Phenom II. Pored toga, takvi tranzistori bolje trpe visi napon, imaju nizu amperazu, simetricniji signal, bolje definisanu nulu i jedinicu, itd...
Za 45nm proces AMD tvrdi da su nominalni naponi od 1.1-1.5v. Dakle, ne gubis garanciju na CPU, ako ga vozis na 1.5v, a vrlo verovatno ce raditi i na 1.55, mozda i na 1.6, vazduhom hladjen.
S' druge strane, 65nm 9950 Black Edition radi takodje na 1.35v, ali 1.5v je vec gornji limit. Slicno vazi i za Athlon 7750, takodje 65nm SOI.
Problem se ovde javlja zbog curenja. Pojedini tranzistori zbog velikog leak-a imaju toliko deformisanu "nulu" da dolazi do gresaka u izracunavanju, pa podizanje napona preko tih vrednosti ne donosi napredak, osim mozda sa "subzero" hladjenjem.
Sto se tice Intela i HKMG 45nm, problem koji se javlja pri overvoltu je elektromigracija i mnogo je izrazeniji nego kod standardnih polysiliconskih gejtova.
Inace, naredna generacija K10.6 ili kako vec, ce imati verovatno 1MB L2 kesa po jezgru i bice uradjena u HKMG, takodje, kao i Intel. Ostaje da se vidi kakva ce biti implementacija i kako ce trpeti povecanu voltazu.