Šta je novo?

SEPA Srbija

Obe, hahah. Za manje iznose ti odgovaraju Intesini niži minimumi, a za veće ProCredit-ova fiksnost. Konkretno, ProCredit-ova 2 EUR za priliv dostižu se u Intesi (0,06%) za 3333,33 EUR, tako da je Intesa bolja za prilive manje od toga, a ProCredit za veće. Isto tako, ProCredit-ovih 5 EUR za odliv dostižu se u Intesi tek za 12.500 EUR, ispod kog je Intesa bolja.

Ipak, treba uzeti u obzir i činjenicu da ProCredit ima besplatan račun (uz onlajn otvaranje), a Intesa ne (plus naplaćuju naknadu za Kreditni biro), pri čemu je najjeftiniji 350 dinara mesečno, ne računajući promocije za otvaranje. Sveukupno, Intesa je dobra za redovnija plaćanja (više mesečno), a ProCredit za ređa (manje od jednom mesečno).

Edit: a kome treba samo za prilive, Aik bi mogao biti najbolji, jer nema naknade, a i do kraja maja se onlajn može otvoriti besplatan račun. Doduše, to je tekući dinarski, dok se naknadno kao devizni može otvoriti samo štedni. Ipak, ne verujem da bi odbijali uplate upućene ka njemu, mada bi to neko ipak morao da proveri.
 
Poslednja izmena:
Da li preko ProCredit može online da se šalje SEPA transfer (za fizička lica)?
Verovatno se to nije menjalo u odnosu na dosadašnje slanje internacionalnih plaćanja, pa ako je neko do sad bio klijent ove banke da zna?
Ova tačka tri sa njihovog sajta mi deluje kao da fizička lica ne mogu online, mada nisam siguran.


1777553537189.png
 
ProCredit nije dozvoljavao uplate na brokerske račune, Intesa jeste. Videćemo kako će sada biti.
 
Obe, hahah. Za manje iznose ti odgovaraju Intesini niži minimumi, a za veće ProCredit-ova fiksnost. Konkretno, ProCredit-ova 2 EUR za priliv dostižu se u Intesi (0,06%) za 3333,33 EUR, tako da je Intesa bolja za prilive manje od toga, a ProCredit za veće. Isto tako, ProCredit-ovih 5 EUR za odliv dostižu se u Intesi tek za 12.500 EUR, ispod kog je Intesa bolja.

Ipak, treba uzeti u obzir i činjenicu da ProCredit ima besplatan račun (uz onlajn otvaranje), a Intesa ne (plus naplaćuju naknadu za Kreditni biro), pri čemu je najjeftiniji 350 dinara mesečno, ne računajući promocije za otvaranje. Sveukupno, Intesa je dobra za redovnija plaćanja (više mesečno), a ProCredit za ređa (manje od jednom mesečno).

Edit: a kome treba samo za prilive, Aik bi mogao biti najbolji, jer nema naknade, a i do kraja maja se onlajn može otvoriti besplatan račun. Doduše, to je tekući dinarski, dok se naknadno kao devizni može otvoriti samo štedni. Ipak, ne verujem da bi odbijali uplate upućene ka njemu, mada bi to neko ipak morao da proveri.
dobar je potez ProCredit banke.Sada mi privlace paznju, ranije ih nisam uopste gledao.

Bese neko od te dve banke: AIK ili procredit su srpske banke? to pravi razliku po meni ako se gleda na duze staze.
 
mozda, nemam tu informaciju... Da li moze to da se vidi negde u izvestaju o dev prilivu?

Nekada ranije je moglo da se vidi na 71A u Swift potvrdi, ali od kada su SWIFT sa jedne A4 stranice produžili na dve, nadjoh ga kao
ChargeBearer code DEBT (BorneByDebtor)

Po novom ISO standardu oznake su Shar (deljeno), Cred (primalac), Debt (platilac).
 
Objavio je ovde i UniCredit tarifnik. U naslovu dokumenta piše maj, a u napomeni da važi tek od jula, pa ne znam da li je to greška ili namerno. Svakako, oni su dosad bili među najzanimljivijima za plaćanja ka Evrozoni, budući da im je OUR bila podrazumevana opcija, bez doplate, pa su dosta korišćeni za IBKR. Sada se situacija menja, jer su im i SEPA naknade procentualne, a ni minimumi im nisu konkurentni (za priliv 300, a za odliv 1200), pa su drugi jeftiniji. Pritom im i održavanje paketa poskupljuje.
 
Ipak, treba uzeti u obzir i činjenicu da ProCredit ima besplatan račun (uz onlajn otvaranje), a Intesa ne (plus naplaćuju naknadu za Kreditni biro), pri čemu je najjeftiniji 350 dinara mesečno, ne računajući promocije za otvaranje. Sveukupno, Intesa je dobra za redovnija plaćanja (više mesečno), a ProCredit za ređa (manje od jednom mesečno).
Ja imam "IN račun" u Intezi za "mlade do 26 god". Besplatno je održavanje, Visa kartica u pitanju, ali nažalost devizni nije podrazumevan, već samo dinarski.
Pretpostavljam da bi morao da plaćam odražvanje deviznog ukoliko bih to zatražio. Šteta što je takva situacija. Da nije, za mene lično bi Inteza bila ubedljivo najbolji izbor od svih banaka sa trenutnom ponudom.
Dok ovako, ipak je to ProCredit. Jedina mana kod njih - imaju manje od 10 bankomata u celom Beogradu, i to na potpuno nebitnim, raštrkanim lokacijama.
 
Edit: a kome treba samo za prilive, Aik bi mogao biti najbolji, jer nema naknade, a i do kraja maja se onlajn može otvoriti besplatan račun. Doduše, to je tekući dinarski, dok se naknadno kao devizni može otvoriti samo štedni. Ipak, ne verujem da bi odbijali uplate upućene ka njemu, mada bi to neko ipak morao da proveri.
Tako je, "Aik Start" nudi trajno besplatno održavanje dinarskog računa samo, bez deviznog...osim što za paket "Aik Advance" koji uključuje i devizni račun uz dinarski, nude besplatno održavanje računa prvih 6 meseci. Nakon 6 meseci, cena održavanja je 390din. Pa sad, kome odgovara tako nešto, isplati se.
Ipak, suština je naći banku koja nudi džabe održavanje deviznog računa, a ujedno i što jeftinije naknade za SEPA prilive i odlive (nešto nalik trenutne ponude ProCredit banke).
 
Poslednja izmena:
Pretpostavljam da bi morao da plaćam odražvanje deviznog ukoliko bih to zatražio.
Tako je, Intesa devizne naplaćuje 120 dinara mesečno. Ja sam čak i pogrešio u prethodnoj poruci, jer sam naveo da je najjeftiniji račun 350, misleći na Hit, ali sam zaboravio da ni on ne uključuje devizni. Potrebno ga je odvojeno uzeti i plaćati ili prosto uzeti Hit Plus za 475 dinara. Ali da, ko je mlađi, može i samo 120 dinara uz IN. I stariji bi mogli da ga uzmu uz platni račun sa osnovnim uslugama (150 mesečno, tj. 270 ukupno), ali ne znam kakva je Intesina politika tu, možda ga daju samo onima koji nemaju nijedan drugi ni u jednoj banci.

Dok ovako, ipak je to ProCredit. Jedina mana kod njih
A ostaje dobro i pitanje koje je gore postavio @TinkyWinky, da li može onlajn da se podnese nalog za plaćanje. Izgleda da ne može, što znatno otežava situaciju, ako su nekome odlivi važni. Svakako, postavio sam ovde to pitanje, u temi o banci, pa će valjda neko od trenutnih klijenata odgovoriti.

Ali devizni se može odvojeno otvoriti, kao u Intesi, s tim što je u Aiku besplatan. Jedino je potencijalni kamen spoticanja što je štedni, pa možda ne bi želeli da knjiže bezgotovinske prilive na njega, ali, koliko sam upućen, to dosad nije bio problem, pa valjda neće biti ni nadalje. U tom slučaju bi bilo moguće imati potpuno besplatan račun/paket (onlajn otvoreni Start) bez ikakve naknade za priliv. Za odlive, međutim, treba imati u vidu da devizna plaćanja, makar zasad, nisu moguća preko aplikacije.
 
Ali Intesa ne naplaćuje održavanje deviznog računa ako na njemu nema sredstava na kraju meseca, bez obzira da li je bilo prometa tog meseca. Tako da ni to nije loše koga ne mrzi da se cima da uplaćuje novac na devizni račun svaki put kada treba da se obavi neka uplata i odmah da se skinu sve pare.
 
Intesa devizne naplaćuje 120 dinara

Ako je isključivo devizni raču, vezan za nekadašnju Visa internet i Visa debit classic koje su korišćene, a i dalje se koriste isključivo za povremeno plaćanje preko interneta i dopunjavaju po potrebi na bankomatima, održavanje od 1 evra mesečno je samo za mesece kad ima promena stanja na računu tako da bi ovakvi računi mogli da budu interesantni za povremena slanja prijeme u okviru SEPA sistema 😃
 
U AIK, kao jedinu uslugu, imam dva avista devizna računa, ne naplaćuju održavanje. Jedan ne koristim, drugi samo za eur prilive, onda podižem keš, pa nosim u drugu banku. Sve bez naknade.
Doduše, otvoreni su pre mnogo godina. Imao sam i dinarski, koji sam ugasio.
 
Možda niste primetili, kod Intesa banke u tarifama stoji fusnota da su nadoknade smanjene za 50% za korisnike Magnifica računa.

Ako dobro tumačim, za fizička lica, korisnike Magnifica:
Online SEPA prenos = 75 din
Prijem SEPA uplate = 50 din

IMG_0040.jpegIMG_0039.jpeg
 
Kome stigne doznaka od 213k ili više evra, može i da izdvoji 130 da časti banku. 😆 Šalu na stranu, ima gorih, Raiffeisenu je maksimum 45k dinara, triput veći.
 
Obaveštavamo Vas da će od 5. maja 2026. godine Halkbank omogućiti svojim klijentima SEPA plaćanja i naplate.

Ova promena Vam donosi brže, jednostavnije i povoljnije izvršenje transakcija u evrima prema zemljama SEPA područja.

To za Vas konkretno znači:

  • plaćanja u evrima ka SEPA zemljama izvršavaju se brže — nalozi podneti u okviru predviđenog roka realizuju se istog dana, dok se nalozi podneti nakon tog roka izvršavaju narednog radnog dana u skladu sa Terminskim planom banke
  • prilivi pristigli preko SEPA platnog sistema biće odmah odobravani Vašem računu, bez čekanja na izjašnjavanje o šifri osnova
  • neće biti dodatnih naknada ino-korespondentnih banaka
  • naknade za izvršenje SEPA transakcija biće povoljnije, a pregled važećih naknada dostupan je preko linka: Tarife naknada
SEPA plaćanja odnose se na transakcije koje ispunjavaju sledeće uslove:

  • valuta plaćanja je EUR
  • obavezan je IBAN primaoca, dok unos BIC (SWIFT) koda nije potreban
  • banka primaoca mora biti učesnik SEPA Credit Transfer šeme
  • troškovi se obračunavaju po modelu SHAR (deljeni troškovi), što znači da svaka strana snosi naknade svoje banke
Sve transakcije koje ispunjavaju ove uslove biće automatski izvršene kao SEPA plaćanja.

Važno je da imate u vidu i sledeće:

  • plaćanja sa opcijom OUR (DEBT) ne izvršavaju se preko SEPA šema
  • plaćanja van SEPA područja, kao i plaćanja u drugim valutama i opcijama troškova OUR (DEBT) i BEN (CRED), i dalje se izvršavaju preko SWIFT-a i mreže korespondentnih banaka
  • nalog i dalje možete podneti putem e-banking-a ili u papirnoj formi
  • obaveza dostavljanja prateće dokumentacije ostaje nepromenjena svuda gde je i do sada bila propisana
Kada je reč o SEPA prilivima, sredstva će Vam biti odmah odobrena na računu, ali ste i dalje u obavezi da:

  • se banci izjasnite o osnovu naplate istog dana, ili najkasnije narednog radnog dana
  • dostavite dokumentaciju, kada za to postoji propisana obaveza
Ukoliko u navedenom roku ne dostavite tražene podatke o osnovu naplate ili propisanu dokumentaciju, odnosno ukoliko se na osnovu raspoloživih informacija i dostavljene dokumentacije ne može utvrditi da je priliv u skladu sa važećom regulativom, Banka je dužna da sama izvrši procenu osnova naplate na osnovu dostupnih podataka, da takvu transakciju evidentira u skladu sa propisima i o istoj izvesti Narodnu banku Srbije, kao i da preduzme dalje mere u skladu sa važećom regulativom i internim procedurama Banke.

SEPA područje obuhvata sve zemlje Evropske unije, kao i Norvešku, Švajcarsku, Island, Lihtenštajn, Monako, San Marino, Andoru, Vatikan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, Albaniju i Srbiju.
А ово је тарифник за физичка лица:
 

Prilozi

  • fizicka lica.png
    fizicka lica.png
    292.4 KB · Pregleda: 63
Poslednja izmena:
Jel se zna zasto je toliko skuplje kad se ide papirni nalog na salteru banke? Oni svakako te transakcije ubacuju u sistem, nije kao da ne mogu da manipulisu tim podacima korisnika
 
U Intesi je duplo skuplje. Mislim da će to biti trend za sve usluge banaka.
 
Trend da je sve skuplje na salteru traje vec jedno 5godina (mozda ne u svim bankama).
Poenta je sve prebaciti na online, smanjiti broj salterskih radnika... Realno, to je buducnost... I moje licno misljenje: bolja opcija od saltera
 
Zasto je toliko skuplje kad se ide papirni nalog na salteru banke?
Podržavaš radnika blagajne da radi svoj posao. Blagajnik banku košta i za svoja radna zaduženja prima platu, a kod nas odavno ne vlada fah idiotizam pa je blagajnik i još ponešto pride, dok banka hoće da se usmeri na to da sporedno bude glavno (menja kasete na bankomatu, radi papirologiju za kredite i slično), a ne da se bavi uplatama i isplatama.
Oni svakako te transakcije ubacuju u sistem, nije kao da ne mogu da manipulisu tim podacima korisnika
Nije da nije, ali mnogo toga posvuda još uvek nije digitalizovano, kvalifikovani elektronski sertifikati, sms potpis i Wacom table su misaona imenica za mnoge banke, a čak i kada su table tu (prim. aut. u Intezi) primenjuju se selektivno (samo za kredite, ali ne i ostalu dokumentaciju).

Zaključak: neke banke kao Alta pokušavaju da privole klijente kojima su usluge tradicionalnog bankarstva ili šalterskog poslovanja prioritet pa tako je ujedno i odgovor na trend prelaska na bezgotovinske blagajne njihovo radno vreme od 8 do 20h (ili duže u tržnim centrima).
 
Trend da je sve skuplje na salteru traje vec jedno 5godina (mozda ne u svim bankama).
Poenta je sve prebaciti na online, smanjiti broj salterskih radnika... Realno, to je buducnost... I moje licno misljenje: bolja opcija od saltera
Bolja je dok sve radi a kada prestane da radi siguran sam da ce ai da resi sve 😁
 
Ali Intesa ne naplaćuje održavanje deviznog računa ako na njemu nema sredstava na kraju meseca, bez obzira da li je bilo prometa tog meseca. Tako da ni to nije loše koga ne mrzi da se cima da uplaćuje novac na devizni račun svaki put kada treba da se obavi neka uplata i odmah da se skinu sve pare.
Ja sam taj. Za svaku uplatu ikad, uvek pešaka do bankomata koji prima EUR, uplata/isplata, nevažno šta. U redovne, nehotične šetnje idem jako retko. Do prodavnice otići? Ma nema šanse... Ali da dopustim lopovima da zarade na mojoj lenjosti?!?! Nikad. Momentalno obuvanje i pravac najbliži bankomat. 🤣

U svakom slučaju, ako se ispostavi da je ovo zaista tako, onda je, barem što se Sepe tiče, Inteza ubedljivi šampion na tržištu trenutno. Pun pogodak. (barem za mene lično)
 
Ja sam taj. Za svaku uplatu ikad, uvek pešaka do bankomata koji prima EUR, uplata/isplata, nevažno šta. U redovne, nehotične šetnje idem jako retko. Do prodavnice otići? Ma nema šanse... Ali da dopustim lopovima da zarade na mojoj lenjosti?!?! Nikad. Momentalno obuvanje i pravac najbliži bankomat. 🤣

U svakom slučaju, ako se ispostavi da je ovo zaista tako, onda je, barem što se Sepe tiče, Inteza ubedljivi šampion na tržištu trenutno. Pun pogodak. (barem za mene lično)

Provereno je tako, samo je bitno da na kraju meseca ostane manje od 1€ na računu i nema odrzavanja. Barem je bilo tako donsada. 😁
 
devizni raču, vezan za nekadašnju Visa internet i Visa debit classic

 
Nazad
Vrh Dno