Šta je novo?

NBS IPS QR Kod placanje - iskustva ljudi koji su ga implementirali u svoj biznis?

U Aziji je ovaj princip qr placanja masovno zaziveo (Tajland, Indonezija, Vijetnam...), svi sada placaju uglavnom tako. Koriste ga svi sitni trgovci, ulicni prodavci ali i veliki biznisi, trgovinski lanci i slicno (neki veliki lanci npr prihvataju samo qr placanje a ne i kartice). Sistem je isto implementiran od nacionalnih banaka cini mi se. Mnogo je bolji za trgovce, nema provizija i pare lezu instant, kao i za kupce jer se ne bakcu sa kesom, kusurom, sitninom... Gube banke i visa/mc ali overall donosi koristi vecini i trebalo bi forsirati ovakva placanja.
Kartične šeme gube, ali kako banke gube ukoliko se promet evidentira preko IPS sistema naspram upotrebe kartica?
 
  • Like
Reagovanja: uji
Kako banke gube ukoliko se promet evidentira preko IPS sistema naspram upotrebe kartica?
Jedino prema tome što za IPS pokaži/skeniraj ne mogu da budu visoke naknade po transakciji, odnosno tarifa NBS za plaćanja do 600 dinara je 1 dinar, a preko toga 2 dinara i banka samim tim mora da odredi neku razumnu naknadu koju će da ugovori sa prihvatiocem, ali ona će prosečno iznositi svega par desetina dinara, što u odnosu na prihvat kartica jeste pozamašan gubitak naspram još sto ili par stotina dinara više, zavisno od toga da li je ista banka izdavalac ili tuđa, kartičarska kuća, tip kartice (debitna, kreditna, inostrana), itd.
 
Био сам у једној јавнобележничкој (нотарској) канцеларији где се може платити само готовином или ИПС НБС. Занимљиво, можда крене тренд у том правцу...
 
Možda imaju soft pos rešenje koje jedino to omogućava, ali ako su ugovorili nižu naknadu kao prihvatioci, onda im je to olakšavajuće, pošto svakako bi morali da uplaćuju gotovinu na ime pazara. Moja notarka pak od početka ima UniCredit pos terminale, ostali javni beležnici ne, tj. primaju samo gotovinu, tako da je to slučaj do slučaja.
 
Implementacija je užasna. Ne pričam o prostom IPS QR kod rešenju, to lepo radi ali tu prodavac usluge nema povratnu infromaciju da je novac zaista prebačen, za to su potrebni IPS skeniraj i IPS pokaži, a njihova implementacija je ostavljena u rukama samih banaka što je veliki problem, softversko rešenje se mora prilagoditi konkretnoj banci, potpisati ugovor sa bankom, umesto da je standardizovano od strane NBS.
 
Implementacija je užasna. Ne pričam o prostom IPS QR kod rešenju, to lepo radi ali tu prodavac usluge nema povratnu infromaciju da je novac zaista prebačen, za to su potrebni IPS skeniraj i IPS pokaži, a njihova implementacija je ostavljena u rukama samih banaka što je veliki problem, softversko rešenje se mora prilagoditi konkretnoj banci, potpisati ugovor sa bankom, umesto da je standardizovano od strane NBS.
Pa onda banke ne bi imale izgovor da nam naplacuju a neko sigurno "kaze" ljudima na vrhu da americke kartice moraju da se guraju 😉
 
Već sam pominjao, ne sećam se u kojoj temi, uzeo sam Intesa Soft POS, upotrebio ga nekoliko puta, jedan dan kad nije radio internet, pa POS terminal nije bio u funkciji.

IPS sekniraj nisam ni probao, jer su provizije veće nego za Visa i MC platne kartice 😂
Rekao sam da ću jedan dan testirati, ali nikako da se setim.

Što se samog softverskog rešenja tiče, ono je u najmanju ruku poluproizvod. Volim aplikacije sa malo funkcija i još manje opcija, ali to što ima - bilo bi lepo da radi.

Postoji filter kojim se sortiraju izvršene transakcije. Nakon toga se klikne na taster da izveštaj pošalje na mail. Koji god period da izaberem za platne kartice, stigne prazan izveštaj za IPS 🙄

U aplikaciji postoji broj telefona podrške, pozovem, Asseco, uopšte me nemaju sa tim uređajem u bazi. Na osnovu mog PIB i nezavisno, na osnovu adresa, vide spisak uredjaja, ali moj Soft POS uopšte ne postoji. Pita devojka, jel to Intesa Soft POS? Reko' jeste, kontaktirajte savetnika, da vidite gde je problem. Nisam. Za sada.
 
Али не разумем на коју фору је ИПС скупљи? Јел то самовоља банке пошто би то требало да је јефтиније за трговца од свих картичних брендова…
 
Da, banka određuje provizije. Verovatno bi uz malo cimanja ponudili bar jednaku proviziju, ali su mi nedavno promenili savetnika, sa lošeg, na još_je_nisam_upoznao_možda_i_nepostiji, pa se gotovo sigurno neću cimati oko toga u narednim sedmicama.
 
Uglavnom se slažem, s obzirom na to da je namenjeno da bude jednostavno, a zapravo je komplikovano, budući da NBS IPS kod je drugačiji od IPS Skeniraj (prihvatilac/kasa) ili IPS Pokaži (mBanking aplikacija). Skeniraj/Pokaži kodovi imaju drugačiju enkripciju i nije moguće pročitati ih ljudskim jezikom, za razliku od NBS IPS koji sadrži instrukcije naloga za prenos i svako slovo (X:vrednost|Y:vrednost|Z:vrednost) ima tačno određeno značenje kao što su primaoc, iznos, broj računa, itd. Situaciju dodatno otežava to što QR kodovi privrednih subjekata ne mogu biti pročitani.
I mostly agree, as it looks like it was intended to be something simple, it's actually complicated, since NBS IPS code is different from IPS Scan (merchant/cash register) or IPS Show (mBanking app). Scan/Show codes have different encryption and cannot be read by human language, unlike NBS IPS which has transfer order instructions and every letter (X:value|Y:value|Z:value) has exact meaning like recipient, amount, account number, etc. The situation is more difficult by the fact as the QR codes of business entities are unreadable.
 
Pa enkripcija je logično neophodna kod skeniraj/pokaži jer se radi komunikacija sa serverom banke i od strane prodavca i kupca i tu ne nalazim ništa sporno, ali da svaka banka ima svoje protokole i API umesto jedisntvenog sistema je ogroman propust narodne banke koja je trebala da nametne jedinstven sistem, što bi svakom proizvođaču softvera omogućilo da jednostavno uradi integraciju pravog IPS plaćanja(ne ips kod) u svoju aplikaciju.

Na šta misliš pod QR kodovi privrednih subjekata ne mogu biti pročitani?
 
Na šta misliš pod QR kodovi privrednih subjekata ne mogu biti pročitani?
Odem na Moja mBanka Biznis, odaberem IPS Pokaži, dođem na kasu, generšem QR kod, kasir/ka očita i ništa, kasa se smrzne dok ne odradi timeout i neće da se skinu pare sa računa paušalca.
 
Konkretna aplikacija/banka ili i na drugim mestima?
 
Ako budem opet otvorio, znaću. OTP Sinhro paket se vezuje uz aplikaciju za fizička lica, možda zato ne bi bio problem, ali ništa dok ne probam. Idea/Roda je bila u pitanju. Na NIS pumpama nije se zgodila situacija. Nema drugih prihvatioca u gradu koji nude tu mogućnost. U lokalu na Rajfajzenovom Ingenico Desk 3500 je formalno prisutan obračun IPS, ali u praksi ne postoji opcija IPS Pokaži, niti su ugovorene provizije, iako smo se kroz aplikaciju za Bolji način opredelili da hoćemo. Za radnju samo stižu izvodi mejlom.
 
O kakvoj enkripciji pričamo? Komunikacija svakako jeste bezbedna, ali QR kodovi za IPS skeniraj i pokaži su takođe čitljivi, mada se razlikuju između banaka.

Što se tiče IPS skeniraj, evo recimo sadržaja QR koda za plaćanje struje preko EPS-ovog portala za uvid u račun:
K:EK|V:01|C:1|R:160600000182461802|N:EPS AD Beograd |I:RSD28,78|SF:221|M:4900|RP:1000169926044563720
Novac, dakle, ide na EPS-ov račun u Intesi (160), a tu su i ostali očekivani parametri: iznos, šifra plaćanja, poziv na broj (zapravo šifra transakcije, nema ličnih podataka u tome). Ovo se skoro ni po čemu ne razlikuje od sadržaja QR koda za plaćanje računa, recimo. Ne znam samo šta je ovo M, a K definiše vrstu plaćanja, tj. pravi razliku između tipova QR kodova. Uopšteno, svi IPS skeniraj kodovi koje sam dosad video su ovakvi, budući da sam se samo sa Intesinim i susretao. Ne znam nudi li to uopšte neka druga banka.

Što se tiče IPS pokaži, evo maskiranog sadržaja (crtice su zamena za proizvoljna slova i brojeve) QR koda koji generiše aplikacija BPŠ (200), za mene kao fizičko lice:
K:‎PK|V:01|C:1|O:200-|P:-|JS:-|RK:-
Svakako, parametar O je moj broj računa, P su podaci platioca (u formi osmocifrenog broja, koji nikako ne prepoznajem), a JS i RK su nekakvi kratki pozivi na broj (možda nešto na foru autorizacionog koda u slučaju plaćanja karticom). S tim u vezi, ako neko zna postoji li negde specifikacija IPS-a, bilo bi lepo postaviti taj dokument, ako je javan uopšte.

Sličan kod generišu Raiffeisenova (265) i Aikova (105) aplikacija, s tim što je kod njih parametar P tekstualan, tj. navedeni su ime, prezime i adresa. S druge strane, Yettel (115) i Halk (155) uopšte nemaju parametar P, pa je svakako jasno da je to polje opciono, tj. da je broj računa dovoljna identifikacija platioca.

Što se tiče prirode parametara JS i RK, primećujem da se RK od nabrojanih banaka menja samo kod Yettela, dok je kod ostalih konstantan za klijenta, pa je izgleda i to nekakva identifikacija platioca, dok je JS pri svakom generisanju različito u svim bankama. I moralo bi biti, jer bi baš veliki propust bio da se jedan kod može koristiti više puta.

Sve u svemu, što se tiče komentara ovog Majkla, ako čovek uopšte postoji (čini se da je bot, izvinjavam se ako grešim), uglavnom se ne bih složio za IPS skeniraj. Nema tu nekih posebnih dodatnih koraka. QR kod se skenira aplikacijom mobilnog bankarstva, transakcija se potvrđuje (uz naziv primaoca i iznos kao ono što se prikazuje na ekranu) i to je to. Čak suprotno, ja bih lično želeo da je tako i sa IPS pokaži. Nekako mi je bez veze što mi trgovac skenira QR kod i transakcija bezuslovno prolazi, a da ja pritom baš i nisam u prilici da proverim da li je unet tačan iznos. Kod plaćanja karticom sam makar vrlo često u prilici da proverim da li je dobar iznos pre prislanjanja kartice, odnosno telefona u mom slučaju.

dođem na kasu, generšem QR kod, kasir/ka očita i ništa, kasa se smrzne dok ne odradi timeout i neće da se skinu pare sa računa paušalca.
Donekle povezano, meni se ovo ranije više puta dešavalo na NIS-ovim pumpama, ali sa ličnim računom, i za to sam dosad krivio nedostupnost sistema BPŠ.
 
Poslednja izmena:
Meni je pre par godina svaki IPS Pokaži iz različitih mBanking aplikacija izbacivao nasumična slova i brojeve tako da mi nije izgledao čitljivo na identičan način. Ponajviše jeste pravio zabunu tadašnji Mobi. Uglavnom, to je to, tako je kako je, mesta za unapređenja postoje pa videćemo nadalje ako se Rajfajzen smiluje da reguliše te QR kodove za privrednike i tome slično.
 
Пробој и омасовљење IPS плаћања нове генерације би могао да се направи само развојем бесконтактног скенирања QR кода тј. без употребе камере. Као путем мобилних новчаника само што би се RFID технологија користила да се искоминицирају подаци иначе садржани у QR коду.

Дакле
1. Уђем у мобилну апликацију банке
2. Одаберем IPS (beskontaktno) плаћање
3. Принесем телефон POS терминалу
4. Плаћено

Ово са генерисањем кода, па скенирање истог камером, па кликни ово кликни оно је технологија из 2010. године. Људе данас мрзи и ПИН да откуцају, а камоли да укључују камеру и скенирају QR кодове.
 
Nazad
Vrh Dno