Šta je novo?

Klima uredjaji - opšta diskusija

  • Začetnik teme Začetnik teme maxy
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Ne pricam ovde o kondenzaciji. Primetio sam da svi pisu da grejanje isusuje vazduh a to jednostavno nije tacno. Relativna vlaznost jeste smanjena ali kolicina vlage ostaje ista. Kad se tako napise mnogi ljudi pomisle da je tako u bukvalnom smislu. To isto kad bi ja rekao - ugasite grejanje pa cete povecati vlagu u prostoriji. Ne treba vam ovlazivac.
U neku ruku je tako, kad se snizi temperatura u prostoru dolazi do povećanja relativne vlažnosti. Zato se napolju pri padu temperature na spoljnoj jedinici i dešava kondenzacija. Pa kondenzat smrzne pa mora SJ da radi DEFROST. Ali kad temperatura padne ispod nule ima manje defrosta jer mraz isušuje vazduh. Sva voda smzne i nataloži se na površinama.. i to je Inje...
 
Naravno da jeste, isusuje se i koza i sve ostalo, vazduh izvlaci vlagu.
Pa zasto su nam zimi suva koza i ispucala usta, nego zbog toga. Ja kremu niti ista nikada ne koristim, ali zimi jednom nekada prosto moram, zategnem se kao botoks da sam uspricao, hocu da se roknem posle kupanja. Zato se zimi i mamje znojite i manje imate i potrebe za kupanjem, nema ni ulepljenosti. Leti kada sam van klime, nije mi strano ni 2x dnevno da se namocim, a cak i pod 24/7 klimom, ne gine cesce tusiranje.
 
Čovek se i leti i zimi isto znoji, zabluda je da se leti više znoji jer se pojavljuju graške znoja. Leti je veća vlažnost vazduha i ne može da "upije" sav znoj.
 
Pa zar nije pad relativne vlaznosti u stvari isusivanje vazduha?
Nije. Ista kolicina vlage u gramima ce ostati u prostoru. Zato se i zove "relativna vlaznost vazduha" jer predstavlja trenutni procenat vlage u odnosu na maksimum vlage koju vazduh odredjene temperature moze da nosi. Isusivanje vazduha je kad ukljucis odvlazivac ili klimu na hladjenje pa izbacis litru vode iz prostora.
 
Nije. Ista kolicina vlage u gramima ce ostati u prostoru. Zato se i zove "relativna vlaznost vazduha" jer predstavlja trenutni procenat vlage u odnosu na maksimum vlage koju vazduh odredjene temperature moze da nosi. Isusivanje vazduha je kad ukljucis odvlazivac ili klimu na hladjenje pa izbacis litru vode iz prostora.
Mislim da te dve stvari nikako nisu iste i da ih miksujes.
Kolicina vlage u gramima u prostoru nema nikakve veze sa subjektivnim osecajem osobe koja boravi u prostoriji koja se greje, sve ono iznad o cemu je @Xepoj87 govorio. To je iskljucivo vezano za relatvnu vlaznost vazduha koju mozes da meris. Ja osetim kada je vazduh suvlji kada se greje ali to ne znaci da nece budjaviti zidovi jer je ukupna kolicina vlage i dalje velika i ako se ne provetri.
Sve u svemu, ja sam bio vrlo skeptican sto se tice grejanja na klime zbog predrasude da ce uz klimu biti previse isusenog vazduha, ali sam prezadovoljan. U stanu je toplo, a racuni nisu u domenu astronomije.
 
Meni je vlažnost u stanu od 38 do 45 posto
Bilo je *******o kada nisam mogao otvarati prozore zbog zagađenosti.
*** klima radi po čitav dan.
A ljeti mi je u stanu bila od 55 do 60 posto , bilo je dana kada je prelazila 60 posto.
 
Kad dođe leto, saniraj tu buđ i primeni jub termo glet i disperziju.
Umesto pune disperzije bolje da stavi termo boju, mislim da je lateks u pitanju. Pod uslovom da je krečeno u belo, ne znam da li se te farbe nijansiraju. Samo treba da traži "Stopkondenz" ili sličan proizvod.
 
Umesto pune disperzije bolje da stavi termo boju, mislim da je lateks u pitanju. Pod uslovom da je krečeno u belo, ne znam da li se te farbe nijansiraju. Samo treba da traži "Stopkondenz" ili sličan proizvod.
Mislio sam na jub thermo boju... moguće je da nije disperzija, ali nije ni lateks. Sadrži neka šuplja punila kako oni navode...
Npr. Stop kondenz je lateks. Pošto sam koristio obe, stekoh utisak da je jub thermo bolje rešenje... Mana je što latks može da se prekreči disperzijom, a jub thermo ne može. Osežaj pod rukom je drugačiji i u odnosu na disperziju i u odnosu na lateks. Spoljni zidovi tretirani jub thermo su mi osetno topliji na dodir od unutrašnjih pregradnih zidova krečenih disperzijom.
 
To je zbog računanja SCOP-a. Za niži Tbiv SCOP opada strmoglavo. Zato je meni smejurija kad neko kaže da je neka Midea ili Gree efikasnija od 12LTCA koji ima SCOP 4.6 i Tbiv=-10°C
Zar tbiv nije samo tacka ispod koje je potrebno paljenje dodatnog grejaca da bi dalo dovoljno toplote?
I kod LN-a je -10C tbiv, pa je 5.2 SCOP.
Takodje,
 
Mislio sam na jub thermo boju... moguće je da nije disperzija, ali nije ni lateks. Sadrži neka šuplja punila kako oni navode...
Npr. Stop kondenz je lateks. Pošto sam koristio obe, stekoh utisak da je jub thermo bolje rešenje... Mana je što latks može da se prekreči disperzijom, a jub thermo ne može. Osežaj pod rukom je drugačiji i u odnosu na disperziju i u odnosu na lateks. Spoljni zidovi tretirani jub thermo su mi osetno topliji na dodir od unutrašnjih pregradnih zidova krečenih disperzijom.
Lateks je MOŽDA bolje rešenje u slučaju hladnih mostova i terasa sa lošom hidroizolacijom, jer ne dozvoljava difuziju vodene pare od hladne strane ka toploj, tj od spolja. Ovo je moje teoretisanje, što ne znači da je tačno, ali rekoh da podelim misao
 
Zar tbiv nije samo tacka ispod koje je potrebno paljenje dodatnog grejaca da bi dalo dovoljno toplote?
I kod LN-a je -10C tbiv, pa je 5.2 SCOP.
Takodje,
SCOP svi računaju samo do Tbiv, ne ispod te temperature. LN je novija od 12LTCA, koja je 2010-te počela da se prodaje. Za to vreme to je bio odličan rezultat. Svakako danas sve ispod 5 za Tbiv@-10°C je tek prosek što se tiče japanaca
 
Eurovent navodi da se radi po EN14825, a ovo je tabela temperatura koje se uzimaju u testiranje kada se racuna SCOP:
1766753441593.png

Ne moze testiranje da bude razlicito za iste uredjaje, mogu samo proizvodjaci da ogranice svoju specifikaciju da bi dobili bolje cifre efikasnosti.

Generalno, novije klime su dosta efikasnije za isti novac, prosto tehnologija jako brzo napreduje.
A Ururu Sarara(9ka daje 7.5kW max, a SCOP je 5.9) je dokaz da je i ranije mogla da se postigne nerealna efikasnost, samo sto to kosta, pa ni oni ni dan danas u najnovijim klimama nemaju ni pribliznu efikasnost.
 
Poslednja izmena:
Eurovent navodi da se radi po EN14825, a ovo je tabela temperatura koje se uzimaju u testiranje kada se racuna SCOP:
Pogledajte prilog 520412

Ne moze testiranje da bude razlicito za iste uredjaje, mogu samo proizvodjaci da ogranice svoju specifikaciju da bi dobili bolje cifre efikasnosti.

Generalno, novije klime su dosta efikasnije za isti novac, prosto tehnologija jako brzo napreduje.
A Ururu Sarara(9ka daje 7.5kW max, a SCOP je 5.9) je dokaz da je i ranije mogla da se postigne nerealna efikasnost, samo sto to kosta, pa ni oni ni dan danas u najnovijim klimama nemaju ni pribliznu efikasnost.

Spored EN14825 unutrasnja jedinica se testira na 20 stepeni. To znaci da na usis dobija 20°C a izduv je podesen na maksimalne stepene recimo 30°C i maksimalna brzina na fan 5/5
Izduv je sproveden u druga prostorija kako ne bi mogao da utice na temperatura na usis.

Spored tabelu vidi se da se razlicno testira klima namenjena za sredna zona i klima namenjena za ladna zona, tako zvani nordik.
Part load ratio je opterecenje kompresora koje se softverski menja za razlicne temperature.

Part load klima za sredna zona
12° 15%
7° 35%
2° 54%
-7° 88%
-10° 100%

Part load klima za ladna zona
12° 11%
7° 24%
2° 37%
-7° 61%
-10° 82%
-15° 100%
-22° 100%
TOL 100%

Vidimo da je razlicno.
Primer moja Perfera deklarirani kapacitet
-10 3kW
-15 3.58
-22 3.58
-30 3.58
Vidi se da kapacitet grijanaja na -10 je manji a na -15 je veci zato sto tad radi na 100%
Vidi se da zadrzava isti kapacitet na -22 i -30 sto znaci kompresor ne pregreva, ima odlicno ladenje i moze da radi celo vreme na ista frekfencija.

SCOP sredna zona je izmedzu 15°~-10
SCOP hladna zona je izmedzu 15°~-22
Za 12,7,2,-7,-10,-15,-22° rezultati se meru a za ostale temperature resultate se presmecuju sa interpolacija/ekstrapolacija.

Ukoliko klima ima TOL ispod Tdesign za hladna zona od -22, recimo -30 onda to merenje ne ulazi u SCOP

Merenje traje duge sate. Celo vreme je temperatura na usis 20° a izduv je maksimalan. Tako se meri u laboratoriske uslove.
Moja Perfera primer ima SCOP 5.35 za srednja zona.
To znaci da je odnos izmedzu potroseno/predato 5.35
Ili za 1kW struje daje 5.35kW topline u prosek za cela grejna sezona u sredna zona koja traje 4910 sate
 
Inace, izasla je niva Ururu Sarara X za 2026. Godinu u Jaoanu, pa bacite pogled. Ocekujem i kod nas za godinu, 2 🙂

 
Poslednja izmena:
Spored EN14825 unutrasnja jedinica se testira na 20 stepeni. To znaci da na usis dobija 20°C a izduv je podesen na maksimalne stepene recimo 30°C i maksimalna brzina na fan 5/5
Izduv je sproveden u druga prostorija kako ne bi mogao da utice na temperatura na usis.

Spored tabelu vidi se da se razlicno testira klima namenjena za sredna zona i klima namenjena za ladna zona, tako zvani nordik.
Part load ratio je opterecenje kompresora koje se softverski menja za razlicne temperature.

Part load klima za sredna zona
12° 15%
7° 35%
2° 54%
-7° 88%
-10° 100%

Part load klima za ladna zona
12° 11%
7° 24%
2° 37%
-7° 61%
-10° 82%
-15° 100%
-22° 100%
TOL 100%

Vidimo da je razlicno.
Primer moja Perfera deklarirani kapacitet
-10 3kW
-15 3.58
-22 3.58
-30 3.58
Vidi se da kapacitet grijanaja na -10 je manji a na -15 je veci zato sto tad radi na 100%
Vidi se da zadrzava isti kapacitet na -22 i -30 sto znaci kompresor ne pregreva, ima odlicno ladenje i moze da radi celo vreme na ista frekfencija.

SCOP sredna zona je izmedzu 15°~-10
SCOP hladna zona je izmedzu 15°~-22
Za 12,7,2,-7,-10,-15,-22° rezultati se meru a za ostale temperature resultate se presmecuju sa interpolacija/ekstrapolacija.

Ukoliko klima ima TOL ispod Tdesign za hladna zona od -22, recimo -30 onda to merenje ne ulazi u SCOP

Merenje traje duge sate. Celo vreme je temperatura na usis 20° a izduv je maksimalan. Tako se meri u laboratoriske uslove.
Moja Perfera primer ima SCOP 5.35 za srednja zona.
To znaci da je odnos izmedzu potroseno/predato 5.35
Ili za 1kW struje daje 5.35kW topline u prosek za cela grejna sezona u sredna zona koja traje 4910 sate
I koliko energije u W troši ispod Tbiv da bi zadržala isti kapacitet do Tol?
 
Mozda ce nekom biti od koristi, u ACS-u je trenutno Perfera na akciji, ja sam 12icu platio 116k. Zvao da porucim Sensiru 14icu pa su mi ponudili ovo posto bi se Sensira cekala dugo, i naravno da sam uzeo.
Inace, glavnog uvoznika- Daikin Solution Store nisam mogao danima da dobijem, call centar me prvo stavi na cekanje zatim prekine vezu. Jednog od distributera ,firmu sa Karaburme, dve nedelje sam cekao da mi jave kad moze klima da stigne, i nisam docekao. Srecom nazvah pre porucivanja. Sve u svemu jako cudno da ne kazem neprofesionalno,pogotovo ako se uzme u obzir da prodaju skupe uredjaje.
 
Svake godine recikliraju ovu temu po novinama
 
Pozdrav svima,
Potreban mi je savet, naime klimi koju trenutno koristim za grejanje curi gas negde a kako je stara i vec sam planirao zamenu necu je popravljati. Klima mi je potrebna za grejanje spavace sobe od 16m2 i kroz vrata deo hodnika od nekih 4m2. Izbor sam sveo na dva modela Daikin FTXF35F i Panasonic KIT-UZ35-ZKE. Prostor je solidno izolovan 10cm stiropora i 20 cm vune na tavanu. Ima li neko iskustva sa koriscenjem ovih klima?
 
Mislim da ovde ima slabo clanovi Panasonic, za Daikin Sensira nisam video/citao da se neko zalio 🙂
 
Poslednja izmena:
I koliko energije u W troši ispod Tbiv da bi zadržala isti kapacitet do Tol?
Pa ako na Tbiv -15 ima deklarirani kapacitet od 3.58kW i COP 2.06 onda trosi 3.58/2 06 = 1.74kW/h

Ako na -30 ima kapacitet 3.58kW a COP 1.68 onda 3.58/1.68 trosi 2.13kW/h

Ima razlike izmedju declared/min/nominal/max/total kapacitet.
Kako sto ima razlike u laboratoriski test vs real life test.

Ako te nesto vise interesira striktno o mojoj klimi kolko trosi koliko daje... eto imas ovu tabelu

Screenshot_20251227_122721_Adobe Acrobat.jpg
 
Ima li neko iskustva sa lg klimama sto se grejanja tice , konkretno lg delux 18 btu?
 
Nazad
Vrh Dno